Pitanje kako je andski soj hantavirusa, koji se može prenositi s čovjeka na čovjeka, dospio na kruzer MV Hondius i dalje je bez odgovora, dok se međunarodna istraga nastavlja. Do sada su prijavljena tri smrtna slučaja, a ukupno je zabilježeno osam slučajeva zaraze, od kojih je pet potvrđeno, među osobama koje su boravile na nizozemskom brodu, prema posljednjoj objavi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Brod je isplovio iz Ushuaie u Argentini prvog travnja sa 147 osoba, obilazeći udaljene regije južnog Atlantika, uključujući Antarktiku, Južnu Georgiju, Tristan da Cunhu, Svetu Helenu i otok Ascension. Službena obavijest o slučajevima teške akutne respiratorne bolesti na brodu poslana je WHO-u drugog svibnja, a testovi provedeni u Južnoj Africi istog su dana potvrdili infekciju hantavirusom kod jednog pacijenta na intenzivnoj njezi.

No, gdje se dogodila prva zaraza? Ključnim se pokazala rekonstrukcija putovanja nizozemskog para koji je prvi pokazao simptome na kruzeru i kojeg argentinske vlasti smatraju "nultim slučajem".

Rekonstrukcija putovanja kroz tri države

Par, čija imena nisu objavljena, ušao je u Argentinu 27. studenog 2025. i putovao automobilom 40 dana, nakon čega su sedmog siječnja prešli granicu s Čileom.

"Nastavili su putovanje automobilom još 24 dana. Plan puta uključuje i ulazak u pokrajinu Neuquén (u središtu argentinske Patagonije) 31. siječnja i novi posjet Čileu 12 dana kasnije", izvijestilo je argentinsko Ministarstvo zdravstva.

Nizozemski turisti potom su se vratili u Argentinu preko pokrajine Mendoza i započeli novo 20-dnevno putovanje automobilom do pokrajine Misiones, koja graniči s Brazilom i Paragvajem. Konačno, 13. ožujka, kopnenim su putem prešli u Urugvaj, a 27. ožujka vratili su se u zemlju kako bi se uputili u Ushuaiu, odakle su isplovili prvog travnja. Zbog toga su zdravstvene vlasti triju južnoameričkih zemalja kroz koje su turisti putovali pokrenule opsežnu istragu.

Argentinsko Ministarstvo zdravstva izvijestilo je o pokretanju epidemiološke istrage na lokalnoj razini. Tehnički timovi Instituta Malbrán, javne ustanove za prevenciju i kontrolu bolesti, otputovat će u Ushuaiu, odakle je kruzer krenuo prema Zelenortskim Otocima kao konačnom odredištu. Ondje će provoditi operacije hvatanja i analize glodavaca na područjima povezanim s putanjom zaraženih kako bi otkrili moguću prisutnost virusa. Istraga je dodatno pojačana jer se Argentina suočava s najgorom epidemijom hantavirusa u posljednjem desetljeću, s više od 100 potvrđenih slučajeva, što stručnjaci povezuju s klimatskim promjenama koje pogoduju razmnožavanju glodavaca.

S druge strane, Ministarstvo zdravstva Čilea objavilo je službenu izjavu u kojoj se ističe da se razdoblje inkubacije virusa ne podudara s vremenom boravka para na čileanskom teritoriju. "Slučajevi prijavljeni kao primarni boravili su u Čileu u razdoblju koje ne odgovara inkubaciji, stoga se izloženost virusu nije mogla dogoditi u našoj zemlji", navodi se u dokumentu.

Urugvajsko Ministarstvo zdravstva također je izvijestilo da je, nakon epidemiološke analize, utvrđeno da ne postoji rizik od prijenosa povezan s boravkom para u zemlji jer su "simptomi počeli nekoliko dana nakon što su napustili zemlju, stoga nisu bili u simptomatskom razdoblju tijekom boravka na našem teritoriju".

Nerješiv misterij

Istražiteljima posao dodatno otežava nekoliko faktora. Široko geografsko područje koje je par prešao jedan je od problema, s obzirom na to da razdoblje inkubacije hantavirusa može trajati od jednog do osam tjedana. No, najveća prepreka je tragična.

​- Veliki problem koji imamo je taj što nam par koji je prešao sve te kilometre danas ne može objasniti gdje su bili jer su preminuli - rekao je za BBC Mundo infektolog Eduardo López.

Doktor López, voditelj Odjela za medicinu i infektologiju u Dječjoj bolnici Ricardo Gutiérrez u Buenos Airesu, dodaje da to nije jedina poteškoća.

