Ruski predsjednik Vladimir Putin osvojit će izbore - to je gotova stvar.

Ishod je toliko siguran, da čak i sam Putin izgleda kao da se dosađuje. No, ono što bi predsjednika moglo zabrinuti na dan izbora, 18. ožujka, mogao bi biti odaziv. Mogao bi biti neugodno nizak, navodi se u nekim anketama, i moglo bi potaknuti pitanja o legitimnosti dugogodišnjeg autoriteta Vladimira Putina, piše CNN

Putin traži drugi uzastopni mandat za predsjednika, a ukupno četvrti  - ne bi li učvrstio svoju moć.

Bez prave oporbe, 65-godišnji veteran dao je skromne vizije za idućih šest godina, a očekuje se da će izbjegavati i televizijska suočavanja s protukandidatima jer ih je izbjegavao i u prethodnim predizbornim utrkama.

No te odluke mogu imati i posljedice jer bez iznenađenja birači postaju apatični. . 

Eliminacija protivnika

Putinov glavni politički protivnik, Aleksej Navaljni izbačen je iz utrke za predsjednika jer ima sudsku presudu, poziva na bojkot, a mlađi birači skloni su ga poslušati.
 
Kremlj priželjkuje formulu 70-70 - odnosno 70% glasova, s ​​odazivom od 70% - što bi Putinu osiguralo pobjedu i ušutkalo Zapad koji Rusiji predbacuje autokraciju. 

No tih 70-70 je malo izgledno. U anketi nezavisnog Levada centra u studenom prošle godine, samo 24% ispitanika izjavilo je da će sigurno glasati. Drugih 34% izjavilo je da će "vjerojatno", izaći na izbore, ali još nisu odlučili. 

Prijatelj Berezovskog Još jedan Putinov neprijatelj pronađen mrtav u Londonu

Vlada je 2016. godine prozvala Levadu kao "stranog agenta", i zabranila im praćenje izbora. Državna biračka tijela, poput ruskog Centra za javno mnijenje, tvrde da će odaziv biti iznad 70%.

Niski odaziv neće udaljiti Putina s pijedestala ali mogla bi razbiti planove da ostane na vlasti i nakon zadnjeg, maksimalnog mandata.

Navalny je Putinov najglasniji protivnik, ali presuda za pronevjeru ga je izbacila iz utrke. Aktivist koji je postao važan zbog otkrivanja koruptivnih praksi ruskih oligarha kaže da je njegova presuda politički motivirana i osmišljena samo da ga se izbaci iz utrke.

Putin ima sedam rivala, a s nekim od njih, ukoliko u prvom krugu ne dobije više od 50 posto, ići će u drugi krug u travnju. Među njima se ističu posebno dva rivala, a to su Pavel Grudinin i Ksenia Sobčak.

Pavel Grudinin: Kralj jagoda

Pavel Grudinin, 57, mogao bi biti drugi po broju glasova, ali samo sa 7,6 posto. Tako tvrdi ruski Centar za istraživanje javnom mnijenja. 

Grudinina se smatra 'kapitalističkim komunistom', koji je 1995. privatizirao staru farmu jagoda i krenuo u tzv. društveno poduzetništvo. Nekadašnji Lenjin Sovhoz je povratak u doba SSSR-a, ali novcem kapitalističke Rusije. 

Poduzeće isplaćuje svojim radnicima veću plaću od prosjeka, daje im moderne stanove, zdravstveno osiguranje, te vrtiće i subvencije za djecu. Njegova farma je model koji pokazuje kao primjer vizije buduće Rusije.  

- Kad me ljudi pitaju zašto idem na izbore, kažem: želim da svi u Rusiji žive ovako kao i mi. I to je moguće, rekao je Grudinin na političkom skupu u siječnju, prema Financial Timesu.

Glasni je kritičar ruske elite i korupcije ali njegovi kritičari kažu da se i on ogriješio i da ga je Kremlj kaznio. 

Grudinin je 1997. izabran u regionalnu Dumu u Moskvi, a 2001. godine, kada je oformljena, pridružio se Putinovoj Ujedinjenoj Rusiji. Godinu dana kasnije izgubio je mjesto, a sada ga podržava Komunistička partija.

Stipe Petrina "Probleme korupcije treba riješiti javnim egzekucijama"

Državna tiskovna agencija Tass izvijestila je u ponedjeljak kako je Izborna komisija optužila Grudinina da ima milijun dolara na švicarskim bankovnim računima, iako je obavijestio Središnje izborno povjerenstvo da su svi njegovi strani računi zatvoreni. 

