Raskol u Srbiji zbog oprosta Hitlerovoj marioneti

public domain
Pod njegovom strahovladom ubijeno je oko 200.000 ljudi, a uvođeni su prijeki sudovi za sve neprijatelje
Vidi originalni članak

Viši sud u Beogradu odbio je zahtjev za rehabilitaciju Milana Nedića, nacističkog suradnika i premijera Srbije tijekom Drugog svjetskog rata. Tako je odbijen zahtjev za poništavanje Uredbe Vlade FNRJ kojom je Nedić proglašen za narodnog neprijatelja pa su mu tako oduzeta građanska i imovinska prava, prenose srpski mediji. Podnositeljima je sada ostalo podnošenje žalbe višoj sudskoj instanci koja će donijeti pravomoćnu odluku u roku od 30 dana od primanja rješenja. 

Predlagatelji su tražili da se utvrdi da je Nedić lišen slobode bez sudske ili administrativne odluke kao žrtva progona iz političkih i ideoloških razloga, što je odbijeno ovim sudskim rješenjem.

Milan Nedić je 1941. rat dočekao kao zapovjednik nekoliko stotina tisuća vojnika Treće armije u Makedoniji.

Već prvog dana njegove su linije probile njemačke trupe koje su nadirale iz Bugarske, istog dana je kapitulirao, a unatoč tome, on je bio jedan od rijetkih generala kraljevine Jugoslavije koji nije završio u zarobljeništvu. Nedugo potom general Luftwaffea i zapovjednik Wehrmachta za područje Srbije Heinrich Danckelmann Nediću je ponudio premijersko mjesto u kvislinškoj vladi Srbije, što je ovaj prihvatio i to i postao 29. kolovoza 1941. godine.

Kalabić Srpski sud opet odlučuje o zloglasnom četniku

Generala Danckelmanna pri kraju rata nove jugoslavenske vlasti također su uhitile, sudile mu i 1947. ga, nakon smrtne presude, streljale. Nedića su kao apsolutnog suradnika okupatora Britanci izručili Jugoslaviji 1. siječnja 1946. nakon što je, po odluci njemačkih okupacijskih vlasti, izbjegao iz Beograda u Kitzbühel u Austriji još u listopadu 1944. Službena verzija je da je Nedić u zatočeništvu, tijekom ispitivanja, počinio samoubojstvo skokom kroz prozor dok čuvari nisu pazili 5. veljače 1946.

Koliko god taj dio s njegovom smrću bio sporan ili nesporan, nesporan je odgovor zašto su Britanci izručili Nedića Jugoslaviji. Dandanas sve službene enciklopedije svijeta vode ga kao "nacističkog suradnika" tijekom Drugog svjetskog rata. U Srbiji pod njegovom marionetskom vlašću u ratu je stradalo 200.000 ljudi.

Između ostalog, od toga ih je 67.000 poginulo u partizanima, a 70.000 ih je pobijeno u nacističkim koncentracijskim logorima i zatvorima na području Srbije, te u odmazdama nad civilima u kojima su za jednog ubijenog njemačkog vojnika ubijali i do 100 građana. Pritom je Nedićev aparat bio taj koji je nacističkim okupacijskim vlastima pružao svu podršku, pa tako i represivnu. Za njegove vlasti uvedeni su prijeki sudovi za komuniste, potom i za partizane.

Ante Gattin Ustaša koji je znao da Pavelić gubi: Svi moramo u partizane!

Oni koji nisu podlijegali tim prijekim sudovima bili su četnici s kojima je Nedić vrlo pristojno surađivao. Njegovu kolaboraciju osudila je tada čak i kraljevska vlada u egzilu, usprkos nizu dokaza da je s njim surađivao Dragoljub Mihailović. Nadalje, već u kolovozu 1942. nacističke vlasti su pohvalile Nedićeve marionetske vlasti da je "Srbija očišćena od Židova". Holokaust u Srbiji nipošto nije bio moguć bez potpune suradnje Nedićeve policije i žandarmerije čiji su pripadnici tragali za židovima, hvatali ih i isporučivali nacistima.

Dapače, Nedićeve vlasti su provodile potpuno nacistički rasni program na svom teritoriju. Prvo su Židovima i Romima oduzele pravo na rad u državnim službama, potom su im oduzeli imovinu, zabranili kretanje i naposljetku ih uhićivali. Prema podacima s kojima je svojedobno izišao Nikola Živković, novosadski profesor, povjesničar i pisac, po Nedićevom upravom u Drugom svjetskom ratu uništeno je ili opljačkano 6478 biblioteka, 1670 škola, 30 fakulteta, 19 muzeja, 7 kazališta, 52 pravoslavne crkve i manastira, 216 džamija, 63 sinagoge i 60 raznih raznih drugih znanstvenih institucija.

Posjeti Express