Biolozi iz Španjolske i Njemačke otkrili su neobične sposobnosti kod hobotnica koje su već poznate po svojoj visokoj inteligenciji. Ispostavilo se da oni znaju okupiti ribu dna u “bande” koje se bave grupnim lovom, a vodeću ulogu u takvim ekipama imaju hobotnice - kojima ribe pomažu u pronalaženju plijena, piše Nature.com.

Takvo međuvrsno društveno ponašanje iznimno je rijetko u životinjskom svijetu, no za hobotnice to nije granica njihovih sposobnosti. Znanstveni novinar i autor telegram kanala “Lifelong flour” Ilya Kabanov otkrio je što još istraživači znaju o ponašanju i životu ovih morskih intelektualaca. 

Naime, u rujnu 2024. biolozi sa Sveučilišta u Lisabonu, Instituta Max Planck za ponašanje životinja i Sveučilišta u Konstanzu u Njemačkoj opisali su primjer još složenijeg podvodnog lova u novom radu u časopisu Nature Ecology & Evolution. Skupina koju je vodio Eduardo Sampaio proučavala je interspecifične interakcije između velike plave hobotnice Octopus cyanea i nekoliko vrsta riba - cipla i škrpine.

Ovako izgleda zajednički podvodni lov pod vodstvom hobotnica:

- Svako "jato" sastoji se od jedne hobotnice i nekoliko riba. Istraživači sugeriraju da su takvi rojevi prilično stabilni, s obzirom na to da i hobotnice i njihovi partneri radije ostaju na istom području morskog dna dulje vrijeme.
- Ribe su odgovorne za izviđanje i praćenje potencijalnog plijena - rakova, mekušaca i drugih riba.
- Nakon što su otkrile metu, ribe pokušavaju privući pažnju hobotnice i pokretima tijela pokazati gdje se nalazi.
- Na temelju dobivenih informacija, hobotnica odlučuje hoće li započeti potjeru. On bira najbolju od nekoliko opcija koje riba nudi. Prema znanstvenicima, upravo hobotnica služi kao "moždani centar" operacije.
- Nakon toga, zadatak hobotnice je izmamiti žrtvu iz pukotina u koje ribe ne mogu doprijeti.
- Sudionici ne dijele plijen: pojede ga onaj tko stigne ispred ostalih. No, budući da se interakcija ponavlja više puta, dio ulova ipak ide hobotnici, a dio ribi.
- Kao rezultat zajedničkog rada, i hobotnice i ribe dobivaju više hrane nego same.

Hobotnica bičuje neposlušne ribe

Ako hobotnica kao vođa lova primijeti da neka riba ne pomaže u traženju plijena, već jednostavno pliva u blizini u nadi da će uhvatiti nešto "džabe", onda on tjera ga udarcem svojih pipaka. Tijekom promatranja jedne od skupina, primjerice, manje učinkovite kirnje dobile su je od vođe jata 27 puta, a produktivnije ribe cipla samo tri puta.

Puno ranije, istraživači koji proučavaju hobotnice uočili su da t e životinje, ako treba, lako razbijaju laboratorijsku opremu i bježe iz akvarija kroz male rupe. Mogu otvarati staklenke i rješavati zagonetke. Na primjer, u  jednom eksperimentu znanstvenici su prvo istrenirali hobotnice da vade hranu iz male posude u obliku slova L.

Nakon toga ponuđen im je teži test: isti spremnik trebalo je ne samo otvoriti, već prvo izvaditi kroz usku rupu u prozirnoj pregradi. U sljedećim je fazama promijenjen položaj spremnika ili su dodane prepreke, na primjer, pregrada je postala neprozirna. Na svakoj novoj razini težine hobotnicama je u početku trebalo više vremena za prilagodbu, no prilično brzo su se prilagodile i uspješno odradile zadatke. To sugerira da su hobotnice sposobne fleksibilno mijenjati ponašanje ovisno o vanjskim uvjetima, pokazujući visoku razinu kognitivnih sposobnosti.

Hobotnica ima REM fazu sna, kao čovjek?!

U drugom eksperimentu, hobotnica promatrač promatrala je hobotnicu demonstratora kako bira između dva predmeta različitih boja. Nakon toga je i sam promatrač polagao isti test i u pravilu birao isti objekt kao i demonstrator. Time je dokazano da su hobotnice sposobne učiti promatranjem. Zanimljivo je da su hobotnice koje su jednostavno promatrale svoje rođake učile brže od onih koje su znanstvenici posebno trenirali.

Hobotnice doživljavaju i dvije faze sna, utvrdili su znanstvenici - tihu i aktivnu. U stanju mirnog sna su nepomični, koža im je svijetla, a oči zatvorene. Tijekom aktivnog sna, koža hobotnica počinje mijenjati boju, pojavljuju se trzaji mišića i pokreti očiju. Ovo podsjeća na ljudsku fazu sna brzih pokreta očiju (REM), u kojoj se pojavljuju snovi.

Na primjer, tijekom jednog eksperimenta, hobotnica koja živi u zatočeništvu promijenila je boju nekoliko puta tijekom sna, nepravilno se kretala i čak ispuštala tintu. Znanstvenici vjeruju da bi hobotnica mogla imati noćne more: snove u kojima sudjeluju predatori od kojih se pokušavala zaštititi.