Rusija ovog vikenda bira novi saziv Državne dume, prvi otkako je Vladimir Putin u veljači 2022. pokrenuo invaziju na Ukrajinu. No mnogo zanimljivije od pitanja tko će formalno pobijediti jest kakav parlament ruski predsjednik pokušava stvoriti. I odgovor je sve jasniji: parlament obilježen ratom. Među kandidatima koje su političke stranke prijavile na izborima više je od 180 sudionika rata u Ukrajini. Njihov prodor u politiku nije slučajnost, nego dio šire strategije Kremlja kojom Putin pokušava izgraditi novu rusku elitu – ljude čiji su položaj, status i politička karijera izravno povezani s ratom.

Kako navodi "Newsweek", Putin je posljednjih godina otvoreno govorio da upravo veterani rata trebaju postati dio budućeg "rukovodećeg kadra" Rusije. Za njih su otvoreni posebni programi preko kojih se bivše vojnike ubrzano uvodi u državnu upravu, politiku i velike kompanije povezane s državom. To je puno više od običnog nagrađivanja ljudi koji su ratovali. Kremlj pokušava stvoriti novu političku klasu čiji legitimitet ne proizlazi iz poslovnog uspjeha, tehnokratskog iskustva ili dugogodišnjeg rada u državnom aparatu, nego iz sudjelovanja u ratu.

Uklonjen Jabloko

Godinama se Putinov sustav oslanjao na tehnokrate – upravitelje, ekonomiste i birokrate koji su znali održavati golemi državni aparat funkcionalnim. Rat u Ukrajini počeo je mijenjati taj model. Sada se ratno iskustvo pretvara u politički kapital. Programi poput "Vrijeme heroja" zamišljeni su upravo kao svojevrsna politička akademija za veterane. Dio sudionika nakon povratka iz Ukrajine dobiva mjesta u lokalnim upravama, regionalnim vlastima, državnim kompanijama ili političkim institucijama. Poruka iz Kremlja jasna je: oni koji su ratovali za državu trebali bi dobiti priliku i upravljati njome.

Takav sustav Putinu donosi nekoliko koristi. Prije svega, prisutnost ratnih veterana u parlamentu dodatno institucionalizira rat. Ljudi čiji su životopisi povezani s invazijom teško će biti politička snaga koja će dovoditi u pitanje nastavak militarizacije države ili povećanje izdvajanja za vojsku. Istodobno, vlast veteranima daje društveni status i karijere, čime pokušava smanjiti rizik da se golema skupina ljudi koja se vraća s bojišta osjeti zanemarenom ili odbačenom. Ali tu počinje i problem.

Neizvjesnosti oko pobjednika parlamentarnih izbora praktički nema. Putinova Jedinstvena Rusija očekuje novu uvjerljivu pobjedu i zadržavanje dominantnog položaja u Dumi. Za ustavnu većinu potrebno joj je najmanje 300 od ukupno 450 zastupničkih mjesta. Najprepoznatljivija legalna stranka koja se otvoreno protivila ratu, Jabloko, uklonjena je sa saveznog izbornog listića. Politički prostor za stvarnu oporbu tijekom ratnih godina ionako je gotovo potpuno nestao. U takvim okolnostima izbori nisu toliko borba za vlast koliko mehanizam kojim Kremlj odlučuje tko će dobiti mjesto unutar postojećeg sustava. A Putin sada želi da među tim ljudima bude što više onih koji su prošli Ukrajinu.

Rusi podržavaju vojsku, ali račun za rat postaje problem

Na prvi pogled Putinova strategija ima potporu javnosti. Prema istraživanju neovisnog centra Levada iz kolovoza, 68 posto ispitanika reklo je da podržava djelovanje ruskih oružanih snaga u Ukrajini. Mjesec ranije 56 posto ispitanika izjasnilo se za intenziviranje napada, dok je 25 posto bilo sklonije ustupcima Ukrajini i Zapadu kako bi rat završio. Ali pitanje podrške ratu u Rusiji mnogo je složenije kada se ispitanike počne pitati koliko su spremni za njega platiti.

Istraživanje provedeno krajem kolovoza pokazalo je da 36 posto Rusa želi smanjiti izdvajanja za obranu kako bi više novca otišlo zdravstvu, obrazovanju i mirovinama. Posebno je zanimljiv odnos mlađih Rusa. Među ispitanicima od 18 do 39 godina većina je smatrala da golemo povećanje vojnih izdataka nije opravdano. To pokazuje politički paradoks ruske ratne svakodnevice: građani mogu istodobno govoriti da podržavaju vojsku i rat, ali biti nezadovoljni inflacijom, manjkom novca za socijalne programe ili drugim ekonomskim posljedicama militarizacije zemlje.

Nova kasta koja će živjeti od rata

Prema Newsweeku, upravo u takvom društvu Putin pokušava stvoriti novu "ratničku klasu" – skupinu ljudi kojoj rat neće biti samo dio prošlosti nego i temelj političke moći. Što ih više uđe u državne strukture, to će biti teže potpuno demontirati ratni model Rusije čak i ako jednog dana dođe do prekida borbi u Ukrajini. Veterani bi mogli postati prirodna izborna baza za nastavak tvrde vanjske politike, visoku vojnu potrošnju i sukobljavanje sa Zapadom.

To bi moglo biti važno i nakon Putina. Novi saziv Državne dume trebao bi trajati kroz razdoblje koje uključuje i ruske predsjedničke izbore 2030. godine. Drugim riječima, političari koji sada uđu u parlament mogli bi imati važnu ulogu u trenutku kada se ponovno otvori pitanje Putinove političke budućnosti. I upravo se tu krije najzanimljiviji rizik za Kremlj.

Što ako jednog dana prestanu slušati?

Putinov politički sustav desetljećima počiva na jednoj osnovnoj logici: različite elite mogu biti bogate, utjecajne i moćne, ali njihova moć mora ovisiti o predsjedniku. Ratni veterani potencijalno su drugačija skupina. Njihov autoritet može proizlaziti iz nečega što nije dobiveno u uredima Kremlja – iz statusa boraca, ratnog iskustva i povezanosti s vojskom.

Za sada ih Putin integrira u sustav i pretvara u njegove korisnike. Dobivaju položaje, političke funkcije i društveni prestiž upravo zahvaljujući vlasti. Ali dugoročno bi se mogla pojaviti generacija političara koja sebe neće vidjeti samo kao Putinove dužnike. Ruska povijest već je mnogo puta pokazala da rat stvara vlastite elite, a one ne ostaju nužno zauvijek poslušne čovjeku koji ih je stvorio. Kremlju je danas potrebna nova kasta koja će braniti militariziranu Rusiju. Problem za Putina mogao bi nastati ako ta kasta jednoga dana zaključi da Rusiju može voditi i bez njega.