Smjena generacija u USKOK-u: Mogu li mladi ubiti kriminal?
U Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranoga kriminala trenutačno radi 32 zamjenika ravnateljice Uskoka, koje je razveselila vijest da će se za koji mjesec iz Gajeve ulice preseliti u upravnu zgradu Badela 1862 u Vlaškoj. Mlade ljude najviše je mučio nedostatak prostora, odnosno neadekvatan radni prostor.
Preseljenje će na simboličan način označiti i smjenu generacije koja se posljednjih godina dogodila u najelitnijem dijelu tužiteljstva.
Najdugovječniji glavni državni odvjetnik, Mladen Bajić, danas je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića, kao i njegov nasljednik Dinko Cvitan, te bivša ravnateljica Uskoka Tamara Laptoš. Prije nekoliko godina u mirovinu je otišao i Dragan Novosel, Bajićeva desna ruka i siva eminencija Državnog odvjetništva.
Na čelu DORH-a danas je Dražen Jelenić, koji je u Državnom odvjetništvu prošao sve stepenice, a od studenog 2018. ravnateljicom Uskoka postala je Vanja Marušić, koja će tu instituciju voditi četiri godine. I dok Dinko Cvitan, koji je od početka stvarao Uskok, zna ispričati kako su kasete s tajno snimljenim razgovorima, zbog nedostatka opreme, išli preslušavati na kasetofon u autu, Marušić ima puno bolju situaciju.
Za nju radi 32 čovjeka, uglavnom mladi, koji su dobro plaćeni. Prosječna plaća viša je od 16.000 kuna. Osim želje da se dokažu u najvećim i najznačajnijim predmetima protiv korumpiranih političara i organiziranih kriminalaca, novac je motiv koji mlade odvjetnice i odvjetnike "tjera" da uskoče u Uskok. Naime, od 32 zamjenice i zamjenika ravnateljice Uskoka, iz općinskih državnih odvjetništava došlo ih je čak 30.
Prosječna plaća tužitelja u Općinskom državnom odvjetništvu je, prema podacima Ministarstva pravosuđa, 40-50 posto manja nego tužitelja u Uskoku. Prosječna dob tužitelja Uskoka iznosi 44 godine, a 19 od 32 su žene.
Jednog od prvih tužitelja Uskoka koji su upali u oko javnosti u Zagreb je prije 10 godina doveo Mladen Bajić. Tonći Petković s kolegom Svenom Miškovićem godinama je u očaj tjerao najmoćnijeg čovjeka hrvatskog nogometa Zdravka Mamića. Njih dvojica zastupnici su optužnice kojom se poreznika Milana Pernara, Damira Vrbanovića te braću Zdravka i Zorana Mamića tereti da su iz Dinama izvukli 117 milijuna kuna te oštetili državu za 12 milijuna kuna.
Mamiću se, čim je vidio Petkovića, dizala kosa na glavi. Nećak generala Milivoja Petkovića, bivšeg načelnika Glavnog stožera HVO-a, kojeg je Haški sud pravomoćno osudio na 20 godina zbog ratnih zločina u BiH, jedan je iz mlađe garde tužitelja, čijih 99 posto optužnica završi osuđujućim presudama. Temperamentni Dalmatinac, radoholičar, s 19 godina ušao je, 1992., u Hrvatsku vojsku, u kojoj je bio do 1993. Potom je počeo studirati na Pravnom fakultetu u Splitu.
Nakon završetka fakulteta počeo je raditi kao vježbenik u ODO-u Sinj, a 2001. postao je zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Splitu. Radeći na predmetu Lora, govori se u DORH-u, primijetio ga je Mladen Bajić, koji ga je kasnije pozvao u Zagreb, gdje počinje raditi kao zamjenik ravnatelja Uskoka Dinka Cvitana. Pod Bajićem i Cvitanom, kao i svi ostali tužitelji, radio je od jutra do kasno u noć. Unatoč paklenom radnom tempu magistrirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Petković je podizao optužnicu i protiv nogometnog suca Željka Širića. Riječ je o bivšoj moćnoj figuri hrvatskog nogometa, bivšem dopredsjedniku Hrvatskog nogometnog saveza i bivšem šefu Komisije sudaca, koji je od Hrvoja Maleša tražio novac za "pošteno suđenje" Hajduku.
