Na pisti nije bilo kratera, nije gorio avion i nitko nije poginuo. Upravo zato ono što se tijekom noći dogodilo na aerodromu Leipzig/Halle na prvi pogled možda ne izgleda kao veliki napad. Mali dron završio je na zemlji, eksploziv koji je nosio nije detonirao, a golemi ukrajinski teretni Antonov ostao je čitav.

Ali nekoliko metara i jedan neispravan detonator možda su bili jedina razlika između incidenta koji danas istražuju njemački protuteroristički stručnjaci i događaja koji bi Europu uveo u potpuno novu sigurnosnu stvarnost.

Jer ovo više nije bio nepoznati dron koji noću kruži nad vojarnom, rafinerijom ili aerodromom. Takvih je Europa posljednjih godina vidjela desetke. Ovo je, prema njemačkim vlastima, bio dron s eksplozivnom napravom koji je uspio ući u zaštićenu zonu jednog od najvažnijih europskih teretnih aerodroma. I završio je pokraj ukrajinskog zrakoplova.

Guardian slučaj u Leipzigu zato opisuje kao moguću opasnu eskalaciju hibridnog rata protiv Europe. Počinitelj zasad nije službeno identificiran, ali mjesto, način izvedbe i moguća meta ne ostavljaju mnogo prostora za ravnodušnost.

Sve je počelo u noći s 4. na 5. kolovoza. Zaposlenik aerodroma u sigurnosnom dijelu teretnog terminala, u blizini južne uzletno-sletne staze, ugledao je dron s predmetom koji je izgledao poput eksplozivne naprave. Pozvana je policija, zatvoren je zračni promet, a na pistu su poslani stručnjaci za eksploziv i robot za razminiranje.

VLADIMIR TKAČUK PUTINOV FANATIK Bomba pod autom ruskog kralja dronova. Kritično je

Saski Landeskriminalamt potom je potvrdio ono čega su se svi bojali: na dronu se doista nalazila eksplozivna naprava. Specijalizirana jedinica njemačke savezne policije uklonila je detonator.

Istragu više nisu vodili obični policijski istražitelji. Preuzeli su je Centralni ured za ekstremizam pri Glavnom državnom odvjetništvu u Dresdenu i protuteroristički centar saskog LKA. Leipzig/Halle službeno je klasificiran kao kritična infrastruktura.

Nekoliko metara od ukrajinskog diva

Ono što je uslijedilo bilo je još neugodnije. Njemački mediji objavili su da se dron nalazio u neposrednoj blizini ukrajinskog teretnog zrakoplova Antonov An-124. Riječ je o jednom od najvećih operativnih transportnih aviona na svijetu, letećem divu koji može prenositi terete teške više od stotinu tona.

Prema informacijama koje prenosi Guardian, njemački mediji navode da je u eksplozivnoj napravi pronađen PETN, snažan vojni eksploziv koji se koristi i u sastavu plastičnih eksploziva. Leipziger Volkszeitung izvijestio je da je moglo biti riječ o čak oko 800 grama eksploziva. Detonator, prema tim izvješćima, nije radio kako je trebao.

Drugim riječima, nije jasno je li dron trebao eksplodirati na samom zrakoplovu, ispod njega ili negdje u njegovoj neposrednoj blizini. Nije poznato ni je li uopće uspio doći do točke koju je operator zamislio kao metu. Ali mogućnost da je upravo Antonov bio cilj teško je ignorirati.

Ukrajinski An-124 nije u Leipzigu slučajno. Nakon početka ruske invazije i razaranja Antonovljeve baze u Hostomelu kod Kijeva, Leipzig/Halle postao je jedno od ključnih mjesta s kojeg ukrajinska kompanija nastavlja svoje operacije u Europi. A ti avioni nisu samo simbol Ukrajine.

Oni su jedan od rijetkih načina da se golema količina teške opreme, vozila, helikoptera, industrijskih strojeva ili vojnog tereta prebaci s jednog kontinenta na drugi u samo nekoliko sati.

Leipzig je baza programa Strategic Airlift International Solution, odnosno SALIS, kojim NATO članicama osigurava pristup Antonovima An-124. U programu sudjeluje devet zemalja NATO-a, među njima Njemačka, Francuska, Poljska, Češka i Norveška. Jedan An-124 može prevesti do približno 120 tona tereta, a zrakoplovi se koriste u NATO-ovim i europskim operacijama, za jačanje istočnog krila Saveza, humanitarne misije i hitni strateški transport.

