Ruski tajkun htio srušiti balkanski referendum
Godinama je Ivan Savvidis bio čovjek Kremlja u Grčkoj. Grčko-ruski milijarder, bivši zastupnik u ruskoj Dumi i vlasnik profesionalnog nogometnog kluba u Grčkoj, Savvidis se neprimjetno kretao između sportskih svijetova obiju zemalja. On ima prste u, kako se čini, svakom dijelu života u Solunu, grčkom lučkom gradu u kojem živi, i dobro je poznat igrač u svijetu grčkih i ruskih često i zavađenih oligarha. Sve to učinilo ga je zanimljivim američkim špijunskim agencijama.
Službenici SAD-a kažu da su u lipnju presreli komunikaciju koja pokazuje da je Savvidis radio kao ruska produžena ruka kako bi potkopao sporazum između Grčke i Makedonije koji bi otvorio put Makedoniji za pristupanje NATO-u. Grčka se tome dugo protivila. Moskva, koja proširenje NATO-a vidi kao veliku prijetnju na svojim granicama, bila je odlučna da porazi referendum u Makedoniji o tom sporazumu.
A kao osvetu, američki službenici povukli su neuobičajeno agresivan potez: Informaciju o poruci što su je presreli proslijedili su lijevoj vladi Grčke premijera Aleksisa Ciprasa. Grčka vlada odgovorila je tako što je prekinula s Moksvom, što je protjerala dva ruska diplomata iz Atene i zabranila ulaz u zemlju još dvojici. Američki špijuni i diplomati bili su ushićeni.
Unatoč tome što je referendum u Makedoniji iz rujna bio neobvezujući – makedonski parlament sada mora odlučiti, možda već i ovog tjedna, hoće li zemlja ići u NATO – američki službenici vide protjerivanje Savvidisa i diplomata kao rijetku pobjedu u nastojanjima da spriječe rusku dezinformacijsku kampanju u Europi i SAD-u.
"Uzvraćamo udarac i pokazujemo da i mi možemo igrati grubo", kazao je bivši američki ambasador u Makedoniji Christopher R. Hill. "Možemo biti tužibabe, činiti stvari koje prije možda ne bismo činili."
Tajni manevar dogodio se ljetos dok je predsjednik Donald Trump putovao Europom i javno izražavao divljenje Vladimiru Putinu, ocrnjujući pritom NATO, što je još jedan primjer kako predsjednik i vodstvo profesionalne nacionalne obavještajne službe čini se mogu raditi u sasvim suprotnim smjerovima. No, makedonska priča počinje puno prije toga.
Kada su američki agenti države sigurnosti u ljeto 2016. prvi put primijetili znakove pokušaja Rusije da se miješa u američke predsjedničke izbore, ministarstva vanjskih poslova i obrane, radeći blisko s obavještajnim agencijama, osnovali su ono što se naziva "Russia Influence Group" kako bi se suprotstavili ruskim nastojanjima, posebno u Europi. To je uključivalo nadzor nad izborima u Europi u koje je Rusija možda mogla pokušati intervenirati.
Kraljem prošlog proljeća uočili su da je Makedonija vjerojatna meta. 12. lipnja makedonski i grčki službenici objavili su da će Makedonija promijeniti svoj naziv u Sjeverna Makedonija kako bi se okončao trodesetljetni prijepor s Grčkom koja "Makedoniju" smatra teritorijalnim pretenzijama prema grčkoj regiji istog imena.
Jednom kad se proglasi Sjeverna Makedonija, Grčka bi uklonila svoj veto na članstvo Makedonije u NATO-u. Službeno glasanje o usvajanju novog imena dogovoreno je za kraj rujna. Moskva nije bila zadovoljna. Na konferenciji u Ateni visoki ruski diplomat poslao je čvrsto upozorenje Zapadu o planovima o pozivanju Makedonije u NATO.
"Naravno da nećemo ispaljivati nuklearne bombe", kazao je Vlaidmir A. Čižov, ruski ambasador pri EU. "Ali", dodao je, "postoje pogreške koje imaju posljedice."
