Pejčinović-Burić izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe
Marija Pejčinović Burić izabrana je za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe, potvrdio je glasnogovornik VE Daniel Holtgen.. Pobijedila je uvjerljivo. Kako je rekao Holgten, hrvatska je kandidatkinja dobila 159 glasova, a njezin protukandidat 105.
"Ovo je povijesni trenutak. Drugi put u povijesti imamo ženu na čelu Vijeća Europe", istaknuo je Holtgen za Večernji list.
Belgijski ministar i protukandidat u utrci u Vijeću Europe Didier Reynders došao je čestitati Mariji Pejčinović-Burić.
Točno u 10 sati započelo je glasanje zastupnika Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o novom glavnom tajniku te paneuropske organizacije sa sjedištem u Strasbourgu koja obuhvaća 47 država članica, a glavni joj je cilj promicanje suradnje, ljudskih prava i temeljnih sloboda te demokracije i vladavine prava.
Glasanje je bilo tajno - svaki birač mogao je zaokružiti ime jednog kandidata - ono hrvatske ministrice vanjskih poslova ili njezina belgijskog kolege Didiera Reyndersa te listić ubaciti u kutiju. Predviđeno trajanje glasanja bilo je do 18 sati, nakon čega su se ručno prebrojavali glasovi.
Signali sa svih strana
Mariju Pejčinović-Burić sreli smo na hodnicima, ali nije željela ništa komentirati dok glasanje članova Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) traje. Vidjeli smo samo da joj prilaze mnogi, poput članova albanske delegacije. Od hrvatskih susjeda, inače, Slovenija i Srbija otvoreno su signalizirale da će stati na stranu Belgijanca, a svi ostali (osim BiH, koja nije imenovala delegaciju u PACE-u) najavili su podršku Hrvatici.
Još jedan član PACE-a koji se potrudio oko podrške Mariji Pejčinović-Burić je njemački zastupnik hrvatskog podrijetla Josip Juratović, koji u Bundestagu i u PACE-u kao zamjenski član, predstavlja SPD. Kaže da je doletio iz Berlina u Strasbourg jer jedna njegova kolegica koja je redovni član PACE-a nije mogla doći, pa nije želio da propadne jedan glas.
I Reynders i M. Pejčinović-Burić obavljali su posljednja lobiranja i sastanak s političkim grupacijama. Ministrica se – nevezano uz izbor – sastala s predsjednikom Europskog suda za ljudska prava Linosom-Alexandreom Sicilianosom te posjetila izložbu o Srebrenici.
"Činjenica jest da je malo na knap, ali nadam se da će Marija Pejčinović-Burić uspjeti. Vjerujem da će uspjeti. A ako i ne uspije, sigurno to neće biti zbog Njemačke", rekao nam je Juratović tijekom poslijepodneva.
Pejčinović-Burić je, inače, jučer bila i na sastanku kluba zastupnika socijaldemokrata, gdje je, kako prenosi Juratović, imala uvjerljivo predstavljanje.
Neki izvori neslužbeno su prognozirali da hrvatska kandidatkinja može pobijediti ako svi članovi PACE-a iz redova Europske pučke stranke (EPP) budu slijedili preporuku predsjednika stranke Josepha Daula i glasaju za Pejčinović-Burić, te ako još barem pola socijaldemokrata glasa za nju. To se na kraju i dogodilo, pa je lako moguće da je lobiranje SPD-ova Juratovića bilo ključno.
"Ona je žena koja ima golemo iskustvo po pitanju tranzicije. Od kraja 1980-ih do danas prošla je sve moguće institucionalne pozicije, iskusila tranziciju istočne Europe i mislim da Vijeću Europe treba netko tko ima dobar senzibilitet o istočnoj i zapadnoj Europi, jer tu se ipak osjeti neka vrsta raskola, a ona bi mogla odigrati ulogu zbližavanja", kaže Juratović.
HDZ za pravo glasa Rusiji
No izbor glavnog tajnika te organizacije – čija se godišnja plaća kreće iznad 300 tisuća eura – zasjenilo je pitanje Rusije. Prvo glasanje, ono u utorak, vratilo je ruskim zastupnicima pravo glasa u Parlamentarnoj skupštini s rezultatom 118 glasova za te 62 protiv.
Za svako zasjedanje Parlamentarne skupštine nacionalni parlamenti šalju svoja izaslanstva, a hrvatsko broji pet članova. Hrvatski su zastupnici glasali zanimljivo – iz HDZ-a, odnosno iz Europske pučke stranke, zeleno svjetlo ruskom povratku dale su Sanja Putica i Marijana Balić, dok je Davor Ivo Stier bio suzdržan.
Glas protiv došao je od Gorana Bausa Richembergha iz Glasa, odnosno iz grupacije liberala. Glas zastupnika Domagoja Hajdukovića (SDP, socijalisti) nije bio zabilježen u elektronskom sustavu Parlamentarne skupštine.