Ovih dana iz nedaleke Njemačke je stigla vijest koja se tiče daleke, daleke hrvatske budućnosti. Riječ je, naime, o reakcijama na odluku premijera Bavarske Markusa Södera, koji je na tu dužnost stupio u ožujku ove godine, da se u sve javne institucije te njemačke savezne države imaju postaviti križevi.

Söder, inače član Kršćansko-socijalne unije (CSU), konzervativne stranke koja Bavarskom vlada neprestano od 1957., svoju je odluku pojasnio time da je križ "jasna potvrda našeg bavarskog identiteta i kršćanskih vrijednosti." Križ, dodao je, više je simbol bavarskog identiteta negoli vjerski simbol.

Pobuna "Arogantni i bahati" Nijemci zabranili mise za Praljka

Ta odluka bavarskog premijera i CSU-a izazvala je burne reakcije onih od kojih se, hrvatskim iskustvima i hrvatskom praksom mjereno, to najmanje moglo očekivati. Najprije su na tu odluku zajedničkim priopćenjem reagirali savezi mladih katolika i protestanata Bavarske.

U zajedničkom priopćenju pored ostaloga stoji i to da su mladi katolici i protestanti "šokirani i osobno pogođeni" odlukom da vješanje križa na zidove javnih institucija u Bavarskoj bude obavezno, jer to smatraju "teološkim ispražnjavanjem i nepoštivanjem religioznih simbola". Nadalje, smeta im što se križ kao temeljni simbol kršćanstva politički instrumentalizira i koristi za "isključivanje drugačijih", pa upozoravaju da se križ ni u kojem slučaju ne smije koristiti za "nacionalno-političke svrhe".

Ali to je bila tek priprema za kritiku koja je stigla iz samog vrha njemačke katoličke crkve. Naime, istim povodom oglasio se kardinal Reinhard Marx, predsjednik Njemačke biskupske konferencije i minhenski nadbiskup, kojemu je neprihvatljiva izjava da je križ samo "kulturni simbol". "Ako križ vidimo isključivo kao kulturni simbol, onda ga nismo razumjeli", kazao je kardinal Marx. "Time se križ otuđuje u ime države."

Nadalje, Marx Söderu zamjera i to što je spomenutom odlukom stvorio atmosferu "podjela, nemira i suprotstavljanja", te upozorava da se križ "kao simbol ne smije koristiti protiv drugih ljudi". Nije na državi da objašnjava značenje križa, kazao je Marx, i dodao da je društvena rasprava o križu vrlo važna, ali da u nju moraju biti uključeni svi: kršćani, muslimani, Židovi i oni koji nisu vjernici.

Inače, kardinal Marx autor je knjige duhovito naslovljene "Kapital", u kojoj oštro kritizira neoliberalni kapitalizam i iznosi viziju socijalne pravde za svijet današnjice. Uništava li kapital naše društvo?, osnovno je pitanje kojim se bavi ta knjiga. Nikada kapital nije trijumfirao tako besramno kao danas, piše kardinal Marx u Kapitalu, kad siromašniji postaju sve siromašnijima, a bogati još bogatijima.

Marx poziva svakoga pojedinačno da se uvijek iznova zalaže za zajedništvo, jer "kapitalizam bez ljudskosti, solidarnosti i pravde nije moralan i nema nikakvu budućnost". Ovdje vrijedi dodati da se kardinalu Marxu u kritici Söderove odluke pridružio i pomoćni biskup minhenski Wolfgang Bischof koji je kazao da križ nije simbol "bavarskog identiteta, što god to značilo", te ga se ne bi smjelo koristiti "kao logo za predizbornu kampanju".

Svećenik i pohotnik Don pedofil iz Bibinja: Na ispovijedi me uhvatio za penis

I sad, koliko će stoljeća proći prije nego što se u Hrvatskoj dogodi nešto slično. Zapravo, hoće li se to ikad dogoditi u zemlji u kojoj su križ i državni grb, Crkva i država, Kaptol i Gradec, isprepleteni do nerazmrsivosti. U kojoj se križ koristi u političkim obredima, a nacionalni grb u religijskim obredima, u kojoj i crkveni i državni vrh jednoglasno pjevaju odu "Hrvatu katoliku", pri čemu brišu granicu između nacionalnog i religijskog, sekularnog i teokratskog. Sumnjam da hoće.

Potpuno je, naime, nezamisliva scena u kojoj neki hrvatski biskup upozorava nekog političara da ne otuđuje križ u ime države, da ga ne koristi protiv drugih ljudi i kao logo svoje predizborne kampanje. Nasuprot tome, Hrvatska je polufeudalna državica čiji osiromašeni građani godišnje daju Crkvi milijardu kuna na ime crkvene desetine. I u kojoj je, objašnjavajući tu dažbinu, potpredsjednik Sabora u stanju izreći upravo maestralne gluposti i besmislice.

"Moramo znati da je cijeli Novi Zagreb izgrađen na otetom crkvenom zemljištu", kazao je Željko Reiner. I nastavio: "Znate li koliko košta kvadrat građevinskog zemljišta u Zagrebu? Ne možemo se praviti kao da ne znamo za neke stvari i kao da one nisu postojale". Zanimljiva tirada. U kojoj Reiner krivotvori niz stvari.

Pa tako nacionalizaciju kojom je u SFRJ-u bio obuhvaćen i dio crkvene imovine besramno naziva otimačinom, kako sigurno neće nazvati privatizaciju kojom su devedesetih u Hrvatskoj političkim cinizmom vladajućeg HDZ-a tvornice oduzete radnicima i predane u ruke stranačkih poslušnika, da ne spominjemo podržavljenje mnogih javnih dobara kao uvod u njihovu rasprodaju.

Istine radi, Crkva je u Njemačkoj u devetnaestom stoljeću, u procesu sekularizacije, ostala bez dijela imovine, a time i utjecaja (nitko pametan ondje ne naziva to otimačinom), pa država danas iz proračuna na različite načine izravno financira Crkvu kao kompenzaciju za oduzeta zemljišta i dobra. No, ovdje se postavlja pitanje starije od nacionalizacije i sekularizacije: odakle Crkvi toliko zemljišta? Stekla ga krvavim radom redovnika?

Ne. Oteli seljaku, ili su im vlastelini poklanjali zemlju koju su prethodno prisvojili silom. Ni jedni ni drugi, posve sigurno, nisu je krčili, obrađivali, kosili, a nacionalizacija i sekularizacija samo su im oduzele nešto što nisu pošteno zaradili.

Ex-franjevac 'Kršćansvo je snažno samo ako je partizanski orijentirano'

Kako bilo, Crkva u Njemačkoj i Crkva u Hrvatskoj dvije su sasvim različite i nespojive institucije. Kao što su kardinal Marx i akademik Reiner, kako vidimo, dvije potpuno različite i nespojive karijere, dva potpuno različita i nepoveziva uma. Ipak, njih dvojicu povezuje nešto: Viteški red Svetoga groba jeruzalemskog. Reiner je od lani vitez toga reda, a Marx je od 2006. do 2015. bio veliki prior namjesništva tog reda u Njemačkoj. Zbilja su čudni i nedokučivi putevi Gospodnji.