Premijer Andrej Plenković izuzetno puno se angažirao oko toga da HDZ osvoji što uvjerljiviju pobjedu na Europskim izborima krajem svibnja. Kaže da je HDZ jedina ozbiljna stranka koja će biti brana populistima, koja će njegovati europske vrijednosti i prenositi ih u Hrvatsku.

Takve tvrdnje su i očekivane od čovjeka koji je karijeru gradio u zapadnoj diplomaciji i koji vjeruje u Europski projekt, no izbori za Europski parlament imaju izuzetnu važnost za Plenkovića, zato što su oni tek prvi korak u tome da konačno suvereno zavlada HDZ-om i da može imati svoje ljude na svim strateškim stranačkim funkcijama.

Europski izbori prvi su korak tog plana, a konačni cilj je pobjeda na parlamentarnim izborima i drugi mandat u kojemu bi HDZ na čelu s Plenkovićem znatno lagodnije vladao umjesto da se iscrpljuje u unutarstranačkim borbama.

Zar uvijek njih!? Prokletstvo HDZ-a: Kako baš njima uvijek podmeću

Po tom planu, nakon uspjeha na europskim izborima, Plenković bi odmah raspisao i unutarstranačke izbore, 10-ak mjeseci prije nego što bi se oni trebali redovito održati. Kao pobjednik na EU izborima mogao bi utjecati da oni njemu skloni preuzmu županijske i gradske organizacije te time napokon dobiti teren, a sebi u predsjedništvo postaviti lojalnije ljude.

Tako posložen, HDZ bi išao na predsjedničke izbore, ali i na parlamentarne. Iako je već značajno pacificirao unutarstranačku oporbu, svjestan je da postoji niz onih koji samo čekaju njegov pogrešan potez pa da opet krene lavina kritika i zaljulja mu se šefovska fotelja, kao kod ratifikacije Istanbulske konvencije.

Plenković osobno još nije donio takvu odluku, a najviše ga u tome priječi što je čovjek koji se strogo drži pisanih pravila koja kažu da bi unutarstranački izbori trebali biti u proljeće ili ljeto sljedeće godine, objašnjava nam sugovornik iz stranke inače blizak ovom vodstvu. I niže razloge zašto je Plenković na rubu da ipak u ovoj godini obavi i važne unutarstranačke izbore.

"Svima je jasno da se već predugo vuku akumulirani problemi unutar stranke. Plenković je 2016. godine na horuk morao spašavati stranku nakon Tomislava Karamarka. Ali niz ljudi je u predsjedništvo stranke izabran prije nego što je Karamarko otišao. Sljedeće godine ćemo presjedati i Europskom unijom te će tad biti previše obveza, a nemoguće i loše je održavati stranačke izbore netom prije parlamentarnih jer uvijek ostane zle krvi. Ovako bi imao vremena da se i ona slegne te se sve posloži. Također, pitanje je i kako će Kolinda Grabar Kitarović proći na predsjedničkim izborima krajem godine i nema nikakve potrebe izlagati se tom riziku. Unutarstranački izbori će zato biti vjerojatno već na ljeto ili jesen", objašnjava nam.

Napominje i da su, iako to javnost ne vidi, unutarstranački izbori naporniji od parlamentarnih jer je članstvo usmjereno na to kako da njihovi kandidati odnesu pobjedu, a tu zna biti i teških sukoba. I još jedan sugovornik blizak Plenkoviću nam je na pitanje je li šef stranke prelomio i ide na unutarstranačke izbore značajno poručio da je od dolaska radio s ljudima koji nisu oni na koje bi se prvenstveno oslonio.

"Već dvije godine rješavamo naslijeđene probleme s naslijeđenim ljudima", kaže on.

No sve će ovisiti prvenstveno o rezultatima europskih izbora. Kad bi Plenković slučajno osvojio četiri ili manje mandata, to bi bio golemi šamar, odnosno buđenje svih unutarstranačkih oponenata, a onda bi teško mogao računati na to da bi mogao imati utjecaj na HDZ-ovce i njihov izbor njegovih ljudi na čelne pozicije.

Jozo Brkić Kako se obogatio Vasin brat, koji je unajmio pola Zagreba

Ali ni ankete ne pokazuju taj scenarij niti u njega itko vjeruje u HDZ-u. Uvjereni su, prema svim pokazateljima, da su njihovih pet mandata od ukupno 12 zastupnika koje će Hrvatska poslati u Europski parlament. Više je gužve na centru i lijevom centru gdje je, uz SDP kao glavnog oponenta, formirana Amsterdamska koalicija, HNS izlazi sam, kao i SDSS i HSLS, tu su i Dalija Orešković te sudac Mislav Kolakušić.

Na desnici su savez sklopili Konzervativci i Hrast, te nedavno Nezavisni za Hrvatsku i HSP, dok je na desnom centru Most. Cijela Hrvatska je jedna izborna jedinica, a za sanjati jedan mandat potrebno je barem 77.000 glasova. Ali ni to ne mora biti dovoljno. Izlaznost na EU izbore je jednostavno najmanja od svih izbora i ljude je teško motivirati. Ali HDZ s tim nema problema.

Ali HDZ ima svoj sigurni bazen birača, a dodatno je povećao zakonski limit potrošnje u kampanji na četiri milijuna kuna. Dok će se druge stranke zaduživati da dostignu tu potrošnju, HDZ novac sjedi na stranačkom računu jer su Plenković i glavni tajnik Gordan Jandroković doveli u red stranačke financije.

