Katastrofa u Nepalu podsjetila na stravičnu poplavu koja je prije devet godina poharala Nin. Kataklizmična poplava koja je prije dva dana pogodila Nepal i Tibet, odnijevši stotine života, zbog siline I nepredvidljivosti prirode podsjetila je na tragediju koja je zadesila Nin 2017. Srećom, katastrofa je bila manje smrtonosna, ali strah koji se uvukao u stanovništva kao I razmjeri štete bili su golemi. U rujnu 2017. godine, povijesni grad Nin i zadarsko zaleđe poharala je vodena stihija koja je u samo nekoliko sati izmijenila vizuru grada, uništila njegovu kulturnu baštinu i ostavila duboke ožiljke čija sanacija dan danas traje.

GDJE JE NESTAO DIJAMANT? Od Škabrnje do Afrike: Krvavi trag helikoptera Ratka Mladića
Tog 11. rujna 2017. godine nad zadarskim se područjem formirao snažan mezoskalni konvektivni sustav koji je, potpomognut planinskim lancem Velebita, počeo ispuštati nezapamćene količine oborina. U samo dva sata ujutro palo je gotovo 190 milimetara kiše, a unutar 24 sata zabilježeno je čak 300 milimetara - trostruko više od mjesečnog prosjeka za rujan. U Zadru je izmjereno 285 milimetara, što ga je toga dana, prema podacima Ogimeta, učinilo najkišovitijim gradom na svijetu, kišovitijim čak i od Floride koju je u to vrijeme pogađao uragan Irma.

Pod teretom goleme količine vode, korito rječice Miljašić Jaruge nije izdržalo. U prvim izvještajima panično se govorilo o "puknuću brane", no kasnije se ispostavilo da je vodena bujica probila nasipe Solane Nin, koja se prva našla na vodenom udaru. Ogromna masa vode i mulja nezadrživo se sjurila prema povijesnoj jezgri Nina. Grad koji je odolio brojnim osvajačima i tisućljećima povijesnih mijena, u nekoliko je sati bio potopljen i odsječen od svijeta. Prizori su bili apokaliptični: prometnice su nestale pod vodom, a kuće i gospodarski objekti našli su se usred nabujalog jezera. U općem kaosu, petnaestak radnika Cromarisa i Solane Nin ostalo je zarobljeno u pogonima zbog urušavanja ceste, pa su ih morali evakuirati pripadnici HGSS-a.

- Čim sam vidjela ovu katastrofu u Nepalu prošli su me trnci. Mogu zamisliti koji su užas doživjeti ti ljudi jer sam bila u poplavi koja je 2017. zadesila Nin. Nitko to nije očekivao, a ta voda je nadirala tolikom brzinom da ne stignete reagirati, a kamoli misliti. U solani se samo vidio krov, sve je bilo pod vodom. Bili smo odsječeni od svijeta. Kuće, auto, brodovi, ma sve je bilo pod vodom I potopljeno jedino što nas je tješilo što nitko nije smrtno stradao – priča nam umirovljenica iz Nina.

TAJNI KANALI Tko je John Ratcliffe? Nije došao u Moskvu prijetiti, nosio je podatke za Putina
Kad se voda povukla, otkrila je razmjere uništenja. Najveći udarac pretrpjeli su simboli grada - dva povijesna kamena mosta, Gornji i Donji, koji su stoljećima povezivali otočić s kopnom. Vodena bujica, koja je nosila sve pred sobom, doslovno ih je rastrgala i odnijela. Dijelovi mosta, obnovljenog manje od desetljeća ranije, pronađeni su desecima metara dalje u plitkoj Ninskoj laguni. Njihovo uništenje nije bio samo infrastrukturni, već i dubok emocionalni udarac za Ninjane. Povijesna jezgra postala je stvarni otok, dostupan samo uz pomoć pontonskog mosta koji je postavila Hrvatska vojska.

- Problem je što nismo znali što se točno događa. Bili smo odsječeni od svijeta. Trebalo je vremena da se saberemo, a najgore je bilo što nije bilo pitke vode. Sjećam se da smo s kantama kasnije išli na punktove gdje su osigurali vodu pa smo smjeli samo po dvije nositi da bi bilo za svih. Susjedu su se u trenu potopila dva broda. Kasnije su ih izvlačili, ali motori su bili uništeni. To vam nitko ne može vratiti. Ono što ostane nakon takve katastrofe je strah od spoznaje da je priroda toliko moćna I nepredvidljiva da se ne možete zaštititi – dodala je za Express.

