Koliko će točno svaka vrsta cigarete poskupjeti još ne žele otkrivati i prvo žele obaviti sastanak s proizvođačima duhana.
No, prema objavljenom nacrtu o novim trošarinama, usklađenje ne bi trebalo biti preveliko jer je ostalo još malo prostora za usklađivanje sa cijenama u EU.

Hrvatska je potpisala da će uskladiti minimalno oporezivanje po dva parametra i da minimalna trošarina mora biti 60 posto od cijena cigareta. Sada je na oko 58 cijene ta minimalna trošarina. Postoji i drugi parametar, da minimalno na 1000 cigareta, trošarina mora biti 90 eura, sada je oko 85 eura.

Bivši ministar financija Slavko Linić kaže da cigarete u konačnici ne bi trebale previše poskupjeti do kraja 2017. godine.

- Zavisno od vrste, trebalo bi biti dvije ili tri kune po kutiji – procjenjuje Linić za 24sata

Konačni izračun i koliko će biti u prvom, koliko u drugom valu poskupljenja, treba odrediti Ministarstvo financija. Najjeftinije cigarete koje su sada 17-18 kuna, trebale bi ići gore dvije kune. Iako je u skupljim cigaretama veći udio trošarine, pa bi isti postotak poskupljenja, značio i znatno skuplje cigarete, Linić objašnjava da bi i one trebale ići gore samo dvije-tri kune jer su njih već od ranije jače oporezivale i već su usklađene trošarine.

Prosječna cijena onih cigareta koje se najviše kupuju je 24-25 kuna, što bi značilo cijene do maksimalno 28 kuna za njih. Inače, s novim poskupljenjem, kada se na trošarinu pridoda i PDV, više od 80 posto cijene koju platite za kutiju će ići u proračun.

Teško do reforme

Sudeći po raspoloženju u Mostu, porezna reforma teško će stupiti na snagu 1. siječnja 2017., kako planiraju u HDZ-u, premda je premijer Andrej Plenković u Mostaru izjavio da su je načelno usuglasili s partnerima. Iako mostovci ne dvoje o nužnosti njezina provođenja, drže da prijedlog koji je iznio ministar Zdravko Marić treba doraditi kako bi postigao najbolje učinke.

Primjedbe koje će uputiti ne žele iznositi u javnost prije no što ih predstave HDZ-u, ali ne kriju da su zamjerke brojne.

"Naši stručnjaci analiziraju predložene mjere, nakon čega ćemo primjedbe službeno iznijeti HDZ-u. Kao saborski zastupnik, mogu reći da me zanimaju učinci koje će reforma imati na najnerazvijenije lokalne samouprave u RH, hoće li se poticati poduzetništvo i poljoprivreda u zaostalim krajevima Like, Gorskog kotara, Slavonije i Dalmacije i sprječavati iseljavanje, što smo obećavali. Smatram da se porez na dobit u tim krajevima mora smanjiti kako bismo poticali poduzetnike da pokreću tvrtke u tim područjima", kaže Miro Bulj za Večernji.

Reforme Ništa od Božinog obećanja: Ministrima plaće veće za 1000 kuna

"Nije mi prihvatljivo ono što čitam, a to je da se najniže plaće i mirovine uopće neće povećati, a one najveće najviše će rasti. Nije mi drago da sirotinja ne dobije ništa. Neprihvatljivo mi je da se povećaju plaće saborskim zastupnicima i dužnosnicima u vremenu dok hrvatski umirovljenici kopaju po kontejnerima. Mi moramo iz tog povećanja biti izuzeti", kaže Bulj.

Razlika nerazvijenih i razvijenih

Smeta mu i što se najavljuje da će porasti cijene školskim udžbenicima, čime će razlika između nerazvijenih krajeva i Zagreba, gdje udžbenike kupuje Grad, biti još veća.

Ipak, ističe kako se ne može reći da je predložena reforma loša i kao pozitivan primjer navodi rasterećenje poljoprivrednika na repromaterijal, ali kaže da treba pronaći model da ne dođe do poskupljenja osnovnih namirnica poput kruha, šećera i mlijeka. Skloniji je većem oporezivanju cigareta, alkohola i luksuza.

Pobuna Desnica zove Markićku da ruši Andreja Plenkovića

"Sve treba detaljno analizirati i vidjeti tko će najviše profitirati, a tko će platiti cijenu reforme. To nikako ne smiju biti najsiromašnije obitelji. Sirotinju treba rasteretiti, povećati najniža primanja i tako pokrenuti potrošnju", priča Bulj.

Sintetički dohodak

Ministar financija najavio je da porezna reforma uključuje i sintetički dohodak, što znači da će se građanima koji zarađuju i drugi dohodak mimo svoje plaće, taj iznos pribrajati plaći i onda će se zajednički tretirati kao dohodak.

U taj sintetički dohodak ulazit će i honorari sportaša i glazbenika koji su uglavnom prijavljivali niske dohotke, a porezna je njihovu glavnu zaradu tretirala kao drugi dohodak, u kojem se nakon odbitka i priznatih troškova koje su sami prijavljivali ostatak oporezivao stopom od 25 posto, prenosi Poslovni.hr. Sintetički dohodak zahvatit će i bonuse menadžera, pa tako i bankara, te drugi dohodak, primjerice, liječnika i profesora. 

Nova vlada Ovo su ljudi koji će biti u Vladi Andreja Plenkovića

Plan je da se na drugi dohodak plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno od deset, odnosno sedam i pol posto, znači oni su prepolovljeni, no dosad u brojnim slučajevima na drugi dohodak ti doprinosi nisu ni plaćani. No, kad je porez na dohodak u pitanju, porezne škare jače će zahvatiti sve one koji godišnje, uključujući i plaću i druga primanja, zarađuju iznad 250 tisuća kuna. Naime, do tog iznosa porezno opterećenje se predloženim promjenama smanjuje, ali iznad tog iznosa sada će porezom na dohodak biti obuhvaćeni i oni koji su izbjegavali tu stopu zahvaljujući drugom dohotku.

Autokuće trljaju ruke

Poduzetnici, ali i cjelokupan automobilski sektor pozdravlja namjeru nove Vlade, koja je u sklopu porezne reforme kao jedan od ciljeva navela i vraćanje mogućnosti odbitka pretporeza za poduzetnike za troškove nabave automobila za osobni prijevoz i povezanih ostalih zavisnih troškova u iznosu od 50%. Tvrtkama i obrtnicima tako će ostati znatna sredstva od službenih vozila koja sada plaćaju državi, ali ipak manja nego što je to bilo do prije četiri godine, kada su mogli odbiti 70% pretporeza na aute.

Krše proceduru Hitni zakoni HDZ-a i Mosta padaju na Ustavnom sudu?

Odbitak pretporeza za putnička vozila za pravne osobe ukinula je 2012. Vlada Zorana Milanovića, a namjera je bila izjednačiti porezno opterećenje za osobna putnička vozila kod običnog puka i poduzetnika, koji se zaista činio nepravednim jer je običan građanin i za najjeftinije vozilo morao platiti cjelokupan PDV za nabavu, servisiranje i gorivo za auto, dok su poduzetnici kupovali automobile, neki čak i više vrlo skupocjenih automobila, odbijajući 70% PDV-a za nabavu i sve troškove vezane uz uporabu automobila, javlja Večernji.