Masovna uhićenja: 'Najopasniji princ' u borbi za prijestolje

REUTERS
Uhićeno je 11 prinčeva i bivših ministara, a uhićen je i milijarder koji je redovito krstrario Jadranom
Vidi originalni članak

Anonimni dužnosnik Saudijske Arabije izvijestio je kako su u sklopu antikorupcijske istrage uhićeni deseci osoba, među kojima je i jedan od najuspješnijih biznismena, milijarder i bivši ministar financija, princ Alwaleed bin Talal, kao i bivši ministar financija Ibrahim al-Asaf, piše CNN. 

Ukupno je u pritvoru zaduženo čak 11 prinčeva, a masovna uhićenja rezultat su inicijative koju je pokrenuo kralj Salman bin Abdulaziz Al-Saud kako bi se "stalo na kraj" stalnom problemu koji sabotira pokušaje razvoja Kraljevstva u proteklom desetljeću, stoji u službenom izvješću kojeg je u nedjelju ujutro objavilo saudijsko Ministarstvo komunikacija.

"Dosta je bilo!"

Arapski prijestolonasljednik je Mohammed bin Salman, sin aktualnog monarha Saudijske Arabije, na čelu je tog antikorupcijskog odbora kojeg je osnova njegov otac, a zapadnjaci ga često nazivaju i "najopasnijim princom na svijetu".

"Saveznici i suradnici sada imaju jasne indicije tko je danas glavni u kraljevstvu, ali i tko će, potencijalno desetljećima, upravljati Saudijskom Arabijom", rekao je John Defterios.

Sa svega 29, Mohammed bin Salman postao je najmlađi ministar obrane na svijetu, a u međuvremenu je svoju domovinu gurnuo u brutalni rat s Jemenom. Princ Mohammed je bio još tinejdžer kad je počeo trgovati dionicama i imovinom, a kad bi naletio na kakav problem, otac bi mu pomogao da sve riješi bez puno muke. Za razliku od svoje starije polubraće, MBS (kako ga zovu), nije se školovao u inozemstvu, nego je odlučio ostati u Rijadu gdje je pohađao King Saudi fakultet, te je diplomirao pravo. Kolege su ga smatrali ozbiljnim mladim muškarcem koji nije pušio, pio ni tulumario.

Opasna situacija Njemačko upozorenje: "Bit će rata!"

2011. godine, otac mu je postao zamjenik prijestolonasljednika, te je osigurao Ministarstvo obrane ogromnim budžetom i unosnim ugovorima o nabavci oružja. MBS, kao privatni savjetnik, vodio je kraljevski dvor odlučnom rukom nakon što je njegov otac imenovan princem 2012. godine. Princ Mohammed je uvijek bio uz oca koji svojeg miljenika nije ispuštao iz vida dok se penjao na ljestvici hijerarhije. Unutar saudijske religijske i poslovne elite postalo je nepisano pravilo da se do oca može doći jedino preko sina.

Kritičari tvrde da je imao puno sreće, iako je moć, a ne novac, ono što mladog princa tjera naprijed. Kad je Salman naslijedio prijestolje u siječnju 2015. godine, već se u velikoj mjeri oslanjao na sina. 79-godišnji kralj navodno boluje od demencije i može se koncentrirati na bilo što tek nekoliko sati dnevno. Zato MBS ustvari upravlja kraljevstvom.

A njegova se moć dramatično povećala u prvih nekoliko mjeseci Salmanove vladavine. Princ Mohammed je postavljen na mjesto ministra obrane, na čelo Aramcoa - nacionalne elektroprivredne kompanije, postao je šef novog moćnog državnog tijela - Vijeća za ekonomiju i razvoj poslova - koje nadgleda sva ministarstva, te upravlja svim javnim fondovima.

MBS je bio zamjenik prijestolonasljednika, ali je osigurao nadmoć nad svojim rivalom Mohammedom bin Nayefom - koji je bop glavni prijestolonasljednik i ministar unutarnjih poslova.

Sam traži da vidi knjige

S obzirom da nema živaca za birokraciju, MBS je ubrzo ostavio veliki trag zahtijevajući da ministarstva svaki mjesec dostavljaju podatke o svojoj uspješnosti, što je dosad nečuveno u gospodarskom sustavu koji je vođen nepotizmom i korupcijom.

Njegovi iznenadni, nenajavljeni posjeti ministarstvima, prilikom čega zahtijeva uvid u knjigovodstvo, postali su legendarni, te su mladi Saudijci počeli marljivo raditi.

"On je izrazito popularan među mladima. Naporno radi, planira ekonomske reforme i otvoren je prema njima. On razumije mlade", izjavio je jedan poslovni čovjek. A mišljenje mladih je itekako bitno, budući da je 70 posto stanovništva mlađe od 30 godina, te je visoka nezaposlenost (procjenjuje se da je između 20 i 25 posto).

No zbog istog elana s kojim se bacio na ekonomske reforme, poveo je i Saudijsku Arabiju u gadan rat u susjedni Jemen. Lansirao je zračnu kampanju protiv pobunjeničkih snaga Houtha koje su istjerale predsjednika Abda Rabbuha Mansura Hadija iz zemlje. Desetljeća saudijskog opreza bačena su u vjetar kad je MBS odlučio povesti zemlju u operaciju "Odlučujuća oluja". Vjerojatno mu se u danom trenutku to činilo kao dobra zamisao: mladi, ambiciozni sin starog kralja vodi narod u rat protiv pobunjenika u problematično susjedstvo na sjeveru. A ako uzmemo u obzir činjenicu da pobunjenike podržava Iran, veliki neprijatelj Saudijske Arabije, to samo čitavu akciju čini puno privlačnijom.

