I ove godine, već treću godinu zaredom, u Jasenovcu će se održati komemoracije u znak sjećanja na žrtve ustaškog koncentracijskog logora. Sjećanje je to na proboj 600 logoraša 22. travnja 1945. godine. Samo njih 90 preživjelo je bijeg iz logora smrti, u kojem su stradali muškarci, žene i djece zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.

U četiri godine postojanja najzloglasnijeg logora NDH, stradalo je više od 83.000 ljudi, među kojima i preko 20.000 djece mlađih od 14 godina. Najviše je stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.

Prije 73 god Njih 600 bježalo je iz Jasenovca od fra Sotone

Tradicionalnu komemoraciju i ove godine obilježit će tri posebne kolone sjećanja, one hrvatskog državnog vrha u nedjelju 22. travnja, te Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i Srpskog narodnog vijeća koji će svoju komemoraciju održati danas. Posebnu komemoraciju prošlog vikenda održali su pripadnici židovske zajednice.

Borba se nastavlja, poručio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) Franjo Habulin, koji je u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem (SNV) u subotu organizirao komemoraciju u Jasenovcu u znak sjećanja na žrtve tamošnjeg ustaškog logora, istaknuvši kako im je dužnost nastaviti borbu za demokratsku, civiliziranu, tolerantnu, europsku i antifašističku Hrvatsku.

Habulin je u govoru pred okupljenima, među kojima je bio i potpredsjednik Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić (SDP), upozorio kako sustav danas mladima u najboljem slučaju nudi nepotpunu, a u najgorem potpuno iskrivljenu i falsificiranu sliku povijesti II. svjetskog rata na ovim prostorima.

 

 

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović svoju počast žrtvama odala je dan ranije, u petak, te naglasila kako Hrvatska osuđuje zločine počinjene u tom logoru.

"Nijedan politički cilj ni poredak ne mogu opravdati zločine koji se čine u njegovo ime. Republika Hrvatska kao demokratska država, nastala na zasadama svih pozitivnih vrijednosti povijesne borbe hrvatskoga naroda za slobodu, među kojima je i antifašizam, bespridržajno osuđuje zločine počinjene u ovom logoru te s poštovanjem trajno čuva sjećanje na sve njegove stradalnike, u jedinstvenoj opredijeljenosti za poštovanje ljudskih prava svih svojih građana, kao jamstva napretka i mira“, riječi su koje je predsjednica upisala u knjigu dojmova, stoji u priopćenju iz njezina ureda.

Tri posebne kolone, predsjednica koja samostalno dolazi u posjetu Jasenovcu a na državnu komemoraciju šalje svog izaslanika predsjednika HHO-a Ivana Zvonimira Čička, tužni su podsjetnik na i dalje prisutne podjele u društvu onih u čijem nasljeđu trajno ostaje podsjetnik na stravične zločine koji su se dogodili u Jasenovcu.

Spomen područje Uvrede u Jasenovcu - Mamu vam je***, Za dom spremni...

Spomen ploča jedanaestorici pripadnika HOS-a s pozdravom "Za dom spremni" koja je podijelila javnost i među pripadnicima židovske i srpske zajednice izazvala otpor u održavanju zajedničkih komemoracija, skinuta je prošle godine i preseljena u Novsku. Prošlog mjeseca je i Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima je pozdrav "Za dom spremni" proglasilo protuustavnim. Njegova upotreba, kako su naglasili, moguća je samo u određenim situacijama i uz prethodno odobrenje.

Premijer Andrej Plenković pozdravio je odluku vijeća i pokazao još jednom kako Hrvatska ne podržava pozdrav koji je ostatak ustaškog režima.

"Pozdrav na HOS-ovoj ploči u Jasenovcu je suprotan Ustavu Republike Hrvatske i Vijeće je to jasno reklo u svojim preporukama, ali je uvažilo činjenicu da se u striktnim situacijama (pozdrav "Za dom spremni") može koristiti kao iznimka uz prethodno dopuštenje", rekao je Plenković.