Ukrajinske specijalne snage izjavile su da su napale dva ključna postrojenja za prirodni plin na Arktiku, oko 3000 km od rusko-ukrajinske granice. Oba se nalaze u srcu ruske proizvodnje plina: Novi Urengoj je neslužbena plinska prijestolnica Rusije, smještena u regiji Jamal-Nenets u sjeverozapadnom Sibiru. Drugo postrojenje nalazi se u Purovskom okrugu Jamal-Nenets. Ukrajinsko priopćenje opisalo je dva postrojenja kao „ključna za industriju plinskog kondenzata... Prije se ovo smatralo apsolutno sigurnim područjem daleko od fronta za agresora“.

Fire Point, ukrajinska tvrtka koja proizvodi oružje za duboki udar, uključujući krstareću raketu Flamingo, objavila je: "Pogodite tko je upravo prešao više od 3300 km i uspješno pogodio metu?“ Iako službene potvrde nema, Fire Point tvrdi da njihovi dronovi modela FP-1 mogu nositi teret od 60 kilograma na udaljenosti do 3400 kilometara. Ovakav domet, ako se potvrdi, predstavlja ogroman skok u ukrajinskim tehnološkim sposobnostima i smanjuje vjerojatnost alternativnih scenarija, poput napada koji su izveli lokalni suradnici unutar Rusije. Prethodni rekordni napad dogodio se u srpnju, kada je pogođena rafinerija nafte u Omsku, udaljena oko 2500 kilometara od ukrajinske granice. Oko 80% prirodnog plina u Rusiji vadi se u regiji Jamalo-Nenets, prema novinskoj agenciji Interfax.

Zašto je važan Novi Urengoj?

Ukrajinske snage također su ciljale Novorossiysk , crnomorsku luku u ruskom Krasnodarskom kraju, navodi Guardian. Napad je pogodila rusku pomorsku bazu, uključujući terminal koji se koristi za utovar nafte, vojne lučke objekte i ratne brodove koji prevoze krstareće rakete , rekao je Zelenski.

Ukrajina i susjedna Moldavija umanjile su važnost izvješća da je zrakoplov s Volodimirom Zelenskim zamalo pogođen dronom dok je letio za Oslo. Zapravo, Zelenskogov odlazak za Norvešku odgođen je kada su vlasti zatvorile moldavski zračni prostor zbog upozorenja na dron, rekao je glasnogovornik moldavske vlade. Predsjednički zrakoplov dobio je odobrenje za polijetanje iz Moldavije u utorak nakon što je utvrđeno da se dron srušio. Ukupno su odgođena tri polaska i četiri dolaska. Norveški premijer bio je među onima koji su mislili da je Zelenskogov zrakoplov napadnut.

POBUNA STROJEVA SUDNJI DAN Hoće li nas AI sve pobiti? Čovjek iz Anthropica kaže da hoće

Udarom na postrojenje za preradu plinskog kondenzata Novi Urengoj, duboko u srcu zapadnog Sibira, Ukrajina je demonstrirala novu, zapanjujuću razinu svojih sposobnosti za napade na daljinu. Bespilotna letjelica, koja je preletjela više od 3000 kilometara, pogodila je 9. rujna jedno od ključnih čvorišta ruske energetske industrije, regiju koja se dosad smatrala potpuno sigurnom od ratnih djelovanja. Napad nije samo postavio novi rekord u dometu, već je poslao i snažnu poruku Moskvi: nijedan dio njezine strateške infrastrukture više nije nedodirljiv. Cilj nije bio samo postrojenje, već živčani centar cjelokupnog ruskog plinskog sustava, poznat kao "Gazpromov križ", o kojem ovisi stabilnost ruskog gospodarstva i energetske opskrbe.

Pogođeno postrojenje ima godišnji kapacitet prerade od 19,5 milijuna tona sirove nafte i prirodnog plina, a proizvodi dizelsko gorivo i druge naftne derivate ključne za opskrbu ruske vojske.

Predsjednički izaslanik za Uralski federalni okrug Artem Žoga optužio je Kijev za pokušaj sijanja panike. "Zločinački kijevski režim prvi je put napao arktičku regiju Uralskog federalnog okruga. Neprijatelj pokušava oštetiti gospodarske objekte kako bi posijao paniku", napisao je.

