Situacija s liječnicima na otocima je i inače alarmantna jer se rijetki od njih odlučuju živjeti i raditi na otocima unatoč što im se nudi besplatan ili subvencionirani smještaj i veće plaće, a kada tijekom turističke sezone rijeke ljudi preplave obalu stanje je gotovo kritično.

"Svi vi koji ovih dana planirate doći na otok Krka, bilo kao turisti, izletnici ili vikend posjetitelji, trebali biste znati da, barem po pitanju zdravstvene zaštite koja vas ondje očekuje – dolazite na vlastitu odgovornost!", poručili na prosvjedu iscrpljeni liječnici i medicinske sestre s Krka.

"Sami skrbimo o 35 tisuća ljudi, a nas devetero liječnika obiteljske medicine, koliko nas trenutno radi na otoku, brine o zdravlju i sigurnosti možda i do 170 tisuća ljudi",  rekao je dr. Željan Žic, objavio je Novi list. On u svojoj ordinaciji i ovoga ljeta nastoji pokrpati rupe neučinkovitog i nedjelotvornog sustava zdravstva.  Sa svojom medicinskom sestro pruža liječničke usluge svim stalnim stanovnicima, vikendašima i turistima koji ljetuju na području Malinske-Dubašnice.

Stavivši u usporednu pritisak kojim su liječnici na Krku izloženi u odnosu na “normalu”, napomenuo je da u gradu Rijeci koji prema aktualnim statistikama broji oko 110 tisuća stanovnika, trenutno radi preko sedamdeset njihovih kolega, liječnica i liječnika obiteljske medicine.

"Što znači i kako to u nas izgleda možete zamisliti i sami", nastavio je dr. Žic dodavši da će, ne promijeni li se ništa u skorijoj budućnosti, razina zdravstvene zaštite otočana ali i njihovih posjetitelja biti i dodatno degradirana. U idućih nekoliko godina čak osmero njegovih kolegica i kolega steći će uvjete za odlazak u mirovinu pa se već sad postavlja pitanje tko će za koju godinu na Krku uopće biti na raspolaganju otočnim pacijentima, a kamo li onima iz turističkih redova.

Ističući da je rasap zdravstvenog sustava na otoku kojem svjedočimo i koji prijeti njegovom potpunom kolapsu od samih njegovih dionika, iz redova liječnika i medicinskog osoblja i očekivan ali i najavljivan, dr. Leonardo Bressan ispred Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) rekao je da je ta koordinacija upravo 2024. godinu označavala “točkom sloma sustava”.

– Nažalost, rijetki su oni koji su poput otočnih lokalnih čelnika osjetljivi na tu problematiku i koji su nastojali pomoći. Unatoč tome, a zbog neučinkovitosti županijskih struktura, problemi se čak i na Krku na kojem postoji volja i spremnost lokalne zajednice da pomogne – ne rješavaju. Situacija je ovdje sad, baš kao i u mnogim drugim hrvatskim sredinama, kritična, i bojim se da će se prije ili kasnije ponoviti ona nesretna situacija iz 2011. godine kad je upravu u Krku, pred zatvorenim vratima krčke hitne jedan pacijent preminuo, istaknuo je Bressan.