Škabrnja je napadnuta u rano jutro 18. studenog 1991. godine iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih. Glavni udar i težište napada agresora,  više stotina srpskih vojnika - pripadnika JNA i Srba iz okolnih sela, bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA.

Mjesto je branilo tridesetak loše opremljenih branitelja koji su uspjeli uništiti jedan tenk i kamion s municijom, što je nakratko prekinulo napad.

Marko Miljanić, zapovjednik bataljuna ZNG u Škabrnji, čuo je u podrumu u kojem se nalazio u selu preko radio veze razgovor koji su vodili Tripko Čečović, zapovjednik benkovačke brigade vojske RSK i general Mladić. Razgovor su vodili otvoreno, ne koristeći šifre, o čemu je Miljanić na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu svjedočio:

- Čečović je rekao da mu je eksplodirala rezerva municije i da ne može dalje, a Mladić mu je poručio: 'Čečoviću, nastavi napad, dobićeš rezervu municije. Ako se povučeš, streljaću te.' To su bile točno riječi. U tome podrumu u tome momentu je bilo još 60 civila kod mene, 60 žena, staraca i slušali su svi otvoreno taj razgovor. Nije, znači, bilo to da se nije čulo, čulo se je sve i jasno - kazao je Miljanić na suđenju Miloševiću.

Četnici i pripadnici JNA do središta sela i crkve Velike Gospe došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit. Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su izvlačeni van, ubijani i masakrirani. Mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac.

“To je bija paka. Meni su ubili od majke oca i majku skupa na avliji. I konja. I to su ih mučki ubili. Kako sam ja vidija doli na patologiji, a ja sam prepoznava žrtve, oni su oboje bili vezani sa žicom rukama zada, na potiljak. I ubijeni obadvoje iz blizine”, pamti Zoran Ražov iz Škabrnje.

Do oslobođenja u Škabrnji je ubijeno 86 ljudi

Ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine, u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.

Za zločine u Škabrnji osuđena je samo nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić. Bila je optužena i osuđena za kršenje međunarodnog prava, odnosno za sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991. Najprije je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a po uhićenju u Švicarskoj 2001. i izručenju Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora. Nakon poništenja te odluke na još jednom ponovljenom suđenju osuđena je na deset godina, a Vrhovni sud je smanjio tu kaznu na šest godina. Iz zatvora je izašla u listopadu 2007. godine.

Osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić (82) kaznu služi u nizozemskom Haagu zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina u BiH no za pokolj u Škabrnji, napade na Šibenik i Zadar i druga sela u dalmatinskom zaleđu nikada neće odgovarati.Ove godine bio je hitno prebačen u civilnu bolnicu nakon što je izgubio svijest i pao te ozlijedio glavu. U svibnju 2024. godine Međunarodni mehanizam za kaznene sudove (MMKS) odbio je zahtjev nekadašnjeg zapovjednika Glavnog štaba vojske Republike Srpske (VRS), za uvjetnim puštanjem na slobodu ili da nastavak služenja doživotne kazne zatvora bude u Srbiji.

Mladić: Pobit ću sve u Splitu, Zadru i Šibeniku od sedam do 70 godina!

Kao potpukovnik JNA Mladić je u Knin došao iz Makedonije u lipnju 1991. godine, preko ljeta je postao general i već u kolovozu razorio i spalio Kijevo i Vrliku. Hodao je u pancirki do koljena i strah ga je bilo dolaziti pregovarati na naš teritorij, sjeća se ratni šef obavještajne službe u Zadru koji je u vrijeme kada je tisuće granata padalo po Zadru svakodnevno s Mladićem bio na telefonskoj liniji, a išao je s njim pregovarati i uživo. Bivši načelnik obavještajne i kontraobavještajne službe Sektora Zadar Bože Krce za Zadarski list ispričao je kako je pregovarao s Mladićem.

“To je bilo nadmudrivanje. Pitao sam: ‘Di ti je ono ćale poginija?’ ‘Na Neretvi’, kaže. ‘Pa, na Neretvi su ginili četnici, nisu partizani.’ I onda je on skočio i rekao: ‘Pobit ću sve u Splitu, Zadru i Šibeniku od sedam do 70 godina!’ Ja sam ustao da idem ća. Da je on rekao da će pobiti sve MUP-ovce i gardiste, ja bi razgovara. Ali, da će pobit od sedam do 70 godina, to može samo ratni zločinac.”

Za ukupno 86-tero svirepo pobijenih mještana i mještanki Škabrnje i 14-tero u susjednom Nadinu nekadašnji zapovjednik 9. kninskog korpusa, koji je u studenom 1991. godine tenkovima pregazio to područje, nikada neće odgovarati.