Stotine gnjevnih ekstremno nacionalističkih prosvjednika umalo su linčovali kompletan zbor opozicijskih, a zapravo većinskih parlamentaraca u zgradi Sobranja Makedonije. Prskala je krv, mlatili su ih čime su stigli; od šaka do sjedalica i stolova. Snimke između 2000 i 3000 prosvjednika koje su užasnule Europu, Spiegel Online imao je u petak ujutro kao top-vijest, a makedonska novinarka Nataša Stojanovska za Express.hr opisala je na što je nalikovalo zaglaviti u zgradi parlamenta te večeri.

Na snimkama se vidi da je svjetina, stotinjak ljudi, možda i nekoliko stotina, naprosto pomela osiguranje zgrade i navalila sve do pres-centra gdje je lider socijaldemokrata i opozicije Zoran Zaev upravo držao tiskovnu konferenciju za novinare nakon što je parlamentarna većina odlučila imenovati predsjednika parlamenta.

"Dio zastupnika ostao je zaglavljen i galeriji. Prije dolaska prosvjednika, pokušali su sići preko klupa koje su oni od dolje naslagali kako bi se mogli spustiti. Dio ih je u tome uspio, dio ne. A onda je ušla gomil i nastao je potpuni kaos. Kroz zrak je letjelo što god im se našlo na putu; stativi za kamere, laptopi... nikome nisu dopuštali da snima mobitelom. Zastupnici SDSM-a bili su unutra uz Zaeva", opisala nam je Stojanovska.

Dio novinara uspio se izvući iz gužve i napada gomile na zastupnike i osoblje oko Zaeva, te su pobjegli u kafić. Bili su na sigurnom i nisu gledali što se događa izvan parlamentarnog kafića sve dok: "Začuli smo pucnjeve iz pištolja i odlučili smo pogledati što se događa. Kolegica Dušica Mrđa i ja pokušale smo snimati mobitelom", kazala je. Međutim, nekoliko ljudi iz napadačke gomile nasrnulo je na njih i otelo im mobitele.

Stojanovska kaže, iako je u gomili bilo i onih koji su imali maske preko lica, da su ovi koji su im oteli mobitele bili otkrivenih lica. A pritom su njenu kolegicu i udarili. Uspjele su se vratiti u kafić, da bi tek tada došla interventna policija. "Bacali su dimne bombe, od dima se nije moglo disati čak niti u restoranu. Morali smo se štititi mokrim ručnicima preko lica. Nekako smo uspjeli doći do ljudi koji su nam stali objašnjavati kako bismo mogli izaći. Uto je došao Vlatko Đorčev (šef izbornog stožera VMRO-DPMNE na prošlim izborima, op. a.) koji nas je odveo do sobe u kojoj su bili ostali zastupnici", ispričala je.

A tamo su imali što vidjeti. Zaev krvave glave i nekolicina zastupnika SDSM-a koji nakon izbora sa strankom makedonskih Albanaca DUI ima parlamentarnu većinu. "Svi redom u zavojima, krvavih glava i košulja. Jedan iz osiguranja Olivera Spasovskog ležao je na podu i tako čekao hitnu pomoć koju su zvali. Čovjek bio u jako lošem stanju. Napokon se uspjelo evakuirati ljude, prvo žene, potom muškarce", kazala je Stojanovska.

Ona tada očito nije znala da je riječ o zastupniku DUI-ja Zijadinu Seli kojemu, prema agencijskim izvještajima iz Skopja, liječnici pokušavaju spasiti život. Stanje je bilo takvo da ih je policija na sigurno morala prevoziti transporterima, a ona postavlja pitanje i zašto je policiji trebalo tako dugo da stigne u pomoć parlamentarcima. Ona to pitanje upućuje sadašnjem ministru unutarnjih poslova Agimu Nuhiuu, te bivšem Mitku Čavkovu.

Gledajući snimke po medijima od Rusije do SAD-a i po društvenim mrežama, dojam je da je riječ o organiziranom pokušaju linča. Dan nakon brutalnog upada nacionalističkih prosvjednika u Sobranje Makedonije, cijeli zapadni svijet je u šoku. Jens Stoltenberg u ime NATO-a, Federica Mogherini ispred Europske komisije, niz članova Europarlamenta i dužnosnika iz vrha EU-a redom su dali izjave da je ovakvo što apsolutno neprihvatljivo i skandalozno.

Politička priča koja je dovela do upada prosvjednika u makedonski parlament započela je još 2006. kada su makedonski demokršćani VMRO-DPMNE osvojili izbore i otada imali svog predsjednika Nikolu Gruevskog kao premijera. Na izborima 2008. VMRO-DMNE je osvojio apsolutno većinu, da bi je 2011. na izborima izgubio, te je dalje vladao u koaliciji s albanskom strankom Demokratska unija za integraciju (DUI), također nacionalističkom strankom desnog centra.

Tijekom godina se u makedonskoj politici nakupila sva sila optužbi za korupciju na najvišim razinama, pri čemu su novinari otkrivali nevjerojatne priče. Istodobno nacionalizam vladajuće stranke stao se ogledati po najvećim makedonskim gradovima, posebno u Skopju, gdje je nikao veliki broj monumentalnih spomenika antičkom grčkom kralju i svjetskom osvajaču Aleksandru Makedonskom.

