Bio je svibanj 1990. godine kada je Josef Schwammberger izručen iz Argentine u Njemačku kako bi mu se na sudu u Stuttgartu presudilo za zločine počinjene dok je on bio zapovjednik triju nacističkih radnih kampova u Poljskoj - Mielec, Przemysl and Rozwadow. Osuđen je, piše u svojoj kolumni Efraim Zuroff, na doživotni zatvor zbog sedam ubojstava, a među njima i rabina u Rozwadowu, te 32 točke pomaganja u ubojstvu. Njegovo suđenje bilo je prvo privođenje pravdi zbog zločina u Holokaustu u ujedinjenoj Njemačkoj. Kasnije su pisane knjige kao što je "Posljednji nacist" Aarona Freiwalda, a i novine su izbacivale tekstove o "posljednjem nacističkom zločincu".

Zuroff u kolumni govori da se često prisjetio tih naslova tijekom četvrt stoljeća koliko je aktivno uključen u hvatanje zločinaca Holokausta. Posebno isprazno sve to zvuči kad uzmemo u obzir da je od 2001. godine pa do danas okončano 105 suđenja nacističkim zločincima. Nisu sva suđenja izravno povezana s ubijanjem Židova, ali svi su bili povezani s Trećim Reichom i počinili su zločine nad nevinim civilima. 

MIROTVORAC "Moj djed je bio nacist. Zbog njega znam zašto je EU važna"

Zuroff smatra da su ova suđenja iznimno važna jer ispunjavaju dug prema nevinim žrtvama među kojima su bile i žene i djeca jer su jednostavno bili proglašeni 'neprijateljima Reicha'. Ona šalju snažnu poruku da ratni zločini nikad neće biti zaboravljeni i da će se zločince goniti bez obzira na protok vremena, jer takvi se zločini i danas ponavljaju, pa kazne služe kao iznimno učinkovite lekcije iz povijesti.

"Na osobnijoj razini, dodao bih još dva argumenta. Prvi je da su Nirnberška suđenja odbacila “obranu po zapovjednoj odgovornosti”, u kojoj su optuženici tvrdili da nisu imali drugog izbora nego da ispunjavaju naređenja koja su dobivali od višerangiranih osoba jer bi na taj način odgovorni bili samo oni na vrhu. Danas, međutim, znamo da su oni u SS, policiji i Wehrmachtu imali mogućnost odbijati da ubiju civile i da zbog toga ne bi bili strože kažnjavati, pa isto vrijedi i za lokalne nacističke suradnike. Zato je tu riječ o individualnoj kaznenoj odgovornosti", piše Zuroff u svojoj kolumni u 'Times of Israeli'.

Filmski spektakl Židov je '43. natjerao Himmlera da zatvori logor Sobibor

I još jedan argument. Ti pojedinci sada se mogu prikazivati krhkim i slabim osobama, a kad se suoče s pravdom daju sve od sebe da bi se prikazali kao bespomoćni i dezorijentirani. Ali treba znati da su tijekom Drugog svjetskog rata, kad su bili u punoj fizičkoj i psihičkoj snazi, svu svoju energiju trošili da ubijaju nevine ljude, od kojih su neki bili stariji nego što su oni danas.

Pravda je i danas važna jer mnogo ljudi ne zna ili zna jako malo o holokaustu. U Njemačkoj samo je prošle godine pokrenuto 8 istraga protiv pojedinaca – dvojica su radili u logoru Buchenwald, 2 u Ravensbrucku, 1 u Mathausenu i 1 u Einsatzgruppe B. Zuroff kaže da mu jedino preostaje da moli za njihovo zdravlje kako bi stigli biti procesuirani.