Gazpromov križ

Novi Urengoj nije tek još jedan industrijski grad; on je, rekosmo, "neslužbena plinska prijestolnica Rusije". Područje oko grada, poznato u energetskim krugovima kao “Gazpromov križ” i  predstavlja središnji živčani sustav cjelokupne ruske plinske mreže. Ovdje se spajaju tokovi plina iz divovskih polja Urengoj, Jamburg i Zapoljarnoje, kao i novijih polja s poluotoka Jamal. Svi glavni izvozni plinovodi, uključujući one koji su desetljećima opskrbljivali Europu poput Urengoj-Pomari-Užgorod i Jamal-Europa, potječu iz ovog sustava ili se njime napajaju. Stručnjaci procjenjuju da između 65 i 75 posto ukupnog protoka Gazpromovog plina, kako za izvoz tako i za domaće tržište, izravno ili neizravno prolazi kroz ovu mrežu kompresorskih stanica i distribucijskih čvorišta. To znači da udar na ovu točku nije samo udar na ruske izvozne prihode, što su napadi na rafinerije već postigli. To je potencijalni udar na funkcioniranje samog ruskog gospodarstva. Prirodni plin je temelj ruskog sustava grijanja, proizvodnje električne energije, kemijske industrije i teške proizvodnje. Ozbiljni poremećaji na ovom ključnom čvorištu mogli bi paralizirati velike industrijske komplekse i ugroziti opskrbu energijom unutar same Rusije.

Razvoj Novog Urengoja neraskidivo je vezan za otkriće plinskog polja Urengoj u lipnju 1966. godine, drugog po veličini na svijetu, čije se rezerve procjenjuju na više od deset bilijuna kubičnih metara. Naselje je osnovano 1973. godine, a proizvodnja plina započela je pet godina kasnije. Grad je službeni status dobio 1980., a njegov strelovit razvoj potaknut je izgradnjom ključne energetske infrastrukture. Godine 1984. plin iz Urengoja počeo je teći prema Zapadnoj Europi kroz magistralni plinovod Urengoj-Pomari-Užgorod, simbolizirajući energetsku povezanost Istoka i Zapada tijekom Hladnog rata. Cijeli grad i regija izgrađeni su s jednom svrhom: eksploatacijom golemih prirodnih bogatstava skrivenih ispod sibirskog permafrosta. Polje se prostire na više od 6000 četvornih kilometara, većinom iznad Arktičkog kruga, a njime upravlja Gazpromova podružnica Gazprom Dobiča Urengoj.

Ačimovski slojevi

Geološka struktura polja Urengoj sastoji se od tri glavna sloja bogata ugljikovodicima: cenomanskog, valanginskog i ačimovskog. Najplići, cenomanski slojevi na dubini od 1000 do 1700 metara, sadržavali su najčišći metan, čija je ekstrakcija bila najjednostavnija i najjeftinija. Desetljećima je upravo taj plin bio okosnica ruske proizvodnje. Međutim, nakon što je izvađeno više od 90 posto rezervi iz ovog sloja, fokus se prebacio na dublje i geološki složenije formacije. Valanginski slojevi, smješteni na dubinama do 3200 metara, sadrže plin s većim udjelom etana, propana i plinskog kondenzata, što zahtijeva složeniju tehnologiju prerade. Najveći izazov predstavljaju ačimovski slojevi, koji se nalaze na dubini do 4000 metara. Ovu formaciju karakteriziraju stijene niske propusnosti, što ekstrakciju čini iznimno tehnički zahtjevnom i skupom. Razvoj ovih dubokih ležišta, u koji su uključeni i zapadni partneri poput njemačkog Wintershalla i austrijskog OMV-a, ključan je za održavanje stope proizvodnje polja Urengoj u budućnosti.

UBOJSTVO ANNE LINDH Prišao joj u trgovini i izbo je nožem: Zašto je Srbin ubio švedsku ministricu?

Napad na Novi Urengoj predstavlja prekretnicu jer dokazuje da se zona imuniteta koja je štitila ključnu rusku infrastrukturu rapidno smanjuje. Godinama je Kremlj vodio rat pod pretpostavkom da su njegova najvažnija energetska postrojenja u zapadnom Sibiru sigurna zbog ogromne udaljenosti. Ta je pretpostavka sada srušena. Ovaj udar služi i kao upozorenje Europi. Alexander Kirk, aktivist njemačke organizacije za zaštitu okoliša i ljudska prava Urgewald, izjavio je da bi napad trebao biti poziv na buđenje. "Rat je stigao u arktičko plinsko srce Rusije, blizu postrojenja Yamal LNG. Europska unija se mora sabrati. Trebala bi iskoristiti nadolazeći paket sankcija kako bi sankcionirala tankere koji održavaju Yamal LNG i zatvorila rupe u sankcijama koje omogućuju njihovo servisiranje", rekao je Kirk. Napad se dogodio samo 600 kilometara od projekta Yamal LNG, jednog od najvećih ruskih postrojenja za ukapljeni prirodni plin, čija većina izvoza ide upravo prema Europskoj uniji. Kirk je pozvao EU da uvede ekonomske kazne protiv ruskog LNG-a "prije nego što se primijene potencijalni izravni udari na rusku plinsku infrastrukturu koja opskrbljuje europsko tržište".

* uz korištenje AI-ja