Milijan Brkić, u eri Tomislava Karamarka glavni tajnik HDZ-a, a danas stranački potpredsjednik, ima starijeg brata Jozu za kojega se odranije znalo da mu poslovno u Republici Hrvatskoj ide jako dobro. Koliko dobro, sada je dodatno otkrio Jutarnji list koji navodi da je samo u siječnju ove godine Jozo Brkić registrirao čak devet tvrtki. Sveukupno, stariji brat Brkić danas je vlasnik 37 tvrtke i preko njih ušao je u najam 26 gradskih i državnih prostora; barova, salona za pedikuru i masažu, brijačnica prodavaonica suvenira, modnih dućana...
Jozo Brkić na suđenju se pojavio kao svjedok, te je rekao da je on od projekta odustao.
"Negdje 2006. ili 2007., dok sam živio u Australiji, nazvao me brat Milijan i pitao jesam li zainteresiran za ulaganje u projekt u građevini za koji je on smatrao da bi bila dobra investicija. I u Australiji sam se bavio građevinom s Nenadom Ninom Roguljom, te sam smatrao da bi zarada bila bolja nego u Australiji. Radilo se o Opatovina projektu, odnosno o gradnji poslovno-stambenog kompleksa. Brat mi je rekao da projekt vodi Šola. Znao sam Sandija, no ne i njegova brata Petra, koji je vodio taj projekt", govorio je Jozo Brkić.
U tom postupku na Županijskom sudu u Zagrebu USKOK je optužio Mariju Šolu, tadašnju prokuristicu i savjetnicu uprave Karlovačke banke, njena tri sina Sandija, Petra i Tomislava, od kojih je Sandi bio i najveći dioničar. Mariju Šolu USKOK tereti da je od svibnja 2007. do ožujka 2013. u zajedničko djelovanje povezala svoje sinove kako bi pribavili imovinsku korist, financirajući nekoliko svojih tvrtki, među kojima i Opatovinu projekt, novcem banke.
USKOK navodi, što se njih tiče, najmanje 99 milijuna kuna, od čega trećina na račun Karlovačke banke, a optuženi su još i Marijana Trpčić Reškovac te Josip Kovač iz Karlovačke banke, Luka Miličić, bivši predsjednik uprave Dalekovoda, neurokirurg Josip Paladino i njegova tvrtka Clarus Primus, te Drago Brekalo iz tvrtke Opatovina projekt, kao i tvrtka Vendita. Stariji brat Brkić je dalje ovako svjedočio:
"Brat me nakon nekog vremena ponovno nazvao i rekao da, ako hoću ući u priču, trebam potpisati neke pravne dokumente i platiti 1400 kuna. Tad zbog poslovnih obaveza nisam mogao doći u Hrvatsku pa sam preporučio njega, no on mi je rekao da zbog svoje pozicije (op.a., bio je zaposlen u SOA-i), ne može, pa sam onda predložio njegovu suprugu Karmen Brkić, pa je tako i bilo. Grupa investitora s kojom sam raspravljao o projektu bila je spremna uložiti od dva do tri milijuna dolara ili eura, s time da su tad dolar i euro bili gotovo isti. No na svjetskom tržištu došlo je do recesije pa smo odustali od ulaganja u projekt, a onda je izašla i Karmen Brkić. Na kraju nisam ništa uložio u društvo Opatovina projekt."
Rekao je da je bilo predviđeno građenje "na stotina stanova" i da je zarada trebala biti od 700 do 800 eura po metru četvornom. Milijan Brkić je u istrazi, što se čitalo na sudu, rekao da mu je Sandi Šola rekao da će biti riječ o 100.000 metara četvornih. Express je pisao da je vlasnica 7,78 posto Opatovine projekta bila Milijanova supruga Karmen Brkić a tjednik Nacional svojedobno je pisao da je ostalo otvoreno zašto je Sandi Šola projekt ponudio upravo Milijanu Brkiću i Josipu Jurčeviću, tadašnjem pomoćniku ravnatelja SOA-e.
Osobe bliske Brkiću tvrdile su da su njih dvojica možda u to vrijeme bili zanimljivi Šoli zbog utjecaja koji su imali u SOA-i. Vlasnica još 7,78 posto udjela u Opatovina projektu bila je Jurčevićeva supruga Marija. Preko Opatovina projekta, koji je formalno vodio Petar Šola, kupljeno je više od 100.000 četvornih metara zemljišta na Savskoj opatovini u Zagrebu kreditima kod banaka i drugih financijskih institucija, a najveći kredit bio je iz tvrtki povezanih s Hypo Alpe Adria bankom, otprilike 20 milijuna eura.
Brkić je, pisao je svojedobno Nacional, pozivajući se na izvore iz SOA-e, vjerojatno bio jedan od zaslužnijih pojedinaca za to što je tvrtka Opatovina projekt uspjela podići višemilijunski kredit od tvrtki iz grupacije Hypo Alpe Adria banke. Hypo je već u to vrijeme bio u ozbiljnim financijskim problemima zbog netransparentnog poslovanja, zbog čega je za ta zbivanja ozbiljan interes, navodno, pokazivala i SOA.
