Naftna industrija Srbije odnosno NIS na srpskim naslovnicama je već tjednima zbog američkog embarga za koji nema više odgode. Udara od sutra i osjetit će se tek kroz mjesec-dva ili više, kad "presuše" zalihe što su ih u međuvremenu zbuksali, znajući što dolazi. Rusi su gazde, naravno - Gazprom, to je problem, makar su u posljednje vrijeme mijenjali udio u vlasničkoj strukturi, ali ništa nije pomoglo. Nafte koja im stiže Janafom neće biti dok je god američkih sankcija. U međuvremenu, kako ekskluzivno pišu 24sata,  hrvatska Vlada priprema rukavicu u lice Mađarima: Evo vam udio u Janafu, dajte dio Ine. A ministar gospodarstva Šušnjar veli - Ako je to rješenje, Hrvatska je spremna kupiti NIS. Naša ruka je ispružena! Sapunica, čini se, tek počinje...

Iako je nafte na ovim prostorima bilo i u davnoj prošlosti (prvi pomen datira još iz 1788. godine kada je bečki profesor Vinterl utvrdio da nafta postoji u Međumurju) njeno masovnije korišćenje i pravi, sistematski razvoj, ipak su novijeg datuma, piše Aleksandra Bogdanović u "Istorijskom zabavniku“. Prvo je to bio petrolej. U Srbiji je počeo da se koristi krajem 19. veka iako istina, u malim količinama i uglavnom za osvetljenje. Stizao je iz Rumunije dok su u blizini zemlje postojale dve rafinerije – u Rijeci i Bosanskom Brodu. Razvoj industrije „pogurala“ je pojava prvih automobila početkom 20. veka. Jer, za njih je bio potreban benzin, a njega u Srbiji nije bilo „ni za lek“. U stvari, za lek bi se još možda i snašli – medicinski benzin mogao je da se tu i tamo kupi u ponekoj apoteci, ali napuniti rezervoar svog skupo plaćenog automobila kog je lokalno stanovništvo pre gledalo kao aždaju nego kao prevozno sredstvo – bila je praktično pa nemoguća misija!

Od prvih koraka 1949. godine kada su se začeci jugoslovenske naftne privrede tek nazirali, razvila se uspješna energetska kompanija, piše na svojim stranicama srpski NIS.

Odmah nakon drugog svjetskog rata, 1945. osnovano je Trgovačko poduzeće za promet nafte i naftnih derivata. Nacionalizacijom i otkupom već postojećih petrolejskih stovarišta malog kapaciteta i izgradnjom novih, stvara se mreža stovarišta. To je osnova za buduću distributivnu mrežu koja se razvijala zajedno sa putnom mrežom i porastom broja motornih vozila, piše na svojim stranicama NIS.
Takozvano  Poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte osnovano je 1949. Zadatak novoosnovanog poduzeća bio je da u istočnom dijelu Panonskog bazena otkrije “crno zlato”. Pet mjeseci nakon osnivanja poduzeća, pronađeno je prvo ležište prirodnog gasa u Srbiji. Država počinje da izdvaja sredstva za istraživanje i investicije, a banke da odobravaju kredite za otvaranje naftnih i plinskih polja, piše na stranicama "nis.rs".
Prvo naftno polje na sjeveru zemlje, kod Jermenovaca u Banatu, nedaleko od otkrivenog ležišta gasa pronađeno je 1952. godine. Iako ovo polje nije veliko, ono je imalo presudni značaj za razvoj cijele naftne industrije u Srbiji. Dobivena su sredstva za dalja istraživanja i razvoj poduzeća, a ovo prvo polje bilo je za radnike škola iz oblasti istraživanja i proizvodnje nafte i gasa.
Već 1953. počet će intenzivna izgradnja prvih benzinskih pumpi u najvećim gradovima Srbije. Na počecima se promet naftnih derivata mjerio u desetinama tisuća tona, da bi nekoliko desetljeća kasnije prešao granicu od milijun tona. 

Od tad su i ove fotografije: 

Jedna od stvari koja je obeležila firmu u prošlosti bila je prepoznatljiva crvena torbica.⁣⁣ Nošena od strane ženskog promo tima na "vrućoj pumpi" na Petrovaradinu, ona je predstavljala sastavni deo uniforme bele boje, zajedno sa rukavicama i šeširom, zbog čega su radnici na benzinskim pumpama postali poznati kao "labudovi", pisao je NIS na društvenim mrežama.  

