Rad u državnim firmama često garantira i mogućnost pozamašne otpremnine. Trenutačno je aktualan slučaj Željka Krapljana iz Siska. Osim što je vodio sisački HDZ Krapljan iza sebe ima niz afera, a uspio je 'pokupiti' više od 600 tisuća kuna otpremnina.
- To su naknade, ne otpremnine. Nisam ja pisao kolektivni ugovor – rekao je kada je zbog smjene sa direktorskog na zamjeničko mjesto u Hrvatskim autocestama dobio 140 tisuća kuna.
Osim što je unutarnja kontrola ustvrdila kako je njegov rad prepun nepravilnosti, Krapljan, koji je sada postavljen na čelo tvrtke Via Tel, kćeri tvrtke Hrvatskih cesta, uz plaću, kroz naknadu za odvojeni život i stalna pasivna dežurstva uspio je jedan mjesec zaraditi i 40.000 kuna. No iako je uspješan uhljeb Krapljan nije rekorder kada je riječ o velikim otpremninama u državnim firmama.
Tomislav Dragičević, nekadašnji šef INA-e, prije sedam je godina dobio otpremninu u iznosu od 6,8 milijuna kuna što je svojevrsni državni rekord.
Srećko Šimunović nekada je bio na čelu tvrtke Croatia airlines. Iako je tijekom njegove 'vladavine' tvrtka bila u milijunskim dugovima, njegova je otpremnina iznosila 2,8 milijuna kuna, iako je, navodno, tražio šest milijuna kuna. Nudila mu se i 'niža' rukovodeća funkcija koju je on odbio te poslao zahtjev za isplatu otpremnine.
Kada je Bošku Matkoviću 2009. godine isplaćeno 2,4 milijuna kuna nakon što je otišao s direktorskog mjesta Zračne luke Zagreb to je bila, do tada, najveća ikada isplaćena otpremnina u državnoj firmi.
Petar Remer, nekada ravnatelj Osnovne škole Dragutina Tadijanovića u Petrinji, nije izabran za drugi mandat pa je on odbio posao nastavnika i otišao. Godinu dana je primao punu plaću ravnatelja, na što je zakonski imao pravo, a kada se u 63. godini umirovio dobio je i 222.672 kuna otpremnine.
Odvjetnici su mi rekli da ne prihvatim novi posao jer ću dobiti manju plaću, a ovako imam pravo na otpremninu. Kad gledam pošteno, i sam mislim da to nije u redu. Međutim, nisam učinio ništa nemoralno. Samo sam iskoristio ono što mi omogućava zakon. Da sam rekao ‘hvala, ja to neću’, bio bih glup – rekao je tada Remer za Jutarnji List.
Zanimljiva je i priča ravnateljice Zorislave Galić koja je vodila Osnovnu školu Siniša Glavašević u Vukovaru. Ona je na račun dobila 476.037 kuna, a trošak za državni proračun bio je skoro milijun kuna.
Nediljko Matić samo je četiri dana bio na čelu Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu čime je ostvario pravo na otpremninu od 936 tisuća kuna. Na kraju nije dobio čitav iznos, već 'samo' 493 tisuće kuna. Prije toga imao je plaću od 20 tisuća kuna, pravo na bonus, službeni automobil i poslovnu karticu. Ako ne bi u roku od 30 dana prihvatio novi ponuđeni ugovor o radu, dobio bi pravo na otpremninu od 24 mjesečne plaće.
Vladimir Kristijan, nekadašnji šef Hrvatske banke za obnovu i razvoj dobio je 2015. godine 300 tisuća kuna otpremnine, ili 700 tisuća kuna bruto tereta za državni proračun.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Kada bi te otpremnine trebali prvo zaraditi , nikada za njih ne bi skupili novac. Ovako mi privatnici i građani punimo proracun a uhljebi ga lakocom prazne. Sve da imam pravo po zakonu ili kolektivnom nemam srece jer nemam tih ... prikaži još! novaca. Nisam ih zaradila. Zamislite da takve cifre ukljucimo mi iz proizvodnje i usluga u cijenu proizvoda. Koliko bi kostao kruh?