Nešto ozbiljno ne funkcionira između glavnog hrvatskog tužitelja Dinka Cvitana i Ivana Turudića, šefa zagrebačkog suda. Vidjeli smo to najbolje na primjeru komplikacija sa suđenjem nekadašnjoj sisačko-moslavačkoj županici Marini Lovrić Merzel.
Prije početka glavne rasprave u predmetu protiv Marine Lovrić Merzel, USKOK je ponovno predložio nagodbu za Željka Žužića koji je kao suoptuženik bivše SDP-ove županice Marine Lovrić Merzel priznao da joj je dao sto tisuća eura mita.
Sudac Turudić, suprotno odredbi Vrhovnog suda, to je odbio.
USKOK je nakon toga zatražio Turudićevo izuzeće no to je odbijeno.
USKOK je potom napustio sudnicu pa je ročište otkazano i premješteno za utorak u 9 sati.
Daleko najveća točka prijepora između dviju ustanova koje bi trebale provoditi hrvatske zakone i to zajedničkim snagama, USKOK-ova je nagodba sa Željkom Žužićem. On je, naime, priznao da je tadašnjoj županici dao stotinu tisuća eura mita za pogodovanje s preuzimanjem udjela u jednoj sisačkoj firmi. Sa Žužićem su postigli dogovor i na njegovim izjavama se temeljio čitav sudski proces protiv bivše županice.
Međutim, krajem 2015. godine se ispriječio Turudić i odbio je nagodbu kojom je Žužić trebao biti uvjetno kažnjen s jednom godinom zatvora i rokom kušnje od tri godine. Nekoliko mjeseci kasnije je Turudić odbio gotovo istovjetnu nagodbu gdje je Žužiću samo produljen rok kušnje na četiri godine. Tako je postao jedini sudac koji je odbijao nagodbe između tužiteljstva i optuženih.
"Ovo je bila neznatna izmjena gdje se tražilo da sud revidira svoj stav, nije stav revidiralo tužiteljstvo i sada je ovo, po meni, pritisak na sud. Kao što vidite svako malo se takvi pritisci ponavljaju, ali mislim da će i ta praksa doći u razumne okvire", kazao je tom prilikom Lovrićkin odvjetnik Čedo Prodanović.
Na odbijanje nagodbe USKOK nije imao pravo žalbe već su se morali obratiti Vrhovnom sudu koji je stao na njihovu stranu i pojasnio da sudovi ne bi smjeli intervenirati u sadržaj nagodbi optuženika i tužiteljstva i okolnosti slučaja, već samo kontrolirati njihovu zakonitost. Pa smo samo prije nekoliko dana mogli vidjeti da je sud odobrio nagodbu USKOK-a u procesu teškom desetke milijuna kuna.
Nakon nagodbe s tužiteljstvom na društveno koristan rad i novčanu kaznu sporazumno je osuđen još jedan suoptuženik bivšeg pročelnika zagrebačkog Ureda za zdravstvo Zvonimira Šostara, kojega Uskok tereti da je sa 'suradnicima' Grad Zagreb oštetio za gotovo 40 milijuna kuna fiktivnim čišćenjem klimatizacijskih i ventilacijskih sustava gradskih sportskih dvorana tzv. suhim ledom.
Krajem veljače nagodbu s tužiteljstvom sklopili su Muhamed Demirović, Štefica Ivanušić, Roko i Goran Ljubić, a u četvrtak je sporazumno osuđen i Jurica Vrus. Nagodio se na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine koja se mijenja za rad za opće dobro, što znači da jedan dan zatvora mijenja za dva sata rada.
Osim toga Vrusu je izrečena i sporedna novčana kazna od 120 dnevnih dohodaka u ukupnom iznosu od gotovo 50.000 kuna što mora platiti u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti presude, a presudom mu se oduzima i 214 tisuća kuna kuna protupravne imovinske koristi. Na sudu se doznaje da su se stranke sporazumjele da oranica površine 811 metara četvornih predstavlja vrijednost ostvarene imovinske koristi i postaje vlasništvo države, a optuženik je dužan nadoknaditi i trošak postupka u paušalnom iznosu od 20.000 kuna.
Negdje u vrijeme najvećih rasprava između USKOK-a i Turudića, krajem 2016. godine, objavljena je i odluka o izgubljenoj arbitraži u Ženevi koju je Vlada vodila s MOL-om zbog upravljanja Inom.
"Pitanje je zašto Državno odvjetništvo nije pred hrvatskim sudovima pokrenulo tužbu za poništenje međudioničkog ugovora s MOL-om dok je presuda bila pravomoćna. Za to su imali godinu dana. To treba pitati, ne Bajića, nego Dinka Cvitana, jer je on bio šef USKOK-a" poručio je Turudić, a prenio Večernji list.
Sam Cvitan uzvratio je, i to dosta oštro, Turudiću: "Sve je krivo rečeno. USKOK nije imao nikakvog prostora da pokrene postupak poništenja ugovora. Arbitraže su već trajale, mi nismo mogli ništa učiniti. Preozbiljna smo institucija da ne bismo uzeli u obzor sve mogućnosti. Ovo što gospodin Turudić govori je izvan svake pameti, ali on zna zašto to radi".
Napetosti između Županijskog suda i DORH-a kad je u pitanju slučaj Ina-MOL mogle su se primijetiti i ranije, u trenutku kada je Interpol odbio zahtjev Hrvatske da se produlji crvena tjeralica za prvim čovjekom MOL-a Zsoltom Hernadijem. Iz pravosudnih krugova tada su se mogla čuti tumačenja da je glavna krivnja upravo na Županijskom sudu, koji već godinu dana “u ladici” drži podnesak mađarske strane po kojemu se Hernadiju ne smije suditi u Hrvatskoj jer su slične postupke za korupciju u međunarodnom poslovanju već provela mađarska pravosudna tijela.
Mađari su se pozivali na temeljno načelo po kojemu se ne smije dva puta suditi za istu stvar, a pravosudni kuloari tumačili su da je Županijski sud morao zastati s postupkom kako bi odbacio neutemeljeni zahtjev mađarske strane. Iz suda su, pak, uzvraćali kako nemaju namjeru odgovarati na svaki podnesak, naročito ne na one bez ikakva utemeljenja, a što se tiče optužbe da podnesak nisu proslijedili DORH-u, odgovarali su kako ni to nisu dužni učiniti te kako DORH mora provoditi redoviti uvid u spis. U priču se uključio i premijer Plenković kazavši kako je jedna od mogućnosti ona da Županijski sud zatraži preliminarno mišljenje od Europskog suda pravde, a sud je zatim i zatražio odgovor na pitanje je li mađarsko pozivanje na nacionalni interes dovoljan razlog za odbijanje europskog uhidbenog naloga protiv Hernadija.
Kad je riječ o suđenju Lovrić Merzel, USKOK je tražio Turudićevo izuzimanje gdje se dogodio još jedan apsurd tako specifičan za Hrvatsku. Turudić je, naime, morao odlučivati o izuzeću Turudića. Kako je on odlučio da neće izuzeti sam sebe, USKOK je demonstrativno napustio sudnicu.
Saga o Marini Lovrić Merzel nastavlja se u utorak, a zakulisne igre i odnos neprikosnovenog šefa zagrebačkog suda i državnog odvjetništva doživjeli su još jedan težak udarac.