A šteta je bila vidljiva na svakom koraku. U ninsku uvalu i lučko područje nanesene su goleme količine materijala - stabla, granje i gusti mulj zatrpali su akvatorij i gotovo u potpunosti onemogućili plovidbu. Kao što je I naš sugovornica spomenula, ogromnu štetu pretrpjela je i Solana Nin, jedan od ključnih gospodarskih subjekata. Voda je uništila više od dvije trećine berbe, uključujući i najvrjedniji "cvijet soli", čija je vrijednost procijenjena na oko 200.000 eura.
- Velika bujica probila je brane i sva voda iz unutrašnjosti prošla je kroz našu solanu, tako da je upravo ona bila prva na udaru i najviše je oštećena. Sve je potopljeno, počevši od skladišta, upravne zgrade, muzeja, kuće soli - rekao je tada vlasnik solane Damir Oštrić.

LANAC KATASTROFE Početak užasa u Nepalu: Kako je golemi ledenjak pokrenuo apokalipsu...
Poplava nije poštedjela ni Zadar, gdje su poplavljene kirurške sale u Općoj bolnici, trgovački centri i brojne prometnice. Ukupna šteta na zadarskom području procijenjena je na više od 43 milijuna eura, od čega je velik dio otpao upravo na uništenu infrastrukturu i privatnu imovinu u Ninu.

Oporavak Nina bio je dugotrajan, složen i skup proces koji I dan danas traje. Vlada Republike Hrvatske obećala je pomoć, a Hrvatske ceste preuzele su ulogu investitora u najvažnijem projektu - obnovi srušenih mostova. Radovi su započeli tek u studenom 2018. godine, više od godinu dana nakon katastrofe. Projekt je bio iznimno zahtjevan jer se radilo o zaštićenim spomenicima kulture koje je trebalo ne samo obnoviti, već i ojačati za buduće izazove, a da se pritom zadrži njihov izvorni izgled. U suradnji s konzervatorima, odlučeno je da se u obnovi iskoristi što je više moguće starog, izvađenog kamena, dok je konstrukcija ojačana armiranobetonskim elementima koji nisu vidljivi izvana. Projekt obnove mostova, čija je vrijednost premašila četiri milijuna eura, završen je u lipnju 2020. godine, gotovo tri godine nakon poplave.

YAYOI KASUMA Bojala se seksa, vidjela je točkice i živjela u ludnici. Radovi joj vrijede milijune
No, time sanacija nije bila gotova. Goleme količine naplavnog materijala koje su zagušile Ninsku lagunu predstavljale su dugoročan problem. Projekt sanacije akvatorija, kojim je predviđen iskop gotovo 27 tisuća kubičnih metara sedimenta, započeo je tek u listopadu 2025. godine. Cilj projekta, vrijednog gotovo 900 tisuća eura, bio je vratiti izvornu plovnost luci i obnoviti narušenu ravnotežu morskog ekosustava.

Iskustvo iz 2017. godine bilo je bolna, ali vrijedna lekcija. U ožujku 2024. godine zadarsko je područje ponovno pogodilo snažno nevrijeme s ekstremnim količinama kiše. Rijeka Jaruga ponovno se izlila, a Ždrijac je nakratko opet postao "otok". Mnogi su se Ninjani s tjeskobom prisjetili katastrofe od prije sedam godina. Međutim, ishod je bio potpuno drugačiji.
- Količina vode noćas je bila malo manja od one poplave 2017., što ukazuje da su aktivnosti na uređenju nasipa oko Jaruge, mostovi, radovi na uređenju voda i sve što se radilo pokazali ovdje test te je to spasilo Nin od moguće štete koja je mogla biti da se to nije učinilo - napisao je Dalibor Lovrić, stanovnik Nina koji je pratio situaciju na terenu.

Uređeni nasipi i novopodignuti, čvršći mostovi izdržali su pritisak vode i spriječili ponavljanje crnog scenarija. Iako je materijalna šteta iz 2017. bila golema, katastrofa u Ninu imala je jednu ključnu razliku u odnosu na onu u Nepalu - nije bilo ljudskih žrtava. Ta je činjenica postala utjeha i pokretačka snaga u obnovi, a sam grad postao je simbol otpornosti. Kako je rekao ninski gradonačelnik Emil Ćurko nakon što je grad pružio pomoć potresom pogođenoj Petrinji: "Upravo je Nin primjer kako je sve nadoknadivo osim ljudskih života."