Ako je netko želio izabrati metu koja istodobno ima ukrajinsku, njemačku i NATO-ovu vrijednost, teško je smisliti bolju od Antonova parkiranog u Leipzigu.

A onda se pojavio još jedan objekt

Noćni kaos tu nije završio. Zbog pronalaska sumnjivog drona zračni promet nad aerodromom bio je zaustavljen, a nekoliko aviona preusmjereno. Među njima je bio i teretni avion DHL-a. Dok je nakon prekinutog prilaza ponovno dobivao visinu, avion se sudario s nepoznatim letećim objektom.

Posada je nastavila let i sigurno sletjela u Hannover, gdje su na avionu pronađena manja oštećenja. Istražitelji zasad taj objekt nazivaju upravo tako – nepoznatim letećim objektom. Nije dokazano da je riječ o drugom dronu niti da su dva događaja povezana.

Ali činjenica da se u istoj noći iznad istog aerodroma pojavljuju dron s eksplozivom i još jedan objekt dovoljno blizu velikom teretnom avionu da se s njim fizički sudari dodatno je podigla uzbunu.

ŠOKANTNE FOTOGRAFIJE Svijet srlja u atomski rat 81 godinu nakon Hirošime. Evo koje su posljedice A-bombe

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt sazvao je hitan sastanak šefova sigurnosnih službi. Njegova poruka bila je neuobičajeno ozbiljna. Njemačka je već poznavala problem neidentificiranih dronova iznad vojarni, aerodroma, energetskih terminala, luka i logističkih objekata. Ali dron s eksplozivom unutar aerodromskog prostora, rekao je Dobrindt, predstavlja novu razinu prijetnje.

I dodao je još nešto važno: prema dosad poznatom, ovo ne izgleda kao posao amatera. Njemački istražitelji slučaj promatraju u okviru mogućeg “profesionalnog hibridnog scenarija”. Dobrindt je otvoreno rekao da istraga mora utvrditi stoje li iza svega strane sile.

Svi gledaju prema Moskvi, ali dokaza još nema

Jedna riječ pritom stalno lebdi iznad Leipziga: Rusija. Njemačke vlasti zasad nisu optužile Moskvu za napad. I to je važna razlika. Podrijetlo drona, operator i naručitelj nisu službeno utvrđeni.

Ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Oleksii Makeiev bio je mnogo izravniji. Na pitanje tko bi mogao stajati iza incidenta odgovorio je praktički protupitanjem: tko drugi nego Rusija?

Njemački političari oprezniji su, ali očito razmišljaju u istom smjeru. Konstantin von Notz iz Zelenih upozorio je da bi se, utvrdi li se da iza napada stoji neka država, moglo govoriti ne samo o terorizmu nego o državnom terorizmu protiv Njemačke.

Takva tvrdnja danas nije bez konteksta. Od početka ruske invazije na Ukrajinu europske sigurnosne službe bilježe sve veći broj slučajeva sabotaže, špijunaže, požara, cyber napada i sumnjivih aktivnosti oko vojne i energetske infrastrukture. Brojni europski dužnosnici dio tih slučajeva pripisuju ruskim obavještajnim službama ili njihovim posrednicima. Moskva takve optužbe u pravilu odbacuje.

U Njemačkoj je 2024. posebnu uzbunu izazvao navodni ruski plan za ubojstvo Armina Pappergera, šefa Rheinmetalla, jednog od najvećih europskih proizvođača oružja i važnog dobavljača Ukrajine. Američke obavještajne službe, prema tadašnjim izvješćima, otkrile su plan i upozorile Berlin. Kremlin je optužbe odbacio.

Ali za Leipzig je još zanimljivija jedna druga priča. Zato što se već dogodila baš tamo.

Leipzig je već jednom bio na korak od katastrofe

U srpnju 2024. zapaljivi paket aktivirao se u DHL-ovu logističkom centru u Leipzigu. Njemački obavještajni dužnosnici poslije su rekli da je splet okolnosti možda spriječio katastrofu u zraku.

Njemačko državno odvjetništvo istraživalo je više paketa sa zapaljivim napravama. Slični incidenti zabilježeni su i u drugim europskim državama.

Nekoliko mjeseci poslije litavski sigurnosni dužnosnici tvrdili su da su paketi koji su eksplodirali ili se zapalili u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Poljskoj bili dio operacije ruske vojne obavještajne službe i svojevrsna proba za slanje sličnih naprava na teretne ili putničke letove prema Sjedinjenim Državama i Kanadi.

