Osmog prosinca obilježava se prva godišnjica pada sirijskog diktatora Bašara Asada. Obitelj Asad vladala je Sirijom više od 50 godina - Hafiz Asad bio je na vlasti od 1971., a nakon njegove smrti 2000. vlast je preuzeo njegov sin Bašar.

Autokratska vladavina Asadovih dovela je 2011. do narodnog ustanka, a zatim i do brutalnog građanskog rata koji je trajao gotovo 14 godina. No 8. prosinca 2024. munjevita ofenziva pobunjeničke milicije Hajat Tahrir al-Šam (HTS) dovela je do pada Asadova režima uz vrlo mali otpor. Asad i njegova obitelj pobjegli su u Rusiju, a u siječnju je vođa milicije, Ahmed al-Šara, postao privremeni predsjednik Sirije, piše Deutsche Welle.

Što je učinjeno u ovih godinu dana u Siriji, a što nije?

Više nema eksplozivnih bačvi bačenih iz helikoptera niti ruskih zračnih napada na medicinske ustanove. Međutim, kako je navedeno u izvješću Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda iz studenoga, “Sirija se i dalje bori s fragmentiranim sigurnosnim pejzažem”.

Glavni grad Damask relativno je miran, a Syria Weekly, redoviti bilten Charlesa Listera iz američkog analitičkog centra Bliskoistočni institut, piše da razina nasilja opada.

Ipak, i dalje dolazi do sukoba između snaga sigurnosti nove sirijske vlade i drugih skupina diljem zemlje, uključujući pripadnike manjina, Kurde i Druze, navodi Vijeće sigurnosti.

VJEČNI RAT Tko su Druzi? Zbog njih je Izrael bombardirao Siriju, zakleti su neprijatelji beduina

Naoružani pripadnici Asadova režima još su uvijek prisutni, iako skriveni, a ponovni uspon ekstremističke skupine “Islamska država” također predstavlja problem, jer ona koristi slabosti u sigurnosti.

Jasno je da nove sirijske vlasti nemaju potpunu kontrolu nad zemljom, navodi se u nedavnom izvješću Agencije EU-a za azil. “Zabilježeni su incidenti bezvlašća, kriminala i osvetničkog nasilja”, konstatira agencija.

Tranzicijska pravda bez "podrške središnje vlade”

Jedan od glavnih uzroka nastavka nasilnih incidenata jest progon onih za koje se vjeruje da su surađivali s bivšim Asadovim režimom. Stoga je tranzicijska pravda - proces priznavanja zločina koje je počinio Asadov režim, ali i druge skupine - ključna, tvrdi Sirijski centar za pravdu i odgovornost (SJAC) u članku iz rujna.

U svibnju je vlada osnovala dva neovisna povjerenstva – jedno posvećeno pronalasku tisuća Sirijaca koji su nestali tijekom rata, a drugo za zločine koje je počinio Asadov režim.

SJAC je izvijestio da je prvo povjerenstvo najaktivnije, dok je drugo "postiglo manje napretka, vjerojatno zbog slabe podrške središnje vlade”.

Organizacije Human Rights Watch kritizirale su Nacionalno povjerenstvo za tranzicijsku pravdu Sirije jer istražuje isključivo zločine Asadove vlade, a zanemaruje zločine drugih skupina, uključujući HTS i njegove saveznike.

Demokracija u Siriji?

Sirija je početkom godine održala prve donekle slobodne parlamentarne izbore. Zbog okolnosti, izbori nisu mogli biti izravni - umjesto toga provedeni su putem elektorskih kolegija. Al-Šara ostaje privremeni predsjednik dok se ne donese novi ustav.

Sirija trenutačno piše novi ustav i održala je nacionalni dijalog o njemu i drugim temama.

Međutim, ozbiljne razlike između privremene vlade i drugih zajednica oko budućeg sustava upravljanja i dalje postoje. Kritičari tvrde i da al-Šara konsolidira vlast i da se sve više ponaša autokratski.

Za sada analitičari zauzimaju stav pričekati i vidjeti.

