Kako se bliži treća godišnjica 7. listopada, tijelo Ronenaa nagoviješta da dolazi nešto teško. "Počnete drhtati", kaže za Deutsche Welle. "To nije samo jedan dan nakon kojega se ide dalje. Imamo mnogo grobova koje treba posjetiti, mnogo obitelji s kojima se treba susresti. To je teško razdoblje koje osjećate doslovno fizički, u cijelom tijelu."

Oboje njegove djece bilo je na festivalu Nova u jugu Izraela, gdje je u terorističkom napadu koji su izveli palestinska skupina Hamas i njezini saveznici iz Gaze ubijeno gotovo 400 ljudi. Ukupno je u napadu ubijeno oko 1200 ljudi, a oko 250 ih je oteto.

Napad je pokrenuo rat u Gazi, tijekom kojega je Izrael ubio desetke tisuća Palestinaca i raselio velik dio stanovništva tog područja.

Shalevljev sin Roee je u napadu na Novu dobio prostrijelne rane i hospitaliziran, ali je preživio. Roeeva partnerica Mapal Adamubijena je ubijena pred njegovim očima. Shalevljeva kći Lior također je uspjela pobjeći.

Ubrzo nakon tog dana Shalevljeva supruga Gavriela nestala je, a njezino tijelo pronađeno je u izgorjelom automobilu zajedno s oproštajnim pismom. "Nije mogla podnijeti tugu zbog tog dana", kaže Shalev.

Istodobno su se kod sina Roeea počeli javljati posttraumatski simptomi, uglavnom u obliku naglih promjena raspoloženja. "Otišao je na liječenje da bi meni ugodio, ali u to zapravo nije vjerovao. Mislio je da je dobro, da je jak", prisjeća se Shalev.

Dvije godine nakon Gavrielina odlaska ni Roee više nije mogao izdržati. "Živ sam, ali sam iznutra mrtav", napisao je Roee u svojoj oproštajnoj poruci, koju je objavio na Instagramu. "Žao mi je."

Zemlja u posttraumatskom stanju

Od listopada 2023. Izrael se suočava s krizom mentalnog zdravlja nezabilježenih razmjera. Prema izvješću izraelskog državnog revizora iz veljače 2025., oko 39 % izraelske javnosti navelo je da pati od posttraumatskih simptoma, depresije, anksioznosti ili kombinacije tih triju stanja, srednje teškog ili teškog intenziteta.

To je otprilike 3 milijuna ljudi, od čega bi njih 600.000 moglo imati i teže poremećaje. Međutim, izvješće je pokazalo i da se broj ljudi koji su započeli terapiju zbog mentalnih poteškoća od 7. listopada 2023. povećao tek za 1 posto, odnosno za oko 60.000 ljudi. Među pogođenim skupinama su preživjeli napada, ali i ljudi evakuirani iz svojih domova na jugu i sjeveru Izraela zbog rata.

Noga Dagan-Buzaglo istraživačica je u centru Adva, think tanku koji se bavi nejednakošću u izraelskom društvu. Napisala je opsežan rad o izraelskom sustavu mentalnog zdravlja i njegovim izazovima nakon 7. listopada. Za Deutsche Welle kaže da se proračun za mentalno zdravlje zbog rata doista povećao, ali da je to bilo premalo i prekasno, jer se zdravstveni sustav već suočavao s dugotrajnom krizom koju se nije tretiralo ispravno.

"Najveći je izazov uvjeriti ljude da rade u izraelskom javnom sustavu mentalnog zdravlja, kako zbog nižih plaća u odnosu na privatni sektor, tako i zbog preopterećenosti poslom", kaže.

Sedativi često prvo rješenje

Trenutačno stanje pogađa i same stručnjake za mentalno zdravlje. Istraživanje Sveučilišta u Haifi pokazalo je da je 84 posto terapeuta koji su liječili ljude pogođene napadom od 7. listopada i samo pokazivalo traumatske simptome, a oko 45 posto njih reklo je da se osjeća psihički iscrpljeno.

Izraelsko ministarstvo zdravstva više je puta izjavilo da je povećalo financiranje i broj radnih mjesta u javnom sustavu mentalnog zdravlja, no nedostatak osoblja i dalje postoji, osobito u perifernim regijama na krajnjem sjeveru i jugu.

Zbog tih problema, navodi se u izvješću, vrijeme čekanja na liječenje u javnom zdravstvenom sustavu Izraela dulje je od šest mjeseci. U nekim slučajevima, kaže Dagan-Buzaglo, pacijenti su na pomoć morali čekati i više od godine dana.

Nevladine organizacije i volonteri za mentalno zdravlje pokušavaju popuniti praznine, često se i sami boreći s opterećenjem. To dovodi i do povećane uporabe lijekova na recept. Neki ljudi posežu za alkoholom ili drogom. Izraelsko ministarstvo zdravstva izjavilo je ranije ove godine da je zabilježilo porast od 13 do 17 % u propisivanju sedativa, sredstava za spavanje i antidepresiva.

Najviše pate oni koji si ne mogu priuštiti privatnog terapeuta. Dagan-Buzaglo odgovor izraelskog javnog zdravstvenog sustava na situaciju ocjenjuje jednostavno "lošim".

Vojnici najrizičnija skupina

Borbeni vojnici dobili su posebnu pozornost u kontekstu izraelske krize mentalnog zdravlja. Statistike koje su objavili izraelski parlament i IDF upućuju na nagli porast samoubojstava među vojnicima u pričuvi - od najviše jednog slučaja godišnje u šest godina prije rata do 11 slučajeva u 2024., kao i devet slučajeva koji se istražuju kao sumnja na samoubojstvo u 2025. Tu nisu uključeni bivši vojnici koji su si oduzeli život zbog traume nakon završetka službe.

Dagan-Buzaglo, istraživačica u centru Adva, kaže da stručnjaci u vojsci imaju bolju plaću i uvjete rada, ali da je nedostatak osoblja i dalje očit. „Ni u vojsci trajanje i kvaliteta liječenja nisu ni približno na odgovarajućoj razini."

Kako bi se problem počeo rješavati i za civile i za vojnike, smatra da je sustavu potrebna veća potpora. "Moramo priznati da trauma ne prestaje nakon godinu dana. To znači ulaganje novca."

Razbijanje tabua

Ronen Shalev redovito drži predavanja i govori o važnosti mentalnog zdravlja, često skupinama vojnika. Vjeruje da je to najbolji način da nastavi sinovljevu ostavštinu borbe za život.

Shalev, kojemu je i sam dijagnosticiran posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), kaže da je odlučio živjeti punim plućima. Njegova je poruka da se tabu o suicidalnosti, koji i dalje postoji u cijelom izraelskom društvu, mora razbiti. "To osobito vrijedi za one koji kažu da su jaki. Oni su najugroženiji jer je manja vjerojatnost da će prihvatiti terapiju."

Za Shaleva su javni istupi o iskustvu njegove obitelji postali dio vlastitog oporavka, ali i način da potakne druge da potraže pomoć prije nego što dođu do krize. "Sa svom boli koju donosi, život je vrijedan da ga se zadrži", kaže.