Njemačko tužiteljstvo tada nije javno potvrdilo rusku vezu, ali je šef domaće obavještajne službe upozoravao na snažan rast ruskih špijunskih i diverzantskih aktivnosti.

Zato dron s eksplozivom na istom aerodromu dvije godine poslije za njemačke službe nije izolirani incident koji se može promatrati bez šire slike.

Posebno zato što se promijenila priroda prijetnje. Godinama su sumnjivi dronovi iznad europske infrastrukture uglavnom služili – ili se pretpostavljalo da služe – za izviđanje, fotografiranje, testiranje reakcije sigurnosnih službi ili jednostavno izazivanje kaosa.

U rujnu 2025. dronovi su na gotovo četiri sata zaustavili promet na aerodromu u Kopenhagenu. Danska premijerka Mette Frederiksen govorila je tada o najozbiljnijem napadu na dansku kritičnu infrastrukturu do tog trenutka. Nekoliko dana poslije dronovi su ponovno zatvarali danske aerodrome i pojavljivali se u blizini vojnih objekata. Počinitelj nije identificiran.

U listopadu su zbog novih opažanja dronova zatvarane piste u Münchenu.

Europa je tako mjesecima učila živjeti s novom vrstom sive zone: nešto leti iznad aerodroma ili vojarne, nitko pouzdano ne zna tko time upravlja, civilni promet mora stati, policija dolazi prekasno, a država zatim pokušava rekonstruirati što se zapravo dogodilo.

Leipzig mijenja tu računicu. Ovdje nije pronađena kamera. Pronađen je eksploziv.

Najjeftinije oružje protiv najskupljih ciljeva

Rat u Ukrajini u posljednjih je nekoliko godina pokazao koliko se odnos cijene napada i cijene obrane dramatično promijenio.

Dron koji može koštati nekoliko stotina ili nekoliko tisuća eura može ozbiljno oštetiti radar vrijedan milijune, tenk, skladište goriva ili avion čija se vrijednost mjeri desecima ili stotinama milijuna.

Još je važnije to što takav dron ne mora preletjeti tisuću kilometara neprijateljskog teritorija.

Može biti dovezen automobilom. Može biti sastavljen u garaži. Može ga nekoliko kilometara od mete pokrenuti osoba koja se nakon deset minuta vožnje izgubi u velikom gradu. Upravo je tu najveći problem za europske sigurnosne službe. Klasična protuzračna obrana građena je za otkrivanje aviona, krstarećih projektila i velikih vojnih dronova. Mali kvadkopter koji leti nisko, sporo i između civilnih objekata sasvim je druga vrsta mete.

A njegovo rušenje iznad aerodroma također nosi rizik. Meci, projektili ili sam oboreni dron mogu pasti na zrakoplov, spremnike goriva ili ljude. Zbog toga je Europa već godinama u utrci između razvoja malih dronova i sustava koji ih mogu pronaći, ometati ili uništiti.

U Leipzigu je, međutim, dron očito stigao dovoljno daleko da ga na kraju nije pronašao radar niti protudronski sustav, nego zaposlenik aerodroma. I to na tlu, unutar zaštićenog područja.

Granica rata postaje sve mutnija

Možda se na kraju pokaže da meta nije bio Antonov. Možda će istraga otkriti počinitelja koji nema nikakve veze s Moskvom. Možda drugi objekt koji je udario u DHL-ov avion uopće nije bio dron. Njemački istražitelji upravo zato zasad pažljivo biraju riječi.

No ono što je već potvrđeno dovoljno je ozbiljno samo po sebi: dron s eksplozivnom napravom dospio je u sigurnosnu zonu jednog od najvažnijih europskih cargo-aerodroma i jednog od logističkih čvorišta povezanih s NATO-om i Ukrajinom.

Pronađen je pokraj ukrajinskog teškog transportnog aviona. Iste noći drugi neidentificirani objekt udario je u teretni avion. A sve se dogodilo na mjestu koje već ima povijest slučajeva povezanih s mogućim međunarodnim sabotažama.

Zato Guardian zaključuje da Leipzig treba promatrati kao moguću novu etapu u europskoj sigurnosnoj krizi. Ako se potvrdi da je riječ o operaciji neke strane države, razlika između “hibridnog rata” i stvarnog fizičkog napada postat će gotovo semantička.

Dosad je svrha mnogih incidenata s dronovima iznad Europe mogla biti promatranje, testiranje i zastrašivanje. Dron pronađen u Leipzigu nosio je nešto drugo. Nosio je bombu.