Sve dokle god cure novi dokazi da je netko, vjerojatno u Rusiji, imao veze s američkim izborima, može se zaboraviti na stroge sankcije Rusiji. Barem kad je riječ o jednom od najbližih Putinovih oligarha. Tako tvrdi The New York Times, navodeći primjer Olega Deripaske, jednog od milijardera iz najužeg Putinovog kruga. 

Ovaj tjedan Trumpova administracija dodatno je ublažila svoj pritisak na "Rusal" -, najvećeg ruskog proizvođača aluminija, i to samo četiri mjeseca nakon što su sankcije nametnute. Inače, sankcije su se odnosile na sedam ruskih oligarha povezanih s Kremljom i njihovih 12 tvrtki, te na 17 dužnosnika vlade Rusije.

Raspad sustava Svi zabrinuti: Trump je u kaosu, ne zna se tko pije, tko plaća

Odmah nakon što je SAD propisao te sankcije, vrijednosti dionica koje u vlasništvu ima Oleg Deripaska, naglo su počele padati na burzama u New Yorku, Londonu i Hong Kongu. No, već tri mjeseca kasnije SAD je odustao od sankcija. 

Kako kaže autor teksta, to znači da je Bijela kuća, bez razmišljanja trgovačkim ratom spremna nanijeti štetu američkim poljoprivrednicima i potrošačima, ali je istovremeno spremna zaštititi ruske radnike koji proizvode aluminij.  

"Rusal" je u vlasništvu Oleg Deripaske. Američki Treasury Department’s Office of Foreign Assets Control - inače ured koji administrira i uvodi ekonomske i trgovačke sankcije već je i istraživao Deripasku. Optužen je da je ugrozio život svog poslovnog rivala, pa za ilegalno prisluškivanje državnih dužnosnika, zatim i za reketarenje. 

Tu su i optužbe koje je objavio Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija, da je Deripaska podmitio državnog dužnosnika, naložio ubojstvo poduzetnika i imao veze s ruskom grupom organiziranih kriminalaca. 

Tijekom predsjedničke kampanje 2016. godine Paul Manafort, tada Trumpov voditelj kampanje, pokušao je dogovoriti privatne brifinge Trumpa i Deripaske u vrijeme kampanje. U utorak Manafort se mora pojaviti na ročištu zbog optužbi za bankovne i porezne prijevare koji nisu izravno povezane s kampanjom.

Tajnik riznice Steven Mnuchin izjavio je kako razmišlja o ukidanju sankcija u cijelosti jer kažnjava "radišne zaposlenike Rusala". No da je Mnuchin iskreno zabrinut za čak 61.000 zaposlenih u 'Rusalu', ne bi to izgovorio tako dugo dokle god ta tvrtka ne uvjeri javnost da nemaju baš nikakve veze s Deripaskom i korumpiranim režimom kojem služi ruski aluminijski div. 

Deripaskino bogatstvo procjenjuje se na oko 5,3 milijarde dolara, a kako tvrdi The New York Times, iza svega se krije veliki zločin.

Tijekom "aluminijskih ratova" devedesetih godina, kada se taj gospodarski sektor konsolidirao u kaotičnoj privatizaciji koja je uslijedila nakon raspada Sovjetskog Saveza, mladi trgovac metalima osumnjičen je za veze s podzemljem pomoću kojih je navodno preuzeo kontrolu nad ogromnim sibirskim talionicama. 

Prema svjedočenju članova bande u Stuttgartu, u Njemačkoj, dio Deripaskinog bogatstva bile su njegove veze s ruskim sigurnosnim službama. Dok su njegovi suparnici ubijeni ili pobjegli iz Rusije, Deripaska je iskrsnuo kao generalni direktor "Rusala", tvrtke koja je prošle godine zabilježila prihod od gotovo 10 milijardi dolara. Zbog sumnji da je oligarh imao veze s organiziranim kriminalom odbili su mu čak i vizu za ulazak u Sjedinjene Države.

U Rusiji, oligarsi poput njega duguju svoje bogatstvo i status Kremlju. Zauzvrat, oni moraju vratiti uslugu što u njegovom slučaju znači da je morao, primjerice, potrošiti više od milijardu dolara preko svojeg holding društva, na novu infrastrukturu za Zimske olimpijske igre 2014. u Sočiju u Rusiji.

