Usprkos obećanju pape Franje da će povjesničarima i istraživačima genocida biti dostupna dosad neobjavljena građa vatikanskih arhiva vezana za kardinala Alojzija Stepinca, Sveta Stolica ove dokumente još drži pod ključem, objavile su nedavno beogradske Novosti pozivajući se na izvore iz vrha Srpske pravoslavne crkve. "Ove dokumente Vatikan desetljećima drži izvan dosega javnosti", pišu Novosti.

"Riječ je o prepisci između nadbiskupa Stepinca i predstavnika Svete Stolice u NDH, opata Giuseppea Marconija s jedne, tadašnjeg vatikanskog državnog tajnika, kardinala Luigija Malionea i pape Pia Dvanaestog, s druge strane", piše ovaj list. "Ti 'tajni' arhivi Vatikana su najmanje tajni arhivi u svijetu uopće", kaže nam dobar poznavatelj prilika u Vatikanu.

"U njih vam nesmetan pristup ima svatko tko je i inače znanstveno legitimiran za bavljenje poviješću. Primjera radi, ovdje vam je bezbroj puta ulazio Marko Jačov, srpski povjesničar, kojemu je čak i Vasilije Krestić 'slab Srbin' (Krestić je jedan od korifeja srpskog nacionalizma među povjesničarima, op.a.), a prema mom iskustvu, uvid u spise dobiva praktički tko god hoće... Prema tome, to vam je izmišljotina koja služi kao opravdanje..."

Naš sugovornik, inače odličan poznavatelj prilika u obje crkve - tvrdi da se kanonizacija Alojzija Stepinca rasteže i da će se rastezati još dugo, pa se "nitko ne želi zamjeriti svojoj javnosti, predstavnici Crkve u Hrvata priznanjem da nisu postigli kanonizaciju u željenom roku, a ljudi iz SPC-a njenim apsolutnim odbacivanjem.

Crkva je, inače, poznata kao institucija koja uvijek može računati na dogotrajne procese, nisu to trkači na kratke pruge. Vatikan ima vremena. "Rad mješovite komisije neće trajati godinu dana nego dulje", kaže nam drugi izvor, izvrsno upućen u rad mješovitog povjerenstva koje bi trebalo ispitati svu relevantnu građu prije donošenja konačne odluke o Stepincu. "To će vam ići 'ad calendas graecas'", dodaje on.

Članovi komisije su zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić, požeški biskup Antun Škvorčević, mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, povjesničari Jure Krišto i Mario Jareb te, s druge strane, mitropolit zagrebački Porfirije, episkop slavonski Jovan, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, episkop bački Irinej i Darko Tanasković, bivši veleposlanik Srbije u Vatikanu.

Moderator je Bernard Ardura, francuski svećenik rodom iz Bordeauxa. Svaka tvrdnja o Stepincu treba biti potkrijepljena vjerodostojnim dokumentima. Dokaze koje je iznijela srpska strana, pokušavajući spriječiti kanonizaciju, krugovi bliski hrvatskom dijelu povjerenstva smatraju komunističkim krivotvorinama.

Neki tumači smatraju da bi kanonizacija "dovela do nepopravljivog zatrovanja odnosa Rima i Srpske pravoslavne crkve", pa će Vatikan i zbog toga usporiti donošenje odluke. Apostolski nuncij u Hrvatskoj, nadbiskup Alessandro D'Errico, za Laudato.hr rekao je nedavno da papa Franjo nema dvojbi o Stepinčevoj ulozi i da je dekret o kanonizaciji mogao potpisati odmah, no ipak to nije učinio.

"Prošle godine smo se svi nadali da će Sveti Otac u kratkom vremenu izdati Dekret. Umjesto toga pojavile su se poteškoće koje su nam poznate, a koje su dovele do ovog prijedloga Svetoga Oca", kazao je D'Errico, koji je otkrio kako mu je Papa rekao da bi zbog toga moglo doći do novih napetosti između Srpske pravoslavne crkve i Rimokatoličke crkve, posebno Kaptola.

"To moramo izbjeći jer smo sigurni u posao koji smo obavili. Ne smijemo se bojati pokazati posao koji smo napravili. Dugo sam o tome razmišljao, osobno. Kad mi je patrijarh Irinej pisao, o tome sam mnogo razmišljao i smatrao sam da možemo zajedno sjesti za stol i razmotriti ulogu koju je blaženi Stepinac imao u vrijeme Drugog svjetskog rata, i tako predstaviti i posao koji je obavila Kongregacija, u mirnom ozračju. Nada je da to može pridonijeti tome da se rasprše sjene koje su postojale na putu između dviju crkava, i tako dvije crkve smjestiti za isti stol u mirnoj i bratskoj raspravi. Nada je i da to može poslužiti na putu potpunog pomirenja između dva naroda, jer i to je važan aspekt. I to bi bio velik doprinos i za stabilnost u regiji", kazao je papa Franjo o toj svojoj odluci D'Erricu, a ovaj je to prenio u tisku.

"Papa može prolongirati odluku o proglašenju Stepinca svetim, koliko god želi. Odluka će zavisiti i od procjene koliko taj postupak proglašenja Stepinca svetim može štetiti približavanju Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a time i predgrađu ukupnog pravoslavlja i mogućim kontaktima s Ruskom pravoslavnom crkvom", rekao je nedavno dr. Ivica Maštruko.

Poznata je izreka: "Roma locuta, causa finita". To znači: Rim (Papa) je presudio, dokazivanje je gotovo. To je sad presječeno. No čini se da ćemo na pravorijek čekati. Papin je potez osnivanja povjerenstva neuobičajen. Dosad dvije crkve nisu pitale jedna drugu za kanonizacije; na obje strane beatificirano je i kanonizirano mnoštvo ljudi u kojima samo vjernici mogu vidjeti svece. Među svecima je bilo bludnika, ubojica, djecoubojica, ratnih zločinaca.

No papa Franjo - kao i u svemu drugom - ima na umu "dizanje letvice", možda i povlačenje prvih poteza koji bi u perspektivi mogli dovesti do velikog približavanja dviju sestrinskih crkava. Ali lokalni svećenici mogli bi mu priuštiti najneugodnije iznenađenje pontifikata: tamo gdje je Papa ponudio priliku za pomirenje i istinu, oni su - kao i toliko puta do sada - pronašli priliku za svađu i raskol...