Grudinín je zanijekao optužbe na Facebooku, sugerirajući kako su imali cilj oblatiti ga pred izbore. Iznenadio je mnoge promatrače nakon što je zamijenio vođu veteranske ruske Komunističke partije Genadija Zjuganova potkraj 2017. 

Grudininje proglašen kandidatom za izbore od strane Komunističke partije iako nije bio njihov član sve do 19. veljače 2018. 

Njegov program s 20 točaka posvećuje veliku pozornost ekonomskim pitanjima i "potrebama za poboljšanjem života običnih Rusa".
Grudinin obećava da će Rusiju izvesti iz Svjetske trgovinske organizacije i nacionalizirati ključne strateške resurse i industrije, energetsku mrežu, željeznice, komunikacije i ključne banke, pružajući potporu i porezne olakšice za poduzetnike i male poduzetnike. 

Također je ukazao na metode koje se koriste u zemljama Zaljeva da bi prisilio rusku elitu da vrate bogatstvo nazad u Rusiju i ulože ga u razvoj gospodarstva. Za vanjsku politiku, Grudinin kaže kako Rusija mora imati "temeljnu ideju" s kojom bi se zemljama mogla udružiti, a da bi ju se poštovalo u svijetu Rusija treba ojačati ekonomiju.  

Ksenia Sobčak: 36 godina, Građanska inicijativa

Ksenia Sobčak nije tipična ruska političarka. Ova 36-godišnjakinja je bivša voditeljica talk showa i reality TV zvijezda, i zovu je 'ruskom Paris Hilton'. 

Glavna je urednica magazina 'L'Officiel Russia', ruskog modnog časopisa. Diplomirala je na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose, 

Njezin program "123 teška koraka" karakterizira nepromjenljivost moći kao jedan od najznačajnijih problema Rusije, koji generira "korupciju i, kao posljedicu, nepoštenu raspodjelu javnog dobra, usporavanje tehničkog i društvenog napretka, međunarodnu izolaciju i ekonomsku krizu".

Predstavlja se kao 'sama protiv svih' i ne vjeruje da NATO predstavlja prijetnju Rusiji, koja može imati samo koristi od jake EU. Smatra da se Rusija treba usredotočiti na zajednički rad na zajedničkim izazovima, poput borbe protiv terorizma i ilegalne imigracije. Kandidatkinja predviđa da će Rusija jednog dana potpisati sporazum o pridruživanju s EU.

Njezin program poziva na reformu ruskog pravosudnog sustava i prijelaz zemlje iz predsjedničke republike u parlamentarnu republiku, kao i privatizaciju velikih državnih tvrtki.

Na pitanje o Krimu, Sobchak šokirala Ruse jer smatra da se Krim mora bezuvjetno vratiti Ukrajini. Pozvala je na održavanje novog referenduma o poluotoku glede njegova statusa.

Nastavak na sljedećoj stranici...

Silno se trudi uvjeriti Ruse da nije samo Putinova lutka i da joj ne pomaže to što joj je otac bio gradonačelnik St. Petersburga, Putinov mentor i dobar prijatelj. 

Rođena je u svijetu političke elite, a njezini kritičari kažu da je ušla u utrku samo zato da bi izborima dala legitimitet.

Ipak, ona je jedan od rijetkih kandidata koji su otvoreno kritizirali sustav. Na televiziji je izjavila:

ČUDNA SMRT Putin je plakao samo jedan, jedini put

- U Rusiji se šalimo da ne možemo birati roditelje, ne možemo birati spol i ne možemo birati predsjednika, rekla je za CNN.

Međutim, rekla je da želi utjecati na Kremlj iznutra i barem promijeniti obrasce. Ona predstavlja liberalnu struju, sklonu prijateljstvu sa Zapadom.  

Zalaže se za LGBT prava i kaže da Krim pripada Ukrajini. Nedavno je posjetila think tankove u Washingtonu i u intervjuu za CNN se ispričala za rusko uplitanje u američke izbore. 

Ključni problemi su što je Putin postao sinonim za sustav i ankete neprestano pokazuju visoke stope njegove popularnosti čak i kad je zadovoljstvo radom vlade ispod 50 posto. 

Vladimir Žirinovski, 71 godina, Liberalna demokratska stranka Rusije

Postojan dionik ruske politike od ranih 1990-ih, Vladimir Žirinovski jedan je od najvatrenijih kandidata u kampanji 2018. godine. Često ga se opisuje kao "ruskog Donalda Trumpa". Žirinovski je poznat po kontroverznim govorima bez pripreme i shodno tome - čestim provalama besmislica uz žustre gestikulacije.