- Preuranjeno je govoriti o demokratizaciji Sirije, ali nove institucije predstavljaju skroman povratak izbornoj politici - napisala je u studenome Patricia Karam iz Arapskog centra u Washingtonu.

- Ovakav razvoj događaja dovodi Siriju na ključnu raskrsnicu: zemlja može krenuti prema istinskom participativnom upravljanju ili se vratiti u autoritarizam.

Strane vojne operacije "rasplamsavaju regionalne napetosti”

Vanjska politika vjerojatno je područje u kojem je Sirija doživjela najveće promjene. Zatvorena veleposlanstva ponovno se otvaraju, a novi političari, uključujući sirijskog ministra vanjskih poslova i predsjednika al-Šaru, putuju svijetom.

Al-Šara je svojedobno surađivao s terorističkom skupinom Al Kaida, bio na brojnim popisima sankcioniranih osoba, a za njegovu glavu bila je raspisana nagrada od 10 milijuna dolara. No u rujnu se obratio Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, a u studenome je postao prvi sirijski čelnik koji je posjetio Bijelu kuću od 1946.

GEOPOLITIKA Sirija je jedina država na svijetu gdje SAD i Rusija imaju vojne baze rame uz rame

Sirijski su dužnosnici uspostavili kontakte sa svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, uključujući Rusiju i Kinu. To se smatra znakom pragmatične sirijske vanjske politike: Rusija je bila saveznik Asadova režima, a al-Šara i mnogi njegovi suradnici ranije bi bili meta Rusije.

Najveći problem sirijske vanjske politike trenutačno je vjerojatno nastavak izraelskih upada na sirijski teritorij.

- Izraelske vojne operacije … ugrožavaju civile, rasplamsavaju regionalne napetosti, potkopavaju krhku sigurnosnu situaciju i prijete političkoj tranziciji - izjavila je u studenome zamjenica posebnog izaslanika Ujedinjenih naroda za Siriju, Najat Rochdi.

Obitelji se vraćaju i nalaze samo ruševine

Mnogi Sirijci koji su pobjegli tijekom rata sada se vraćaju kući. Najnoviji podaci pokazuju da se oko 2,9 milijuna Sirijaca vratilo - uključujući oko 1,9 milijuna interno raseljenih te više od milijun povratnika iz inozemstva.

No suočavaju se s ozbiljnim problemima. Prema podacima Norveškog vijeća za izbjeglice, “mnoge se obitelji vraćaju u Siriju i nalaze samo ruševine … ljudi se vraćaju oštećenoj infrastrukturi, uništenim školama i bolnicama te sporovima oko vlasništva nad kućama”.

U studenome je Međunarodni odbor spašavanja priopćio da je “više od polovice vodovodne mreže i četiri od pet električnih mreža uništeno ili nefunkcionalno”.

Procjene troškova obnove u Siriji kreću se između 250 i 400 milijardi dolara, a možda i više. Sirijci ipak pokušavaju promijeniti situaciju.

Analize humanitarne organizacije Mercy Corps, utemeljene na satelitskim snimkama noćnog osvjetljenja, pokazuju da se proizvodnja električne energije poboljšava - iako ne jednako u svim dijelovima zemlje. Početkom studenog sirijska novinska agencija SANA izvijestila je da je obnovljeno 823 škole diljem zemlje, dok su radovi na još 838 u tijeku.

Nema posla

Mnogi se povratnici i dalje ne mogu zaposliti. Građanski rat uništio je gospodarstvo zemlje. Danas oko četvrtine Sirijaca živi u ekstremnom siromaštvu.

Ipak, ima i dobrih vijesti. Izvješće Svjetske banke objavljeno u srpnju predviđa da će sirijsko gospodarstvo vjerojatno porasti za jedan posto u 2025.

Većina sankcija iz Asadove ere trajno je ili privremeno ukinuta, što bi trebalo pomoći gospodarskom oporavku. Nadalje, financijska potpora zemalja poput Saudijske Arabije i Katara, u obliku investicijskih sporazuma vrijednih milijarde dolara, također bi mogla pomoći - iako, kako ističe Tahrirov institut za politiku Bliskog istoka, "materijalni utjecaj na svakodnevni život Sirijaca još uvijek nije osjetan”.