Kad ugovor padne u more, a ophodni brodovi ostanu na suhom, pitanje više nije tehničko nego državničko. Kad Ministarstvo obrane Republike Hrvatske potpiše ugovor za pet obalnih ophodnih brodova, a nakon deset godina u floti ima samo dva - to više nije samo industrijska kronika. To je pitanje časti i kontrole nad vlastitim morem. Hrvatsko more nije samo turistički horizont ni razglednica s palmama. To je obrambena linija države, simbol suvereniteta i dokaz sposobnosti da sama gradi svoje oružje. Zato spor između MORH-a i Brodosplita nije puki sudski predmet, nego ogledalo odnosa između države i njezine industrije, piše ekspertni tim za Express.

Nakon što je Brodosplit jednostrano raskinuo ugovor za tri preostala broda, tvrdeći da su troškovi gradnje porasli, MORH se, kažu insajderi, sprema na poteze koje u vojnim krugovima zovu “pravnim manevrima”. Sve su opcije u igri - od arbitražnog ili sudskog postupka, pa do privremenih mjera, zabrane raspolaganja brodovima te utvrđivanje stvarnog vlasništva i naknada štete. U prijevodu - država planira preuzeti ono što smatra svojim. Jer ti su brodovi građeni javnim novcem, prema specifikacijama HRM-a, pod državnim nadzorom i s državnim oznakama. Ako je uplaćeno, onda je plaćeno oružje koje mora služiti vojsci, a ne bilanci.

CIJENA? SITNICA MORH kupuje brodove, muke s posadom. Rafale, tenkovi i korvete za 3,4 milijarde eura

Jedna od opcija jest da se s Brodosplitom, vlasnikom nedovršena tri patrolca, postigne dogovor o nastavku gradnje pod strogim državnim nadzorom i uz realniju cijenu. Druga, ambicioznija, predviđa da se brodovi premjeste u drugo brodogradilište - recimo Lenac, Uljanik ili čak Končar - gdje bi se dovršili po postojećim nacrtima. Brodovi su, prema procjenama, više od 60 posto gotovi. Trupovi postoje, oprema je naručena, neki sustavi su već ugrađeni. Nedostaje još volje i, naravno, odluke. Ako sve to propadne, država možda ima i plan C - preuzimanje kormila. U praksi, to znači da bi MORH, putem suda ili posebne odluke Vlade, mogao tražiti da se brodovi proglase vojnom imovinom od strateškog značaja i prenesu u vlasništvo Republike Hrvatske. 

Neki, pak, smatraju da bi bilo najpoštenije da država naprosto otkupi od Brodosplita nedovršene brodove, nacrte i opremu te otvori sebi put da ih dovrši u drugom škveru. Dakle, sjesti za stol s čelnicima Brodosplita, skenirati koliko je za brodove platio MORH, koliko je investirao Brodosplit, i uz razliku do sada uloženog otkupiti brodove. Scenarij bi glasio - Brodosplit izlazi iz projekta uz poštenu naknadu, država preuzima sve pravne i tehničke aspekte, dovršetak se novim ugovorom dodjeljuje drugom brodogradilištu - pod nadzorom MORH-a i tehničkog odbora HRM-a, s plaćanjem po etapama i gornjom granicom troškova. Tako bi se spriječila daljnja kašnjenja, a posao ostao unutar hrvatske brodogradnje. Niti bi Brodosplit propao niti bi država ostala bez brodova.

Cijeli tekst o drami s nedovršenim brodovima pročitajte OVDJE.