Slovenija je izgubila jedan od svojih najprepoznatljivijih prirodnih simbola. Nakon desetljeća postupnog povlačenja, posljednji ostaci ledenjaka na Triglavu, najvišem vrhu Slovenije, potpuno su se otopili. Iznimno visoke ljetne temperature dokrajčile su ledenu masu koja je nekoć prekrivala velik dio planinskog obronka, a danas je iza nje ostala samo gola stijena. Fotografije snimljene tijekom listopada, prije i nakon novih snježnih oborina, potvrdile su da na mjestu nekadašnjeg ledenjaka više nema preostalog leda.

Kako piše britanski The Guardian, Triglavski ledenjak još je sredinom 19. stoljeća prekrivao približno 40 hektara. Do 1946. godine, kada su započela službena mjerenja, smanjio se na svega 14 hektara. Posebno dramatično topljenje zabilježeno je između 1983. i 2003. godine, kada je izgubio čak 93 posto površine. Znanstvenici su tada očekivali da će uskoro potpuno nestati, ali njegovi posljednji ostaci uspjeli su se održati još dva desetljeća. Posljednjih pet godina, tijekom kojih je Europa zabilježila tri najtoplije godine otkako postoje mjerenja, topljenje se dodatno ubrzalo. Nekadašnji ledenjak pretvorio se u nekoliko izoliranih ledenih površina, a do kraja ovog ljeta najveći preostali komad bio je širok tek nekoliko metara.

KAP PO KAP Topi se nacionalni ponos Slovenije: Posljednji ledenjak nestaje naočigled

Matija Zorn, ravnatelj Geografskog instituta Antona Melika, godinama je pratio povlačenje leda. Kaže da je znao kako se ledenjak smanjuje, ali da ga je brzina promjena iz godine u godinu svejedno iznenađivala. Prisjetio se mjerenja iz 2002. godine, kada su znanstvenici na jednom mjestu bušenjem utvrdili da je led debeo pet metara. Samo godinu poslije na tom istom mjestu više nije bilo leda, nego gola stijena.

Nestanak ledenjaka ima i posebno značenje za Slovence. Triglav, visok 2864 metra, nije samo njihov najviši planinski vrh nego i jedan od najvažnijih simbola nacionalnog identiteta. Njegova silueta nalazi se na slovenskoj zastavi i državnom grbu, a uspon na Triglav za mnoge Slovence predstavlja gotovo obred pripadnosti zemlji. Znanstvenici upozoravaju da nestankom ledenjaka nije izgubljen samo prirodni fenomen. Nestao je i važan izvor podataka o klimatskim promjenama jer su slojevi leda sadržavali informacije o okolišnim uvjetima iz prošlosti. Ipak, sav led na Triglavu nije potpuno iščeznuo. Istraživači su u špiljama ispod planine pronašli ostatke leda, a povlačenje ledenjaka otkrilo je i nove podzemne otvore. Drugi slovenski ledenjak, onaj na Skuti u Kamniško-Savinjskim Alpama, također se smanjuje, ali znanstvenici očekuju da bi mogao opstati još nekoliko godina jer se nalazi na sjenovitijem položaju.

Nestanak Triglavskog ledenjaka dio je mnogo šireg procesa koji zahvaća Alpe. Prema podacima švicarskih znanstvenika, Švicarska je tijekom posljednjih pet godina izgubila gotovo petinu svojeg ledenog pokrova, a samo tijekom 2026. volumen ledenjaka smanjio se za dodatnih 5,5 posto. Miha Pavšek, slovenski glaciolog i planinarski vodič, upozorava da se priroda mijenja pred našim očima, dok velik dio društva još nije svjestan ozbiljnosti tih promjena. Uz Triglav ga vežu i osobne uspomene: čuva fotografiju svojih roditelja snimljenu na ledenjaku 1957. godine. Za njega, kao i za mnoge Slovence, nestanak ledenjaka nije samo znanstvena činjenica nego i gubitak dijela vlastite povijesti. Generacije su vjerovale da će ledenjaci trajati zauvijek. Sada je postalo jasno da ni oni nisu vječni.