Hitno donošenje zakona mora biti iznimka za koju prema Poslovniku Hrvatskog sabora moraju postojati “osobito opravdani razlozi” jer inače zakon može pasti na Ustavnom sudu. U Hrvatskom saboru ipak su poslušali glas struke pa će većina zakona iz Mostova paketa (o HRT-u, izboru zastupnika, lokalnim izborima...) biti donesena u redovitoj proceduri s dva čitanja i javnom raspravom, za što i ustavnopravni stručnjaci prof. dr. sc. Sanja Barić i doc. dr. sc. Mate Palić kažu da je pametna odluka s gledišta pravne održivosti i sadržajne kvalitete zakona. Ali, izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika donesene su po hitnom postupku.
"Hitnost se ne može opravdati nekakvom općom formulacijom već moraju postojati osobito opravdani razlozi koje treba posebno obrazložiti, a na što je Ustavni sud već ranije upozorio u jednom svom izvješću", napominje Palić.
Tada je prigovoreno da je hitno donošenje zakona postalo pravilo, a ne iznimka, što narušava samu bit parlamentarizma, obezvrjeđuje demokratske procedure, onemogućuje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima, slabeći dijalošku kulturu bez koje ne postoji demokratsko društvo. “Pravo koje se stvara u procedurama koje nisu u skladu s duhom parlamentarizma ne nailazi na povjerenje građana, a istodobno podriva i njihovo povjerenje u demokratske institucije”, rečeno je u izvješću Ustavnog suda.
Prof. Barić ističe da nam je potrebna opća norma o normiranju kojom bi bilo propisano koji se propis, kada i kako može donijeti. Ustavni sud je u svom izvješću 2013. upozorio kako bi trebalo normativno urediti postupak donošenja zakona na sjednici neposredno nakon konstituiranja novog saziva Hrvatskog sabora, pa i odrediti pravna područja iz kojih je tada “dopušteno donositi zakone”. Da je to učinjeno Most ne bi mogao niti u dobroj namjeri inzistirati na zakonodavnim egzibicijama koje reduciraju parlamentarizam.
HDZ i Most su hitnost kod proračunskog financiranja političkih stranaka pravdali time što izmjene nisu opsežne a nužno je “što hitnije usklađivanje Zakona sa sredstvima predviđenim u Državnom proračunu za 2016.”. Ako je to opravdano onda bi svaka izmjena zakona u četvrtom kvartalu koja utječe na proračun trebalo biti hitna!?
Potreba ujednačavanja nomenklature državnih dužnosnika s također hitnim Zakonom o sustavu državne uprave HDZ-u je kao formalnom predlagatelju opravdanje za hitnost zakona po kojem se dužnosnicima po isteku mandata ograničava i ukida pravo na primanje plaće po principu “6 plus 6” ovisno o dužnosničkom stažu.
Sporna je i retroaktivnost zakona o plaćama dužnosnika i to samo u odnosu na zastupnike ovog 9. saziva Sabora, na što je u ime SDP-a koji će se zbog toga obratiti Ustavnom sudu upozorio i Peđa Grbin, pa je i premijer Andrej Plenković replicirao da su HDZ i Most svjesni rizika to učinili pozivajući se na odredbu prema kojoj pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. I Barić i Palić suglasni su da bi stoga Ustavni sud mogao reagirati.
"Ne vidim zašto se iznimka odnosi samo na zastupnike 9. saziva a ne i na ostale dužnosnike. Kao da se zastupnike kažnjava, a druge ne", čudi se Palić te upozorava na još strožu proceduru vezano za retroaktivnost.
"Tek to treba biti posebno obrazloženo i Odbor za zakonodavstvo mora donijeti zaključak da postoje osobito opravdani razlozi za povratno djelovanje zakonske odredbe", ističe Palić.
Odbor nije donio taj zaključak, a prema Poslovniku “bez toga se ne može pristupiti odlučivanju o povratnom djelovanju pojedinih odredbi zakona”. I prof. Barić kaže kako je ta izmjena obrazložena i zdravorazumski utemeljena, ali legitimno je ustavnopravno propitivati način na koji je to učinjeno, te postavljati pitanje jednakosti dužnosnika pa i razmjernosti kod tih izmjena. Sva je ta pitanja Ustavni sud postavljao je i kad je srušio retroaktivnost kod povlaštenih saborskih mirovina.
