Na ženevskom međunarodnom aerodromu već više od četiri i pol godine stoji prizemljen Airbus A321 ruskog Aeroflota, registarske oznake VP-BOE. Avion se ne koristi, a trošak parkiranja svakog dana raste za više od tisuću eura. Zrakoplov je ostao u Ženevi nakon uvođenja sankcija Rusiji poslije invazije na Ukrajinu i od tada je predmet pravnih i vlasničkih sporova.
Bila je nedjelja, 27. veljače 2022. godine. Aeroflotov Airbus sletio je iz Moskve u Ženevu oko 15 sati i pripremao se za povratni let. Spremnici su bili napunjeni gorivom, ukrcan je catering za putnike, a vrata su se trebala zatvoriti. No, dok se posada pripremala za polijetanje, politička karta Europe dramatično se mijenjala. Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, europske zemlje su, jedna za drugom, počele zatvarati svoj zračni prostor za ruske zrakoplove.
Događaji su se odvijali munjevitom brzinom. Dok su 25. veljače prve zabrane objavile Velika Britanija, Bugarska, Poljska i Češka, do poslijepodneva 27. veljače, Njemačka, Austrija, Italija i Francuska slijedili su njihov primjer. Airbus A321 se u Ženevi našao u klopci. Stajao je na kraju piste, spreman za uzlet, ali dozvola iz kontrolnog tornja nikada nije stigla. Švicarske vlasti zaustavile su zrakoplov, a putnici i posada morali su se iskrcati i pronaći alternativne rute za povratak u Rusiju, najčešće preko Turske. Od tog trenutka, za zrakoplov s imenom slavne ruske sopranistice Galine Višnjevske ispisanim na trupu, vrijeme je stalo.
Boravak na jednom od najprometnijih europskih aerodroma nije jeftin. Zračna luka u Ženevi naplaćuje stajanje za zrakoplov veličine A321 otprilike 984 švicarska franka dnevno. To iznosi oko 30.000 franaka mjesečno, odnosno više od 1,7 milijuna eura za više od 1650 dana, koliko je zrakoplov proveo na stajanci. Prema riječima direktora zračne luke Jean-Françoisa de Saussurea, vlasnik zrakoplova uredno podmiruje te troškove, no uprava zračne luke odbila je potvrditi listu Le Temps jesu li uplate stizale bez prekida, što ostavlja prostor za nagađanja.
U gotovo pet godina, zrakoplov je pomaknut samo jednom. U lipnju 2022. godine, stajanku P48, gdje je prvotno bio smješten, trebale su švicarske zračne snage za osiguranje ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Po nalogu ženevske policije, avion je odvučen na drugu lokaciju na pisti, gdje se nalazi i danas.
Ono što sudbinu ovog Airbusa u Ženevi čini drugačijom od sudbine drugih ruskih zrakoplova zarobljenih istog tjedna jest nerješivo pravno klupko. Dva druga Aeroflotova zrakoplova uspjela su pobjeći. Airbus A320, oznake VP-BAC, napustio je Amsterdam u ožujku 2024., dok je VP-BET odletio iz Münchena u lipnju 2024. nakon 834 dana i plaćenih 460.000 eura za parking. Oba su oslobođena jer je njihovo vlasništvo preneseno na nerusku leasing kuću, čime su legalno mogli biti premješteni.
S ženevskim zrakoplovom VP-BOE situacija je znatno kompliciranija. Njime je upravljao Aeroflot, ali je bio u vlasništvu ruske državne leasing kompanije GTLK, i to preko njezine podružnice GTLK Europe DAC sa sjedištem u Dublinu. U svibnju 2023. godine, Visoki sud u Irskoj stavio je tu podružnicu u likvidaciju, a likvidatorima iz tvrtke Teneo povjereno je upravljanje imovinom koja obuhvaća otprilike 70 zrakoplova i 19 plovila. Proces likvidacije je složen i procjenjuje se da će potrajati još najmanje dvije godine. Zbog toga se zrakoplov ne može brzo prodati, ne može letjeti dok je pod švicarskim sankcijama kao ruska imovina, a zračna luka ga ne može jednostavno ukloniti jer nije njezin vlasnik. Uhvaćen je u slijepoj ulici. Dodatnu komplikaciju predstavlja i činjenica, koju je otkrila švicarska televizija RTS, da je zrakoplov u međuvremenu ilegalno preregistriran u Rusiji, što ga čini još težim za bilo kakvu legalnu transakciju na međunarodnom tržištu.