Prijetnja Čižova izazvala je seriju diplomatskih poruka američkog veleposlanika u Grčkoj sve do Washingtona. On je bio na istoj konferenciji kao i Čižov kako bi upozorio da Moskva namjerava ometati referendum. State Department, CIA i Europsko zapovjedništvo Pentagona u Stuttgartu već su radili na tom slučaju, doznaje se od službenika iz tih organizacija. Do tada su se protivnici referenduma u Makedoniji već ukazali.
Tijekom ljeta pojavilo se na stotine internetskih stranica koje su pozivale na bojkot glasanja, kao i objava na Facebooku koji su pozivali Makedonce da spale svoje listiće, što su makedonski i američki službenici označili kao klasičnu dezinformaciju kojom upravljaju skupine sa zaleđem iz Rusije. Na dan sklapanja sporazuma usto su ispred zgrade parlamenta u Skoplju izbile nasilne demonstracije.
Dolazimo do Savvidisa. On je godinama bio na radaru američkih i grčkih obavještajnih službi kao član Putinove stranke Ujedinjena Rusija, još dok je bio u donjem domu parlamenta, u Dumi, i prikupio je bogatstvo prvo kroz rusku duhansku tvrtku i mrežu utjecaja kroz sjevernu Grčku. Kao vlasnik grčkog nogometnog kluba PAOK-a iz Soluna ostalo je upamćeno da je odjurio na teren tijekom utakmice ove godine protiv kluba iz Atene, i to s pištoljem u futroli, te okružen svojim čuvarima.
Atenski nogometaši otišli su s travnjaka zabrinuti za svoju sigurnost i utakmica je prekinuta. U lipnju američki službenici, prateći njegove mailove, SMS-ove, telefonske pozive i kombinacije svih njih, doznali su da je on plaćao prosvjednike u Makedoniji.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Jedan visoki službenik iz SAD-a rekao je da su američke agencije s lakoćom prikupile financijske podatke koji su ukazivali na to da je plaćao građanima i navijačima kako bi izazivali nasilje protiv makedonskog referenduma. Prema izvještaju novinske istraživačke organizacije OCCRP Savvidis je plaćao oponentima ukupno oko 300.000 eura. Među onima koji su primali novac bili su i makedonski političari, novouspostavljene radikalne nacionalističke organizacije i huligani iz navijačkih kurogva FK Vardara koji su pokrenuli nerede ispred parlamenta, pisao je OCCRP.
Savvidis je snažno odbacio navode.
"To je potpuno pogrešno i izrazito klevetnički", stajalo je u reagiranju njegove tvrtke ovog ljeta.
Zadatak da prenese izvještaj američke agencije grčkoj vladi početkom srpnja zapao je Pyatta, američkog diplomata koji je u Ateni bio dvije godine, otkrili su američki službenici. Pyatt je bio itekako pripremljen za takvu ulogu, ranije je služio kao američki ambasador u Ukrajini, od 2013. do 2016., kada je Rusija zauzela Krim i podržala separatističke snage u istočnoj Ukrajini.
"Ne postoji trik koji Rusi mogu napraviti, a da ga Pyatt ne bi znao", izjavio je u jednom intervjuu demokratski senator iz Connecticuta Christopher S. Murphy, inače i član Odbora za vanjske odnose.
Cipras je ranije odnio pridružiti se ostatku EU u podršci Velikoj Britaniji pri okrivljavanju Rusije za trovanje bivšeg špijuna nervnim otrovom. On je usto iz stranke koja ima povijest dobrih odnosa s Moskvom. Odluku da ovaj put krene protiv Moskve olakšalo je to što je Cipras bio nadomak toga da okonča 30-godišnji spor s Makedonijom, da bi sada vidio da Rusija to pokušava upropastiti. Službenici vlade kažu da je američka diplomacija pomogla.