I domaća i međunarodna javnost koja se bavila tim fenomenom, redikulizirala je pozivanje na helenskog vladara otprije više od dva tisućljeća. Plus što su ne jednom eksperti za umjetnost kritički pokopali sve te prikaze helenskog vladara u bronci kao "kič". Makedonija, također, nije ni ekonomski prosperirala. U veljači 2015. SDSM, Socijaldemokratski savez Makedonije, podnio je kaznenu prijavu protiv premijera Gruevskog, tvrdeći da je ovaj naložio tajnim službama da prate Zorana Zaeva, predsjednika SDSM-a, glavne opozicijske stranke.

Novinari su također navodili niz primjera prisluškivanja, te je VMRO-DPMNE na izborima u prosincu 2016. pao sa 61 na samo 51 zastupničko mjesto. SDSM je pak sa 15 skočio na čak 49 i, nakon pregovora s DUI, dogovorio parlamentarnu većinu. Jedan od uvjeta DUI-ja bio je da Albanci, koji čine nekih četvrtinu građana Makedonije, dobiju pravo svoj jezik koristiti kao drugi službeni jezik u Makedoniji.

U tom trenutku makedonski predsjednik, također iz VMRO-DPMNE, Đorge Ivanov odlučio je da Zoranu Zaevu ne da mandat za sastavljanje vlade iako je ovaj dokazao da ima većinu. Za razliku od Gruevskog koji većinu nikako nije mogao dokazati. Da Ivanov ima problema s poimanjem demokracije, makedonska opozicija ga je posebno teško stala optuživati od travnja prošle godine, nakon što je on dekretom obustavio istragu državnog odvjetništva u aferi prisluškivanja opozicije.

Uslijedili su prosvjedi, sada opozicije, pri čemu su pojedinci napali i sam njegov predsjednički ured. Godinu poslije, odnosno 2017., u stanju potpune blokade procesa utvrđivanja nove vlade, a s tehničkom vladom na čelu Makedonije i tehničkim premijerom Nikolom Gruevskim, makedonski parlament odlučio je izabrati novog predsjednika parlamenta.

Makedonski socijaldemokrati i albanski DUI predložili su Talata Xhaferrija, VMRO-DPMNE napustio je dvoranu, pri čemu su opoziciji koja sad ima većinu, uskratili elektroničko glasanje. Ovi su izglasali ručno, na što je VMRO-DPMNE proglasio da su ti parlamentarci proveli puč, izabravši Xhaferrija.

Ironično je to što taj isti Xhaferri VMRO-DMNE-u, tehničkom premijeru Gruevskom i predsjedniku nije bio pučistička opcija, za što sad optužuju DUI I SDSM, dok je DUI bio koalicijski partner VMRO-DPMNE-u u vladi. Xhaferri je čak bio – ministar obrane Makedonije do lipnja 2014

U danima uoči kulminacije nasilja u parlamentu, i Ivanov i VMRO-DPMNE stali su tvrditi da su albanske političke stranke iz Makedonije s vlastima u Tirani stale pripremati priključenje dijelova Makedonije u kojima su Albanci većinski, potom Kosovo i dijelove Crne Gore, Albaniji. Premijer Albanije Edi Rama uzaludno je slao izjave na sve strane da nema govora o ikakvoj zajedničkoj političkoj platformi s albanskim strankama iz Makedonije.

"Albanci u Makedoniji nisu nikakvi izbjeglice, oni su integralni dio zemlje s dva entiteta", govorio je. Prodor ekstremnih nacionalista u parlament u Skopju zapravo je pogodovao i ekstremistima s druge strane, te se kao zdravo za gotovo stala uzimati prijetnja iz redova separatistički raspoloženih Albanaca, ukoliko najteže ozlijeđeni albanski parlamentarac podlegne ozljedama, da će to značiti građanski rat.

Makedonija je rat širokih razmjera jedva izbjegla 2001., kada je cijelu godinu suzbijala prodore makedonskog ogranka Nacionalne oslobodilačke armije (UČK), točnije, militanata s Kosova. Osim u pograničnim područjima, te u jednom od predgrađa Skopja, militanti nisu uspjeli isprovocirati sukobe. Na kraju je poginulo ili pobijeno 86 militanata, 75 vojnika Makedonije i snaga sigurnosti, 50 civila albanske i 40 makedonske etničke pripadnosti. Prema konzervativnim procjenama.

Prema nekim drugim, bilo je do ukupno 1000 mrtvih, od čega do 250 u borbama. Ubijena su čak i tri promatrača EU-a, te jedan britanski vojnik. Te godine BDP se predviđao po stopi od čak pet posto rasta. Međutim, zbog etničkih tenzija s jedne, te stope nezaposlenosti od čak 37,5 posto i siromaštva od 22 posto iz 2005. godine, na vlast 2006. dolazi VMRO-DPMNE s Gruevskim kao premijerom.