Osuđujuće presude dobio je i u postupku protiv osječkog poduzetnika Drage Tadića u pokušaju podmićivanja sudaca Vrhovnog suda kako bi ishodili oslobađajuću presudu za Branimira Glavaša te protiv djelatnika VSO-a koji su nepravomoćno osuđeni da su novac namijenjen za doušnike zadržavali za sebe.
"Koji k...c se stalno smiješ, čovječe Božji!?", galamio je Mamić na Svena Miškovića dok je s Petkovićem u sudskom hodniku osječkog Županijskog suda neformalno razgovarao s tadašnjom Mamićevom odvjetnicom Jadrankom Sloković i predsjednikom sudskog vijeća Darkom Krušlinom.
Nakon toga su Petković i Mišković jedno vrijeme imali policijsku pratnju na sudu. Mišković je optužio i Milana Bandića u tzv. aferi Štandovi, kad je gradonačelnik besplatno ustupio gradske resurse udruzi U ime obitelji desničarske aktivistice Željke Markić za sakupljanje potpisa za referendum organiziran protiv istospolnih brakova. Sud je Bandića nepravomoćno oslobodio optužbe. Mišković s kolegicom Martom Šamotom Galjer zastupa optužbu protiv Bandića i ostalih i u predmetu Agram.
Kako doznajemo, nema nikakav hobi i fokusiran je isključivo na posao. Petra Parlov 2017. dobila je državnoodvjetničko priznanje za osobito stručan i uspješan rad u 2016. U žalbi podnesenoj na presudu u slučaju Gjure Gavrilovića, protiv kojeg su optužbe pale zbog zastare, Parlov je podsjetila kako je Hrvatska upravo zbog mogućnosti procesuiranja privatizacijskoga kriminala i ratnog profiterstva promijenila Ustav.
Za ta kaznena djela jednostavno je ukinuta zastara. S kolegom Krešimirom Ostrogoncem prošli tjedan više od sat vremena čitala je optužnicu protiv saborskog zastupnika Tomislava Sauche i njegove bivše tajnice Sandre Zeljko u predmetu Dnevnice.
Vjekoslav Tolnaj javnosti je postao poznat nakon sukoba s predsjednikom Županijskog suda u Zagrebu Ivanom Turudićem, kad je ovaj uporno odbijao odobriti sporazum o kazni koju je Uskok postigao s poduzetnikom Željkom Žužićem, koji je, tvrdi, bivšoj SDP-ovoj županici Marini Lovrić Merzel dao 100.000 eura mita.
Tolnaj je s kolegicom više puta tražio izuzeće suca Turudića, a kad je ovaj to odbio, napuštali su sudnicu. Osim u postupku protiv Lovrić Merzel, Tolnaj zastupa optužbu u predmetu protiv bivšeg direktora Čistoće Miljenka Benka i njegovih suradnika u aferi Čistoća.
Uskok tereti Benka za namještanje natječaja za nabavu specijalnih vozila za komunalni otpad, nakon kojeg je sklopljen ugovor vrijedan više od 70 milijuna kuna. Danijela Raspović Tomac zastupa optužbu u predmetu protiv Tomislava Prlića i drugih u velikoj financijskoj prevari i pranju novca. Osmero optuženih proglašeno je krivima, a prema prvostupanjskoj presudi, u zatvoru bi trebali provesti ukupno 28 godina.
Oštećenicima moraju vratiti 65 milijuna kuna. Oduzimaju im se pokretnine i nekretnine stečene pranjem novca. Zamjenik ravnateljice Uskoka, Saša Manojlović, najavio je žalbu na nepravomoćni oslobađajući dio presude Božidaru Kalmeti i drugima u slučaju HAC-Remorker.
Manojlović je rekao kako je sud nedvojbeno utvrdio "da je novac zaista bio izvlačen iz projekata izgradnje prometne infrastrukture" te da će u žalbi upozoriti na to da je, prema mišljenju Uskoka, "razvidno da je sud prilikom ocjene dokaza donio pogrešan zaključak o odlučnim činjenicama".
U Uskoku, neslužbeno doznajemo, pokušavaju se utješiti činjenicom kako je od 13 optuženih u HAC-Remorkeru šestero osuđeno. No osim fijaska u predmetu protiv Kalmete, Uskokovih optužbi oslobođeni su i Gjuro Gavrilović, optužen za ratno profiterstvo, Ivica Kirin u ogranku Fimi medije te Milan Bandić u Štandovima. Mlade "lavice i lavovi" iz Uskoka morat će u žalbama pokušati uvjeriti Vrhovni sud da su ipak bili u pravu.