Za deset sutkinja i sudaca Ustavnog suda koji će tu dužnost obavljati idućih osam godina prijavilo se više od 60 kandidatkinja i kandidata. Među njima su i mnoga javnosti poznata imena. O tome tko će idućih osam godina biti član Ustavnog suda odlučuje se dvotrećinskog većinom, dakle s najmanje 101 glasom zastupnica i zastupnika. Cijela ova priča mora završiti do 7. prosinca ove godine.

U kuloarima i u javnosti moglo se čuti proteklih dana da je mnogo kombinacija u igri o tome kako će se postaviti oporba na čelu s SDP-om i kako će cijelu priču odigrati vladajući HDZ. Bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković čini se kao potencijalno najsigurniji kandidat HDZ-a, piše Hrvoje Zovko.

Lijevima je Đuro Sessa neprihvatljiv

Među HDZ-ovim mogućim kandidatima, uz druga imena, spominje se Frane Staničić, profesor upravnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Ono što je sasvim sigurno jest da je lijevo-liberalna oporba složna u tome da je Đuro Sessa, sudac Vrhovnog suda i njegov bivši predsjednik, neprihvatljiv, to su još ljetos javno poručili. Đuru Sessu više je puta bjegunac pred hrvatskim pravosuđem i osuđenik Zdravko Mamić javno optuživao za korupciju tvrdeći da ima dokaze kako je upravo on Sessi davao mito. Prozvani Sessa to je odbacio kao laž uz poruku: “Ljuti me što se takvom kriminalcu vjeruje na temelju njegovih fantazija”.

Krunislav Olujić, bivši glavni državni odvjetnik i bivši predsjednik Vrhovnog suda RH, u razgovoru za Express komentirao je najavu oporbenog “ne” Đuri Sessi.

“Odavno tvrdim da je Sessa osoba koja ne zaslužuje biti birana sucem Ustavnog suda jer simbolizira sve ono što je negativno u hrvatskom pravosuđu.”

Hoće li HDZ uzvratiti oporbi istom mjerom prema, primjerice, Andreju Abramoviću ili Lovorki Kušan, ustavnim sucima koji se bore za još jedan mandat, a koje se percipira kao kandidate iz oporbenog tabora, još nije poznato 

- Vi danas možete dobiti od Ustavnog suda, posebice ovih sudaca koji čine sastav tog Ustavnog suda, na čelu s predsjednikom Šeparovićem, mišljenje ili odluku kakve god hoćete - ističe Olujić.

Što ako ne budu izabrani ustavni suci?

Da bi ustavni sud mogao koliko-toliko funkcionirati, trebao bi imati najmanje od 7 od 13 sutkinja i sudaca. Mogle su se tako čuti razne informacije, poput one da bi se u ovom trenutku moglo ići u dogovor o izboru 4 ili 6 sutkinja, sudaca, dvoje na prijedlog vlasti, a dvoje na prijedlog oporbe, odnosno troje na prijedlog vlasti, a troje na prijedlog oporbe.

- Ako se u ovom postupku ne izabere Ustavni sud, svakako se šalje vrlo loša poruka. Sabor je dužan konstituirati krovno tijelo za nadzor ustavnosti, a neizborom novih sudaca on bi na jedan način zapravo Ustavni sud ‘eliminirao’ iz igre. Nadam se, a i vjerujem, da se to neće i ne smije dogoditi- rekao je je Đorđe Gardašević, redoviti profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Cijeli tekst o političkim nadmudrivanjima oko članova novog sastava Ustavnog suda pročitajte OVDJE.