Saudijska vojska je puna novog, milijardi dolara vrijednog oružja, a MBS je poželio pokazati i svojim pristašama i neprijateljima koliko vrijedi. Njegov plan je bio brzo donijeti pobjedu, kako bi potvrdio status vojnog vođe i smjestio se na isto mjesto na ljestvici na kojem se nalazi i njegov poznati djed - Ibn Saud, veliki ratnik i osnivač moderne Saudijske Arabije.

Mohammed bin Salman ne boji se zapada ni terorizma

No MBS je s druge strane ignorirao činjenicu da su Houthi bili dobra zaštita od stvarne prijetnje: Al Qaede na arapskom poluotoku. Također je zaboravio da su uporni Houthi neugodno porazili Saudijce u graničnom ratu nekoliko godina ranije. Tako ni ovaj rat nije bio brz i unaprijed dobiven, jer traje već dvije godina, te zbog njega najviše pate građani Jemena. U intenzivnim zračnim napadima najviše je stradala infrastruktura zemlje, dok Houthi i dalje kontroliraju glavni grad i većinu sjevera zemlje. 

Njemačka obavještajna služba u jednom dokumentu opisala ga je kao političkog kockara koji u destabilizira svijet proxy-ratovima u Siriji i Jemenu. Vrlo neobičnom igrom slučaja, dokument je odmah procurio u medije, tako brzo da bi netko još mogao pomisliti da se to i htjelo postići kako bi kritika Saudijskoj Arabiji stigla neslužbenim putevima, a opet dovoljno snažno da se ne može ignorirati. 

Mohammedu bin Salmanu to nije naštetilo. Saudijska Arabija ni ranije nije bila cijepljena od potpore terorizmu, a usto i dalje direktno sudjeluje u ratu u Jemenu, koji se krajnje nevjerojatno još uvijek naziva građanskim.

Mohamed bin Salman i dalje inzistira na ekonomskom projektu diverzifikacije ekonomije saudijske monarhije do 2030., tako da više ne ovisi o nafti. Saudijska Arabija i dalje, iako možda i najvažniji saveznik Zapada na Bliskom istoku, na trenutke i granično pristojno kritizira američkog predsjednika. A povremeno održava kontakte i s Kremljem u trenucima kad posebno zaiskri s Washingtonom.

Na meti je i tašti bogataš koji je redovito posjećivao Hrvatsku

U masovnom uhićenju pritvoren je i jedan od najbogatijih ljudi zemlje, Al-Waleed bin Talal član je saudijske kraljevske obitelji i basnoslovno bogat poslovni čovjek čija imovina se procjenjuje na 17,1 milijardu dolara.

Posebno je zanimljivo kako se princ naljutio na slavni Forbes koji ga je proglasio 34. najbogatijim čovjekom na svijetu. Bloomberg mu je dao malo više – 20. mjesto na listi najbogatijih s 30,6 milijardi dolara. Bogati Saudijac nimalo nije bio zadovoljan s Forbesovom procjenom, te je od njih zatražio ispriku.

Tašti princ naime ne voli kada se njegovo bogatstvo podcjenjuje.  No, bez obzira na to je li 34. ili 20. na listi bogataša, bin Talal je svejedno nevjerojatno bogat. Ima vlasničke udjele Kingdom Holdingu gdje je većinski vlasnik, tvrtkama koje posluju s nekretninama u Saudijskoj Arabiji, saudijskim medijskim kompanijama, te brojnim drugim javnim i privatnim tvrtkama diljem svijeta, uključujući Twitter i kineskog diva u online trgovini, JD.com. 

On je u nekoliko navrata posjećivao Hrvatsku - bio je u Zagrebu gdje se sastao s bivšim predsjednikom Josipovićem, ali je i ljetovao po našoj obali gdje se najviše zadržao u Dubrovniku. Tamo je razgovarao s poduzetnikom Vicencom Blagaićem koji je u to vrijeme tražio investitore za projekt "Hrvatski san" na otočićima Tri sestrice kod Dubrovnika. U međuvremenu je projekt propao, no on se u Dubrovnik nastavio vraćati svojim luksuznim privatnim avionom.

Neviđeno bogatstvo

Sin je princa Talala i Mona Al Solha. Otac njegove majke bio je prvi premijer Libanona dok mu je djed s očeve strane, kralj Abdulaziz, stvorio Saudijsku Arabiju.   

Školovao se u SAD-u na Menlo Collegeu u Athertonu u Kaliforniji. Nakon diplome otac mu je darovao 30.000 dolara i kuću, a dobio je i kredit od 300.000 dolara s čime je polako krenuo u investiranje. Sa 36 godina odlučio se na visokorizičan potez te investirao u malu tvrtku Citicorp koja mu je donijela 800 milijuna dolara, a 2005. godine zaradio je 10 milijardi dolara.

Iako su trenutno razdvojeni, u osmogodišnjem je braku s četvrtom ženom, princezom Ameerom Al-Taweel. U jednom ranijem intervju za Saudi Gazette rekao je kako su razdvojeni, ali da ona uživa njegovo poštovanje.  Bin Talal je često u društvu bogatih i moćnih ljudi u svijetu.

On i njegova tadašnja supruga, između ostaloga, bili su gosti na kraljevskom vjenčanju Kate Middleton i princa Williama, a upoznao je englesku kraljicu, princa Charlesa, Nicholasa Sarkozyja, jordansku kraljicu Raniju, Michaela Jacksona i bivšeg premijera Velike Britanije Tonya Blaira. 

Vlasnik je jedne od najskupocjenijih kolekcija nakita čija se vrijednost procjenjuje na oko 700 milijuna dolara. 

Posjeti Express