Nakon gotovo osamnaest godina, Crna Gora se sprema zatvoriti vrata bezviznom režimu za državljane Rusije i Bjelorusije, a odluka koja bi trebala stupiti na snagu 1. listopada 2026. godine predstavlja jednu od najznačajnijih promjena u vanjskoj politici zemlje. Ovaj potez, diktiran usklađivanjem s viznom politikom Europske unije, stavlja Podgoricu pred složen izazov: kako pomiriti strateški cilj članstva u EU s ekonomskom realnošću u kojoj ruski turisti i investitori čine jedan od ključnih stupova gospodarstva. Dok vlasti ističu kako je riječ o nužnom koraku na europskom putu, turistički sektor sa strepnjom gleda u budućnost, svjestan da bi odlazak tradicionalno vjernih gostiju mogao ostaviti dubok trag.

Rusi - stop!

Odluka o uvođenju viza nije došla iznenada, već je kulminacija dugogodišnjeg procesa približavanja Europskoj uniji. Crna Gora, kao zemlja kandidatkinja od 2010. godine, ima obvezu svoju vanjsku i sigurnosnu politiku u potpunosti uskladiti s onom europskom, a vizni režim jedno je od ključnih poglavlja. Premijer Milojko Spajić ranije je naglasio kako zemlja, iako još nije članica, već aktivno prilagođava svoja pravila standardima Unije.

Ipak, najava konkretnog datuma unijela je nemir. Prema riječima zamjenika predsjednika crnogorskog parlamenta, Nikolle Camaja, konačna odluka ovisi o "širim strateškim razmatranjima" i bit će službeno objavljena tek nakon usvajanja. No, poruka je jasna - bezvizni boravak za Ruse, koji je na snazi od 2008. godine, odbrojava svoje posljednje dane. Za putovanje u Crnu Goru, ruski i bjeloruski državljani morat će proći kroz konzularnu proceduru, a zahtjeve će obrađivati vizni centri u osam ruskih gradova. Ovaj administrativni korak, iako naizgled tehnički, predstavlja psihološku i praktičnu prepreku koja bi mogla preusmjeriti značajan dio turističkog prometa prema konkurentskim destinacijama poput Turske ili Egipta, koje ne zahtijevaju vize.

Gospodarski udarac koji se ne može ignorirati

Ekonomske posljedice ove odluke su neupitne, s obzirom na to da turizam čini otprilike četvrtinu crnogorskog BDP-a. Rusi nisu samo brojni, već su i gosti s dubokim džepom i tradicijom dugog boravka na Jadranu. Podaci Monstata za 2025. godinu pokazuju da su turisti iz Rusije ostvarili 16,4 posto svih inozemnih noćenja, čime su se pozicionirali odmah iza gostiju iz susjedne Srbije. Tijekom te godine Crnu Goru je posjetilo oko 230.000 ruskih državljana. Njihov doprinos nije vidljiv samo u ljetnim mjesecima; značajan broj Rusa boravi u Crnoj Gori tijekom cijele godine, što podupire lokalno gospodarstvo i izvan glavne sezone.

Osim turista, u Crnoj Gori trajno ili privremeno boravi i više od 21.000 ruskih državljana, što na populaciju od oko 630.000 ljudi čini značajnu zajednicu. Prema vladinoj statistici, otprilike četvrtina svih tvrtki sa stranim kapitalom u zemlji je u ruskom vlasništvu. Stručnjaci iz ruskog turističkog sektora upozoravaju da bi čak i sama rasprava o uvođenju viza mogla dovesti do pada dolazaka od pet do šest posto, jer ruski putnici preferiraju destinacije sa stabilnim i predvidljivim uvjetima putovanja.

Promjena demografske slike i statističke zamke

Analiza turističkih brojki otkriva i složeniju sliku. Velik priljev ruskih i ukrajinskih državljana nakon početka rata u Ukrajini značajno je utjecao na statistiku, privremeno "uljepšavajući" podatke o broju noćenja. Centar za istraživanje i razvoj turizma (CIRT) ističe da je isključivanjem ovih skupina, koje su u međuvremenu počele napuštati Crnu Goru, turistički trend zapravo u porastu. U 2024. godini zabilježen je pad od gotovo 50.000 dolazaka i milijun noćenja ruskih gostiju u usporedbi s rekordnom 2023. godinom, što pokazuje da se tržište već počelo mijenjati.

Istovremeno, Crna Gora bilježi snažan rast s netradicionalnih tržišta poput Kine i Izraela, iako ti turisti u prosjeku borave znatno kraće. Popis stanovništva iz 2023. godine pokazao je i blagi porast ukupnog broja stanovnika, što demografi pripisuju isključivo useljavanju stranaca. U lipnju prošle godine, u Crnoj Gori je živjelo više od 96.000 stranih državljana s dozvolom boravka, što čini oko 15 posto ukupne populacije.

Unatoč izglednom ekonomskom udarcu, za Podgoricu je ovaj potez dio veće jednadžbe. Usklađivanje vizne politike preduvjet je za dobivanje značajnih sredstava iz Europskog plana rasta, vrijednog 383,5 milijuna eura. Sam ulazak u EU, predviđen za 2028. godinu, ali koji bi se zbog novih okolnosti poput kandidature Islanda mogao pomaknuti i na 2030., donio bi Crnoj Gori, prema procjenama Europske komisije, oko tri milijarde eura u razdoblju od 2028. do 2034. godine. Vlada je očito procijenila da su dugoročne koristi članstva vrjednije od kratkoročnih gubitaka u turizmu. U tom kontekstu, Crna Gora se pridružuje široj europskoj fronti koja postrožuje uvjete putovanja za ruske državljane, balansirajući između diplomatskih obveza i ekonomskih prioriteta.

* uz korištenje AI-ja