Ovo je njegova šesta po redu kandidatura. Program mu se zasniva na "oporavku Srednje Azije, Kavkaza, Ukrajine i Bjelorusije", te ponovnu sahranu svih vođa komunističkog doba koji su sada zakopani u Kremaljski zid u Moskvi. Kandidat je također pozvao na stvaranje "novog Sovjetskog Saveza", eventualno uključujući Iran i Tursku.

U domaćoj politici, Žirinovski želi dodijeliti posebni status etničkim Rusima te se boriti za prava građana a protiv "zagušenja migrantima".

Kandidat obećava da će provesti potpunu reindustrijalizaciju, otpisati komunalne dugove potrebitima i "udariti na korupciju". 

Podrška malim poduzećima, porezne olakšice za industriju i znanost te razvoj Sibira i Dalekog istoka također su na dnevnom redu kandidata.

Sergej Baburin, 59 godina, Ruska Svenarodna unija

Sergej Baburin bio je jedan od rijetkih pripadnika ruskog Vrhovnog sovjeta koji je glasovao protiv raspada SSSR-a 1991. godine i ostao je žestoki kritičar Borisa Jeljcina tijekom 1990-ih, uključujući i tijekom ustavne krize 1993. godine.

Na političkom planu, Baburin poziva na ustavne reforme usmjerene na jačanje predsjedničkih i parlamentarnih ovlasti.
 

Na ekonomskoj strani, njegov program usredotočuje se na podupiranje udruživanja. Kad govori o socijalnoj politici Baburin predlaže da preuzme najbolje elemente iz sovjetskog iskustva. 

Baburinovi vanjskopolitički prijedlozi usredotočeni su na jačanje geopolitičkih pozicija Rusije u Euroaziji. U tu svrhu, kandidat vjeruje da rusko zakonodavstvo treba poduzeti mjere za jačanje uloge Moskve u Šangajskoj organizaciji za suradnju i BRICS-u.

Boris Titov, 57 godina, Stranka rasta

Boris Titov, pravobranitelj, usmjerio je svoj program na novu strategiju gospodarskog rasta kojeg je razvio Stolypin klub - organizacija velikih ruskih ekonomista i poslovnih ljudi. 

Opisujući sebe kao "desničarskog liberala", Titov razmatra ekonomski rast kao temelj gospodarskog razvoja Rusije, zdravog bogatstva i jake rublje.

Titovljeve vanjskopolitičke ideje također su uglavnom usredotočene na ekonomiju i uključuju jačanje pozicije Rusije u međunarodnoj trgovini i rješavanje problema zbog sankcija.

Grigory Javalinski, 65 godina, Jabuka

Još jedan veteran ruske politike, ekonomist Grigorij Javlinski prvi je put ušao u politiku početkom 1990-ih sa svojim poznatim prijedlozima za prijelaz Sovjetskog Saveza u slobodno tržišno gospodarstvo. Osnivač Yabloka (Jabuke), ruske socijalno-liberalne stranke, Javlinski se kandidira za predsjednika po četvrti put.

Njegova izborna strategija poziva na prevladavanje onoga što on naziva "skrivenim staljinizmom" i nekom vrstom "divljeg kapitalizma koji graniči s feudalizmom". 

Njegov glavni cilj je pretvoriti Rusiju u najsnažnije gospodarstvo Europe. Prema njegovu programu, ovo zahtijeva poštivanje privatne imovine, ograničavanje koncentracije bogatstva u rukama nekolicine, te usklađivanje bilo kakvih ekonomskih promjena s interesima  biznisa. 

Javlinskijev program također predlaže nacionalni program za borbu protiv siromaštva otvaranjem osobnih štednih računa građana koji bi se nadopunili dionicama velikih poduzeća.

Javlinskom je na planu vanjske politike fokusirao bi se na razvoj prijateljskih odnosa s bivšim sovjetskim republikama i približavanje Zapadnoj Europi i Sjedinjenim Državama. Poput Sobčakove i Javlinski traži novi referendum o Krimu kao i konferenciju UN-a gdje bi se s Ukrajinom dogovorili oko statusa poluotoka. 

Maksim Suraikin, 39 godina, Ruski komunisti

Maxim Suraikin i pripadnici Ruskih komunista smatraju se protivnicima Komunističke partije Ruske Federacije na lijevoj strani političkog spektra, kritizirajući potonje da su nedovoljno ortodoksni ljevičari. 

