Anna-Maria Getoš Kalac s Pravnog fakulteta u Zagrebu u prosincu je anketom provedenom među aktualnim i bivšim voditeljima znanstvenih timova progovorila o maćehinskom odnosu koji Hrvatska zaklada za znanost ima prema znanstvenicima - onima čija istraživanja financira i kojima bi trebala biti potpora, uvijek na usluzi. 

Zaklada je, doznajemo, promptno reagirala otvaranjem etičkog postupka protiv nje, ne zbog ankete, nego, službeno, zbog “neprimjerene komunikacije sa Zakladom”. Osuda zbog lakše etičke povrede dala im je za pravo da krenu i u izvanredni nadzor istraživanja o kibernetičkom nasilju, na kojemu Getoš Kalac radi i u koji je uvrstila provedenu anketu. O provođenju etičkog postupka profesorica, kako kaže, nije bila ni obaviještena, odnosno u postupku joj nije dana prilika ni da se očituje. 

Posao preko veze Top lista uhljeba: Za njih su se izmislila radna mjesta

Sad ona i Pravni fakultet čekaju izvanredni nadzor, novi “sud” koji bi, odluči li Zaklada tako, mogao rezultirati ukidanjem njezina istraživanja vrijednog 1,5 milijuna kuna. Na njemu radi 22 ljudi iz cijele Hrvatske, a troje ih je zaposleno na samom projektu. Zaklada financira glavninu tog istraživanja, 85 posto, Pravni fakultet ostatak. 

U međuvremenu je na slučaj u Hrvatskoj zgroženo reagiralo nekoliko međunarodnih znanstvenih udruženja. Međunarodno udruženje za društvenu obranu i humanu kaznenu politiku je, između ostalih, oštro osudilo etički postupak protiv Getoš Kalac. Izrazili su “duboku zabrinutost izglednim grubim kršenjem akademskih i znanstvenih sloboda te teškim slučajem zlostavljanja kolega znanstvenika u Hrvatskoj”.

Svojom je anketom u prosincu prošle godine Getoš Kalac željela ispitati (ne)zadovoljstvo voditelja projekata odnosom sa Zakladom. Riječ je o instituciji koja financira znanstvene projekte i trebala bi im biti potpora, a vodi je upravno vijeće sastavljeno od uglednih znanstvenika predloženih od Vlade i imenovanih u Saboru. 

Kume, ima posla? Top lista HDZ-ovaca koji su uhljebili svoje ljude

Što je, međutim, pokazala anketa koju je provela Getoš Kalac - izvanredna profesorica na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta, gostujuća profesorica na Fakultetu za kriminalne znanosti Sveučilišta u Lausannei i voditeljica Laboratorija za istraživanje nasilja?

Više od polovice voditelja istraživanja koje Zaklada financira osjeća se frustrirano odnosom s njom, a 40 posto ih je reklo da se osjećaju bespomoćno. 

Kako to izgleda u praksi, pokazuje samo jedan od primjera koji navodi Getoš Kalac. Na Pravnom fakultetu, kaže, ima zaposlenog jednog doktoranda. Zakladi, koja financira njegovu plaću, Pravni fakultet svaki mjesec iznova s deset papira mora dokazivati da je doktorandu isplatio plaću. To znači 120 papira godišnje samo o plaći jednog doktoranda. 

Propast Hrvatske Dosje mega uhljeba: Kako su stranke zaposlile svoje ljude

Obračun te plaće Zakladi nije dovoljan pa na fakultetu moraju svaki put iznova dokazivati da su uplatili i mirovinsko, zdravstveno i tako dalje. Pritom, da bi bilo koji papir unijeli u sustav, prvo na njemu moraju, svaki put ponovno, naznačiti podatke o projektu. Drugim riječima, na stotine stranica bespotrebne dokumentacije čiji se sadržaj stalno prepisuje i unosi u online sustav. 

Nikad dosad nije provedena evaluacija rada same Zaklade, napominju u Laboratoriju za istraživanje nasilja koji vodi Getoš Kalac. Postavljaju pitanje ne bi li se Zaklada trebala posvetiti kritičkoj samorefleksiji “umjesto da se iscrpljuje protuustavnim etičkim postupcima protiv svojih korisnika”. Očigledno je, kažu, da je etički postupak protiv Getoš Kalac proveden kao penalni odgovor na anketu. 

Na pitanje zašto su protiv Getoš Kalac proveli etički postupak, o kojem ona nije ni obaviještena, te zbog čega joj šalju izvanredni nadzor projekta, iz Zaklade odgovaraju kako projekte koje financiraju - ne komentiraju. Nemaju komentara ni na osudu koja je o ovom postupku stigla iz inozemstva. 

SNALAŽLJIVI SRETNICI Rekorderi: Na otpremninama su zaradili milijune

U svojoj “Izjavi o kršenju akademskih sloboda i zlostavljanju kriminologa u Hrvatskoj” Međunarodno udruženje za društvenu obranu i humanu kaznenu politiku navodi kako “cenzuriranje od strane institucija moći podriva ideju znanosti te se neće tolerirati od strane akademske zajednice”. Smatraju da je Laboratorij za istraživanje nasilja proveo studiju o kibernetičkom zlostavljanju od strane bezlične birokracije i upozorio na potrebu za daljnjim istraživanjem ovoga fenomena. 

Zaklada, umjesto komentiranja nalaza istraživanja, odgovara kako provedena studija nije dio ugovorenog projekta, iako dokazi projektnog tima upućuju na suprotno - ističu iz udruženja. Reagiralo je i Europsko udruženje za kriminologiju, na svojim stranicama objavivši zabrinutost zbog akademskih sloboda u Hrvatskoj, dok se Zakladi, također zabrinuto, javilo i Znanstveno udruženje njemačkih, austrijskih i švicarskih kriminologa.