Sumnjalo se da se preko te banke 90-ih izvlačio opljačkani novac iz Hrvatske i da se kroz kredite bez pokrića poslije vraćao u Hrvatsku Kako bi ga se opralo. Moguće je da su dužnosnici te banke u to vrijeme procijenili da bi kredit plasiran prema tvrtki Opatovina projekt, gdje se kao suvlasnice pojavljuju supruge Brkića i Jurčevića, posredno mogao biti i dobra investicija kojom će zadobiti naklonost visokih dužnosnika SOA-e u po njih turbulentnim vremenima.
Express je pisao i to da su krajem 2007. supružnici Brkić dobili od Karlovačke banke kredit od 560.000 eura s kamatom od šest posto. Trebali su ga otplatiti za 30 godina, ali oni su ga otplatili za manje od četiri godine. Kako je Milijan Brkić zarađivao do 2012. oko 220.000 kuna godišnje, a supruga 64.000 kuna, ostalo je nejasno kako su uspjeli otplatiti kredit.
2008. je Brkić podigao kredit od 200.000 eura za kupnju stana od 86 četvornih metara u Španskom, a od KABA-e dobio je i neobični kratkoročni kredit od milijun kuna za likvidnost. U imovinskoj kartici naveli su još i dionice od 573.000 kuna, od čega najviše otpada upravo na Karlovačku banku - 380.900 kuna.
Sve dionice su stekli kreditima i pozajmicama, no Milijan Brkić nije naveo tko mu je 2007. godine dao više od 570.000 kuna za to. Sada se, pak, ispostavlja da je njegov brat Jozo neusporedivo bogatiji poslovni čovjek nego što je bivši tajnik HDZ-a i aktualni potpredsjednik Sabora. Za Jutarnji Jozo Brkić kaže da u bivšem Kompasovom prostoru namjerava otvoriti lokal za doručak, da preko puta namjerava otvoriti fitness centar, te da otvara još neke nove projekte u Zagrebu: lokal u Miškecovu prolazu, suvenirnicu u Staroj Vlaškoj, modni dućan "Mr. B. Nice" u prolazu Oktogon...
"Cilj mi je imati pedesetak prostora, i u njima razvijati razne poslove. Vjerujem da na taj način oživljavam grad", objasnio je Jozo Brkić na koji način vidi da su njegovi poslovi na korist društvu.
Na natječaje Grada Zagreba i države javlja se, kaže, uredno, a za svoj "galop" javnim natječajima kaže da nije pobijedio na svima, nego na samo oko 15 posto. Sredstva su, tvrdi, njegova, te "nekih partnera iz Australije".
Još prije samo nešto više od dva mjeseca, u studenom 2018., mediji su pisali da Jozo Brkić posjeduje 29 tvrtki i jedan obrt, i to uglavnom na "najboljim lokacijama sa stotinama kvadrata u središtu Zagreba", za koje je ugovore sklopio s gradonačelnikom Milanom Bandićem. To se, najblaže rečeno, sada pokazalo savršeno točnim. Jozo Brkić je i ranije bio vrlo zanimljiv medijima u Hrvatskoj.
Nacional je o njemu pisao još dva puta. Prvo u rujnu 2015. kada su u Nacionalu primijetili da je na otvorenju Europskog prvenstva u košarci u zagrebačkoj Areni, za vrijeme utakmice Hrvatska-Slovenija, upravo on sjedio odmah do predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i njezinog supruga Jakova Kitarovića.
Nekoliko dana poslije T-portal objavio je "paparazzo fotografije" sa sastanka tadašnje direktorice izborne kampanje HDZ-a Josipe Rimac, predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Ivana Turudića i, kako će se naknadno ispostaviti, s njima je u kafiću u Ban centru bio i Jozo Brkić. Tada se u kuloarima govorilo da je Jozo Brkić počeo preuzimati neformalna zaduženja u HDZ-u, da je nerijetko u društvu i predsjednice Kolinde Grabar Kitarović s kojom se sprijateljio još 2006. tijekom njenog posjeta Australiji.
Nacional je tada pisao da se poseban status starijeg brata Brkića u Uredu predsjednice mogao primijetiti još za Dan državnosti, 25. lipnja 2015.:
"Urednici Nacionala bili su među uzvanicima na tom događaju te su osobno svjedočili da je prisutan bio i Jozo Brkić i to kao neformalni ceremonijal-majstor. Upravo je Jozo Brkić, naime, organizirao fotografiranje urednika Nacionala s predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović. Pomagao je i brojnim drugim uzvanicima da se fotografiraju s Kolindom Grabar-Kitarović, a neke uzvanike čak je fotografirao njihovim mobitelima. Bio je uljudan, nenametljiv, a opet sveprisutan i vidjelo se da predsjednica dobro zna tko joj je u blizini. U tom trenutku rijetko je tko od uzvanika znao tko je taj čovjek ili na njega obraćao pažnju."
Još jednom prilikom kada je Nacional posvetio prostor Jozi Brkiću, pisao je i o mlađem bratu Milijanu, i to donoseći 16. listopada 2018. tajni dosje SZUP-a o njima dvojici. Dokument je, pisao je, bio poslan generalu Markaču, a u njemu je stajalo da je SZUP u 90-ima otkrio da su oba brata imala problema sa zakonom u mladosti. O Milijanu Brkiću pisali su da su "do njegove 24. godine dvaput protiv njega podizane kaznene prijave, ali je on unatoč tome napredovao u policiji, kasnije se i školovao upravo na Stručnom studiju kriminalistike Visoke policijske škole, a u godinama poslije toga i politički se uspio zavidno afirmirati."