Prizemljeni Airbus u Ženevi samo je najočitiji međunarodni simbol duboke krize koja potresa rusko civilno zrakoplovstvo od uvođenja sankcija. Ograničeni zračni prostor, kronični nedostatak rezervnih dijelova i smanjena flota zrakoplova ozbiljno su ugrozili poslovanje ruskih kompanija. Kako navodi Euronews u svojoj analizi, ruske zrakoplovne tvrtke od 2022. nabavljaju komponente putem takozvanog paralelnog uvoza, često po znatno višim cijenama i s povećanim rizikom, jer je riječ o rabljenim dijelovima bez jasne povijesti održavanja. U nekim slučajevima, zrakoplovne kompanije pribjegavaju "kanibalizaciji", odnosno skidanju dijelova s jednih zrakoplova kako bi druge održale u plovidbenom stanju.
Napori da se zapadni zrakoplovi Airbusa i Boeinga zamijene domaćim modelima također napreduju vrlo sporo. Iako ruska zrakoplovna industrija bilježi rast proizvodnje, taj je rast primarno potaknut vojnim sektorom i proizvodnjom dronova. Od 120 civilnih zrakoplova koji su planirani do 2035. godine, u posljednje tri godine dovršeno je samo trinaest.
Četiri i pol zime na otvorenom, bez ikakvog održavanja, ostavile su dubok trag na nekoć vrijednom stroju. Motori nikada nisu bili prekriveni zaštitnim pokrovima, ostavljajući ih izloženima vlazi, prašini i promjenama temperature. Prema nekim izvješćima, gorivo uliveno 27. veljače 2022. još uvijek se nalazi u spremnicima, a navodno je u zrakoplovu ostala i hrana s otkazanog leta, što je moglo privući glodavce.
Svaki prizemljeni zrakoplov zahtijeva strogi protokol održavanja kako bi ostao u plovidbenom stanju. Potrebno je prekriti sve otvore, podmazivati motore i štititi ih od vlage, redovito rotirati kotače kako se ne bi deformirali pod težinom te povremeno provoditi testiranja ključnih sustava. Ništa od toga nije učinjeno. Švicarski Savezni ured za civilno zrakoplovstvo (OFAC) potvrdio je da zrakoplov "više ne ispunjava uvjete za let". Procjenjuje se da bi troškovi njegova dovođenja u letno stanje iznosili između osam i deset milijuna švicarskih franaka, dok je vrijednost zrakoplova na dan slijetanja bila oko dvadeset milijuna. Ta računica svakim danom postaje sve nepovoljnija. Gotovo je sigurno da ovaj Airbus više nikada neće poletjeti sa ženevske piste. Njegova najizglednija budućnost je prodaja u dijelove ili rezanje u staro željezo.
Zrakoplov Hawker Siddeley Trident i danas stoji napušten na zračnoj luci u Nikoziji
Napušteni zrakoplovi koji godinama trunu na međunarodnim zračnim lukama češći su prizor nego što se misli. Najčešći razlog je financijski slom vlasnika. Na zatvorenom aerodromu u Nikoziji od turske invazije 1974. stoji Hawker Siddeley Trident zrakoplovne tvrtke Cyprus Airways, izbijeljen od sunca i izbušen gelerima. U Kuala Lumpuru su tri teretna Boeinga 747 stajala toliko dugo da je uprava zračne luke 2015. morala objaviti oglas u novinama tražeći vlasnika. U Stockholmu je jedan Boeing 747 nakon bankrota prijevoznika pretvoren u hostel, no i taj je posao propao, ostavljajući zrakoplov ponovno na brigu zračnoj luci.