⁣⁣"Ta vruća pumpa je za to vreme bila zaista veliko iznenađenje za našu javnost, i o njoj se mnogo govorilo. Koliko se sećam, takvih pumpi tada nije bilo u Evropi. Tada sam radila na drugoj benzinskoj stanici – broj 10, i nisam ni slutila da ću biti izabrana za prvog poslovođu vruće pumpe. Devojke koje je trebalo da počnu sa radom, izabrane su na javnom konkursu; bile su to studentkinje koje su uz studije želele i da rade. Kako se pumpa pročula, dolazili su čak i stranci da vide vruću pumpu. Tako se jedna devojka i udala za jednog Italijana koji je ovde došao u lov, a druga za pilota“, rekla je Irena Palčok, prvi poslovođa "vruće pumpe“⁣.

Aeroservis „Beograd“ za snabdijevanje avio-kompanija mlaznim gorivom izgrađen je 1963. Te godine započela je intenzivna suradnja s jugoslovenskim avio-prevoznikom JAT.
Izgradnja prvog magistralnog plinovoda koji je spajao sva naftna polja sa gradom Pančevo, gdje će se izgraditi prva rafinerija, završena je 1963.
Nalazište nafte «Velebit», najveće u bivšoj državi, otkriveno je 1968. Nafta „Velebit“ zbog svog kemijskog sastava potpuno odgovara za proizvodnju naftenskih baznih ulja. A bazna naftenska ulja se visoko cijene, u Europi su u deficitu, a velike količine uvoze se iz Amerike i Azije. NIS će uskoro početi proizvodnju naftenskih baznih ulja, upravo iz srpske nafte „Velebit“. Iste godine počinju s radom rafinerije nafte u gradovima Novi Sad i Pančevo. Prva dva desetljeća obilježena su izgradnjom primarnih rafinerijskih postrojenja. U drugom periodu, od 1980. do 1992. godine, u cilju dublje prerade sirove nafte, izgrađena su sekundarna postrojenja. Po tehnološkoj opremljenosti, rafinerije su u tom periodu bile u svjetskom vrhu.
Nakon deset godina, 1979. ostvarena je rekordna godišnja proizvodnja plina od 1,14 mlrd kubnih metara.Tri godine kasnije postavljen je novi rekord u godišnjoj proizvodnji nafte od 1,3 milijuna tona, a 1985. počinje eksploatacija nafte u Angoli, čime je kompanija po prvi put ušla u koncesiju van granica države.
S raspadom bivše države, 1991. osnovano je "Javno poduzeće Naftna industrija Srbije". Sve tvrtke iz oblasti naftne privrede koje su do tada radila samostalno, po prvi put počinju poslovati pod jednom 'kapom'.
U dioničare  Kompanije 2009. ulazi ruska kompanija Gazprom njeft, na osnovu međudržavnog Kupoprodajnog sporazuma između Republike Srbije i Ruske Federacije o kupovini 51 posto dionica. NIS 2010. postaje javno društvo s najvećim brojem dioničara (približno pet milijuna) izlistano na Beogradskoj burzi. Pojavom NIS-a Beogradska burza dobiva najveću “blue chip” kompaniju na svom listingu.
Slijedeći svoju strategiju da postane lider u okruženju, NIS počinje ubrzano širiti poslovanje i na tržište regije. Formirane su zavisne tvrtke u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj...
Svečano je otvorena prva premijum brend benzinska stanica GAZPROM, u Beogradu 2012. godine. Ova maloprodajna mreža počinje ubrzano širenje u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Rumunjskoj.
I Kinezi ulaze u priču. U Rafineriji nafte Pančevo 2017. održana je svečanost povodom početka radova na postrojenju za duboku preradu s tehnologijom "odgođenog koksiranja". Potpisan je ugovor o izgradnji termoelektrane-toplane Pančevo između kompanija „TE-TO Pančevo“ i kineske kompanije „Shanghai Electric Group“. TE-TO Pančevo završena je 2022. i započela je s komercijalnom prodajom električne energije.