​- Razdoblje inkubacije hantavirusa je između sedam, 21, 25 dana... a neki autori govore i do 40, 45 dana. Ako je par stigao u Ushuaiu dva ili tri dana prije isplovljavanja, ne možemo sa sigurnošću znati gdje su se zarazili virusom...

Doktor Enzo Lavarra, koji radi u Chubutu, jednoj od patagonijskih pokrajina gdje su zabilježeni slučajevi andskog soja hantavirusa, ističe da čak i kada se slučajevi dogode u istoj pokrajini, nije uvijek lako utvrditi izvor.

- Ponekad to možemo utvrditi kada postoji konkretna situacija: osoba koja je ušla u napuštenu staju ili kolibu, s malo svjetla i ventilacije, ili koja je čistila zaraslo područje, ali to nije uvijek slučaj - kaže stručnjak iz grada Esquiel. ​- Znati gdje je došlo do kontakta s virusom ključno je za izbjegavanje novih zaraza - zaključuje.

Život s hantavirusom

Jedna od hipoteza koja se pojavila u argentinskim medijima, a koja nije potvrđena, jest da je nizozemski par promatrao ptice, što ih je odvelo u zabačenija područja gdje obitava dugorepi miš, regionalno poznat kao "colilargo". U Neuquénu, još jednoj pokrajini gdje je virus endemičan, mogućnost zaraze uvijek je prisutna, stoga se u nacionalnim parkovima i planinarskim skupinama stalno ponavljaju upute za izbjegavanje rizika. Sebastián Gutiérrez iz izviđačke skupine Nieves del Pehuén zna ih napamet.

​- Kad idete u šumu, mjere opreza su ne spavati na otvorenom, ako ste u kampu dobro je ujutro dezinficirati stolove; ako ulazite u zatvorene prostore, poput lovačkih koliba, idealno je ući s rukavicama i maskom te prozračivati prostor 30 minuta. Glodavac se često nalazi u drvima za ogrjev, pa je idealno da su komadi drva bili na suncu, a ako ćete rukovati cjepanicama, činite to s rukavicama i maskom - rekao je za BBC Mundo. 

Oko 150 osoba ostaje na brodu MV Hondius pod "strogim mjerama opreza", priopćila je tvrtka operater. Brod je, nakon evakuacije oboljelih, nastavio put prema Kanarskim otocima.

Što je hantavirus: Opasna "mišja groznica"

Hantavirus je naziv za skupinu virusa koje prvenstveno prenose glodavci, a kod ljudi mogu izazvati teške bolesti. Iako se infekcije ne događaju često, posljedice mogu biti ozbiljne, pa čak i smrtonosne. Ovisno o geografskom području i vrsti virusa, infekcija se manifestira kroz dva glavna klinička sindroma: hantavirusni plućni sindrom (HPS), koji pogađa pluća i dominantan je u Sjevernoj i Južnoj Americi, te hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HFRS), koja napada bubrege i karakteristična je za Europu i Aziju. U Hrvatskoj je najpoznatija upravo ova druga bolest, popularno nazvana "mišja groznica".

Dijagnoza se u početku teško postavlja zbog sličnosti s drugim bolestima. Ključan podatak za liječnika je moguća izloženost glodavcima, primjerice boravak u prirodi ili čišćenje zapuštenih prostora. Potvrda se dobiva laboratorijskim testiranjem krvi.

Specifičan lijek za hantavirusnu infekciju ne postoji, kao ni cjepivo dostupno u Europi. Liječenje je stoga isključivo potporno i provodi se u bolnici, često u jedinicama intenzivne skrbi. Terapija je usmjerena na održavanje vitalnih funkcija: pacijentima s HPS-om daje se kisik, a po potrebi se stavljaju na respirator, dok se kod HFRS-a prati rad bubrega i po potrebi provodi dijaliza. Ključno je što prije potražiti liječničku pomoć jer rano započinjanje potpornog liječenja značajno poboljšava ishod.

Poseban oprez potreban je prilikom čišćenja prostora koji su dugo bili neiskorišteni. Prije ulaska, prostoriju treba dobro prozračiti otvaranjem vrata i prozora na najmanje 30 minuta. Tijekom čišćenja obavezno je koristiti zaštitne rukavice i masku. Izmet, gnijezda ili uginule glodavce nikada se ne smije mesti ili usisavati na suho jer se tako virusne čestice raspršuju u zrak. Umjesto toga, potrebno ih je poprskati dezinficijensom (npr. otopinom varikine), ostaviti da djeluje pet minuta, a zatim pokupiti papirnatim ručnicima i baciti u smeće.

* uz korištenje AI-ja