Obamina vlada stajala je uz Grčku tijekom višegodišnje financijske krize, zagovarala je da Atena ostane u eurozoni kada su neke članice EU-a na početku tražile da ju se izbaci i ovrši. Obamin ministar financija Jacob J. Lew toliko je vremena proveo na grčkom paketu spasonosnih mjera da su viši dužnosnici zbijali šale da je postao službenik ministarstva financija za Grčku. I Obama i Lew putovali su u Atenu tijekom krize, kao i potpredsjednik Joseph Biden mlađi. Prošlog listopada Trump je ugostio Ciprasa u Bijeloj kući kako bi razgovarali o proširenju američke vojne prisutnosti u Grčkoj.
"Kada pogledate geografiju, trenutne operacije u Libiji i u Siriji, vidite potencijal i za druge operacije u Mediteranu. Geografija Grčke i mogućnosti na tom mjestu su značajne", rekao je general Joseph Dunford tijekom nedavnog posjeta Ateni. U američkom obavještajnom establišmentu jasno se tražilo da se Atenu udalji od Moskve, tražilo se da se od Grčke napravi "uporište stabilnosti u istočnom Mediteranu i zapadnom Balkanu".
Cipras je s Moskvom raskrstio 11. srpnja. Njegova vlada protjerala je dva diplomata i uskratila vizu još dvojici, optuživši ih za pokušaj mita neimenovanih službenika, te za potpaljivanjem demonstracija protiv sporazuma s Makedonijom.
"Kontinuirano nepoštivanje Grčke ora prestati", objavilo je grčko ministarstvo vanjskih poslova. "Nitko ne smije niti ima pravo miješati se u grčku unutarnju politiku."
Moskva je naknadno uzvratila protjerivanjem grčkih diplomata. Američka uloga u tom slučaju pokazala je koliki je raskorak između Trumpa i američke obavještajne zajednice koja ostaje duboko ukorijenjena u vjerovanju da je rusko miješanje u izbore u SAD-u i u EU geopolitička prijetnja američkoj sigurnosti. To uvjerenje Trump je izrazio rijetko, ako uopće ikada. No, američki sigurnosni sustav to ponavlja svakog dana.
"Takve štetne aktivnosti koje radi Rusija, od Makedonije do SAD-a", govorio je ministar obrane Jim Mattis 11. rujna pred novinarima i uoči referenduma 30. rujna tijekom posjeta Makedoniji, "uvijek je, što se mene tiče, nedopustivo... Želim poslati jasnu poruku da mi stojimo uz makedonski narod."
Tada su ga pitali i radi li SAD što kako bi se suprotstavio ruskom uplitanju u referendum u Makedoniji. On je rekao da ne, ali nije objašnjavao što. Iz njegovog ministarstva su, međutim, rekli da postoji zajednička aktivnost vlada Crne Gore, Makedonija i Ukrajine kako bi se suprotstavili ruskim dezinformativnim aktivnostima.
Ništa od američkih aktivnosti iza zavjese, međutim, neće voditi do ničega ukoliko makedonski parlament ne odobri sporazum o promjeni imena. A premijer Zoran Zaev, koji je poslao prijedlog u proceduru u parlament, već je najavio da će sazvati prijevremene izbore u slučaju da prijedlog ne prođe.
U cijelosti preuzeto sa New York Timesa.
-
FOTOGALERIJABura u Dalmaciji vjetrenjače od 65 tona kida kao igračke, cijena jednoj je milijun i pol €
-
U UKRAJINSKOJ VINICIDok se elitni odredi ustaša bore u Staljingradu, Pavelić leti na sastanak s Hitlerom
-
BIZNISI TOME PAVIĆAZrikavac kao Bob Graditelj: Ćopili su ga taman kad je krenuo graditi vile u Zagrebu
-
ZASTRAŠUJUĆE ORUŽJEPutinov projekt zvan Orešnik: 'Lješnjak' stoji 10 milijuna € i leti deset puta brže od zvuka
-
SUSRETI S DIKTATOROMMemoari Merkel: Putin nije rekao niti riječi o zločinima Srba pri raspadu Jugoslavije