Nastavak na sljedećoj stranici...

"Koliko god nekad imali svoje unutarnje probleme, HDZ je ipak ustrojena i jaka stranka na svim razinama. I uz manju izlaznost nego inače, to znači da ćemo imati sigurnih pet mandata, a možda i šest. A onda se mogu na tim krilima pobjede odraditi unutarstranački izbori te riješiti i problemi koji su se nakupili u brojnim lokalnim organizacijama", kaže nam sugovornik iz HDZ-a.

Zanimljiva je i ta skepsa koju određeni HDZ-ovci imaju prema tome da bi trenutačna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović mogla odnijeti glatku pobjedu. Grabar Kitarović je ove godine potpuno promijenila svoj smjer i približila se Plenkoviću, a odsjekla je svojeg najvažnijeg savjetnika Matu Radeljića, koji joj je bio link prema desnici. I Plenkovićev HDZ će je, kako sad stvari stoje, definitivno podržati za kandidatkinju.

Prijateljstva Brkić ljetuje na jahti 'svog dečka' koji je probio istragu

Ali kao da postoji sumnja da će ona uspjeti ako se pojavi neko novo lice koje bi privuklo birače ili da će naići na takvo protestno glasanje i kod ljevice i desnice pa će izbore možda izgubiti ili izuzetno teško dobiti. Obje opcije ne bi ostavile dobru sliku ni na HDZ. Zato je bolje da unutarstranački izbori budu prije predsjedničkih, kažu nam.

Novi izbori i za čelnike gradskih i županijskih organizacija trebali bi biti po principu jedan čovjek-jedan glas, a tako bi se, osim predsjednika, prvi put birali i zamjenik predsjednika te četiri potpredsjednika. Taj demokratski iskorak je važan za stranku, ali je i sklizak teren za Plenkovića. Kad je došao na čelo stranke, uporno se ponavljalo da je on projekt, a da ni on ni nitko njegov nema jaki izborni i stranački legitimitet u bazi.

Posebno se kao vladar terena isticao Milijan Brkić, no nakon afera SMS i Elitna prostitucija, iz aviona je vidljivo da Brkićev utjecaj blijedi. Pridonijelo je tome i to što vrh stranke bjesomučno obilazi terene zadnjih mjeseci. Plenković ili barem Jandroković su na svakoj obljetnici lokalnih ogranaka stranke. Time se jednostavno približavaju stranačkoj bazi, a izbori bi jasno pokazali može li Plenković suvereno vladati.

Osim toga, pred parlamentarne izbore je izuzetno važno da Plenković ima svoje ljude i napravi smjenu generacija u 20 županijskih ogranaka i Gradu Zagrebu.

"Ima tu puno problema. Javnost se fokusirala na Ličko-senjsku županiju i razlaz s Darkom Milinovićem te Požeško-slavonsku županiju, no škripi i u Gradu Zagrebu, Istarskoj županiji, Virovitičko-podravskoj županiji, gdje Josip Đakić smatra da je to njegovo leno, Karlovačkoj i Vukovarsko-srijemskoj. Županijske organizacije su izuzetno važne za parlamentarne izbore i zato je dobro da se one što prije poslože. Nema nikakvog smisla raditi unutarstranačke izbore nakon što završi presjedanje EU-om i dva mjeseca prije izbora", daje argumente zašto treba ići na izbore što ranije treći sugovornik upoznat s lokalnom situacijom.

U zadnje dvije godine Plenkovićevi protivnici su pootpadali po principu "sam pao, sam se ubio". Zlatko Hasanbegović je prije tri i pol godine izabran u predsjedništvo stranke s najvećim brojem glasova delegata na općem saboru HDZ-a. Darko Milinović je bio sretan kao mala beba na tom Saboru jer je također dobio dovoljno za ulazak u predsjedništvo.

Miro Kovač je bio također zvijezda u usponu. Milijan Brkić uopće nije imao konkurenciju za zamjenika predsjednika stranke i pljesak koji je on dobio od delegata bio je jači nego što je dobivao Tomislav Karamarko. To su samo najistaknutija imena kojih više ili nema u HDZ-u ili su potpuno marginalizirana. Na istom tom Saboru delegati nisu praktički znali što da rade kad je eurozastupnik Andrej Plenković jedini poručio da stranka ne može biti talac jednog čovjeka - gađajući i pogodivši Tomislava Karamarka.

Visoka politika Kurve, droga, špijuni: Plenki je posmicao neprijatelje

Predstavnik HDZ-a iz SAD-a Frenki Bilaver tražio je da se Plenković ispriča i rekao da može ići u Most. Sad, na sljedećem saboru HDZ-a, Plenković bi trebao biti uzdignut u nebesa. Sustav je takav da nema nikakve sumnje da će delegati - ako prvo osvoji županijske organizacije, sa svojim ljudima u EU parlamentu - u predsjedništvo izabrati koga upravo on bude želio.

Vječno je pitanje što će biti s Milijanom Brkićem. On je doveo Plenkovića, ali bio je to više pakt po principu "neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj". Zajedno su srušili Karamarka, ali ubrzo nakon toga su se razišli. Brkić je opterećen aferama i izgubio je nekadašnju moć. I teško da je može uz Plenkovića brzo vratiti.