Suraikinov program, nazvan 'Deset staljinističkih udaraca protiv kapitalizma', poziva na obnovu sovjetske socijalističke ekonomije, nacionalizaciju bankarskog sektora, transporta, industrije i energije. 

Također predlaže državni monopol na proizvodnju i prodaju alkohola i duhana. Program posebnu pažnju posvećuje borbi protiv korupcije i poziva na oduzimanje svih nezakonito stečenih bogatstava i ponovno uspostavljanje javne kontrole nad financijskim tokovima. 

U vanjskoj politici, Suraikin je pozvao na "održavanje interesa radnih ljudi" i govorio o potrebi obnove "obrambenog saveza antiimperijalističkih država na modelu Varšavskog pakta".

Vladimir Putin, 65 godina, nezavisan

Vladimir Putin, aktualni predsjednik Rusije, najavio je svoju namjeru da se kandidira na izborima 2018. godine na sastanku s radnicima GAZ-a u  Nižnjem Novgorodu u prosincu. 

Putin izlazi kao neovisni kandidat, iako je stranka Ujedinjene Rusije rekla da će poduprijeti njegovu kandidaturu. Prema anketi Zaklade za javno mnijenje od 22. veljače, 66,5% Rusa trenutno planira glasati za Putina.

Ruski predsjednik 1999. godine ušao je u visoku politiku, prvo kao zamjenik premijera, a zatim kao vršitelj dužnosti premijera, a potom kao nasljednik predsjednika Borisa Jeljcina, nakon što je potonji umirovljen 31. prosinca 1999. godine. 

Putin je 2000. 2004. i 2012. a bio je premijer od 2008 do 2012. godine. 

Počevši od svog prvog mandata, Putin je proveo velike porezne, bankarske, zemljišne i mirovinske reforme, kao i reforme u stambenim i komunalnim poduzećima, te radnim odnosima. 

Putin je zaslužan za očuvanje teritorijalne cjelovitosti Rusije i jačanje državnosti, a njegovu je obilježio gospodarski oporavak od katastrofe devedesetih godina.

Sazrijevanje na planu Vanjske politike datira iz 2007. kada je, u govoru na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, predsjednik kritizirao vanjsku politiku Sjedinjenih Država i ideju o unipolarnom svijetu. 

Putin je rekao da je "svijet u kojem postoji jedan gospodar, jedan suveren" nemoguć, a pokušaj stvaranja takvog svijeta bio bi nedemokratski i mogao bi samo dovesti do katastrofe, piše sputniknews.com

Ipak prvo ekonomija

Za mnoge Ruse gospodarstvo je ipak ključno pitanje. Zemlja je izdržala tri godine pada realnih plaća, jer je inflacija od 2014. ubrzano rasla. 

Gospodarstvo se prošle godine suočilo s recesijom, a inflacija je bila pod kontrolom.

Prošli mjesec ruski zastupnici konačno su donijeli zakone za podizanje minimalne plaće od 1. svibnja, što je oko devet mjeseci prije roka - no izbori su blizu. 

Povećanje je zapravo simbolično i iznosi oko 2.000 rubalja (oko 35 dolara) mjesečno, donoseći minimalnu mjesečnu plaću od 11.163 rublje, što je oko 197 dolara. 

Iako to Kremlj predstavlja kao veliku pobjedu, analitičarka Irina Meyer-Olimpieva iz St. Petersburg-a, je to opisala kao "sramotno nisku minimalnu plaću smiješno niske granice kako bi dosegla depresivno nisku razinu življenja. "

Skripal Policija otkrila - znamo kako je otrovan ruski špijun

Putinova spremnost na svađu sa zapadnim silama, osobito SAD-om, obilježila je veći dio njegovog zadnjeg mandata, pa ako je izvan kuće prozvan dežurnim zlikovcem, to mu je kod kuće donijelo status heroja. 

Rusko pripajanje Krima koštalo je Rusiju međunarodnih sankcija i dovela zemlju u napete odnose s Europskom unijom. 

Ipak, Kremlj je mudro tempirao izbore baš na 18. ožujak - dan kad je prije četiri godine anektiran Krim, što se smatra slavnim pothvatom aktualnog predsjednika. 

Nakon aneksije njegova popularnost porasla je sa 69% na 80%, a ona je ostala i dalje vrlo visoka, čak i nakon više od dvije godine recesije koja je uslijedila.