Deripaska je prihvatio ove uvjete, navodeći kako se ne odvaja od ruske države. U to se uklapa  dobiven od The Associated Press pokazao je da je gospodin Manafort nastojao postaviti plan za kampanju utjecaja da "uvelike pomognu vladavinu Putina".

Deripasku je u travnju kaznio Odjel za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva financija, jer je, kako su napisali u objašnjenju "postupao ili navodno djelovao izravno ili neizravno, u ime visokog dužnosnika vlade Ruske Federacije".

FIRE AND FURY 'Svi njegovi suradnici misle da je šarlatan i budaletina'

Sankcionirana je i tvrtka "Rusal", kao i holding koji kontrolira tu kompaniju. Ove sankcije su uzdrmale svjetsko aluminijsko tržište jer je naglo pala cijena dionica ove kompanije. Deripaska je uskoro najavio da će odustati od kontrole "Rusala" i odstupiti  iz upravnog odbora "En +" i "Rusala".

To je bio najdjelotvorniji signal da se oligarsima poput Deripaske ne bi smjelo dopustiti poslovanje sa SAD-om, barem tako dugo dok podupiru vladu koja je preuredila granice svojih susjeda, otrovala bivšeg špijuna i njegovu kćer u tuđoj državi, pomagala Assadovom režimu u Siriji koji je bombardirao vlastite građane.  

Navodeći rezultate istraživača s Harvarda, parlamentarni odbor Ujedinjenog Kraljevstva izvijestio je u svibnju kako na "Rusalovim" internetskim stranicama piše da je tvrtka opskrbila vojnim materijalima rusku vojsku koja je potencijalno upotrijebljena u Siriji. 

Međutim, Ministarstvo financija ubrzo je ublažilo pritisak na "Rusal". Rokovi za sankcije su nekoliko puta odgađani. U svibnju Lord Gregory Barker of Battle, predsjednik uprave Deripaskine tvrtke, angažirao je lobiste i platio za to 108.500 dolara da bi nastavili pregovore s Odjelom za imovinu.

Tvrtka koju je izabrao, Mercury Public Affairs, je zapravo ista tvrtka kojoj je Manafort platio 2014. godine čak 1,1 milijun dolara. Manafort je to učinio da lobiraju za Ukrajinu i njihovog tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča. Lobističku tvrtku predvodi David Vitter, bivši republikanski senator iz Louisiane. U lobiranju za Ukrajinu, Mercury je, između ostalih, tražio podršku veleposlanika Francuske, Njemačke i Australije.

JEDAN MANJE Putin im okrenuo leđa: Ruski milijarderi iza rešetaka

Merkur, koji opisuje svoj pristup kao "javne strategije s visokim ulozima" prošli je tjedan odobrovoljio američki Odjel za imovinu i uvjerio ih da daju malo više vremena Deripaski da se riješi dionica i suvlasništva u "En +" sa 70 posto na manje od 50 posto.

U podnesku 24. srpnja s Odjelom za pravosuđe, Mercury je iznio niz katastrofa koje bi se mogle dogoditi ukoliko ne popuste sa sankcijama. Nabrajali su svakakve strahote od toga da bi se moglo potpuno protresti svjetsko aluminijsko tržište, što bi moglo uzrokovati globalne poremećaje s "ozbiljnom kolateralnom štetom za SAD" , ili bi pak "En + " možda morao potražiti strateškog partnera a to bi mogli biti Kinezi ili drugi potencijalni neprijatelji Amerike" ili pak da bi Deripaska mogao zadržati svoj većinski paket dionica.  

Suprotno stravičnim predviđanjima, Deripaska ne može učiniti istovremeno dvije stvari - prodati dionice Kinezima i ostati većinski vlasnik. Ali bilo je i to dovoljno da se američki Odjel za imovinu toliko prestraši da su Deripaski dali novi rok - do 31. srpnja kako bi prodao dionice "En+".  

Očito je, kako piše 'The New York Times', da SAD-u diktiraju uvjete ljudi koji su povezani s podzemljem i kriminalom, što je još jedan znak kapitulacije Trumpove administracije pred Rusijom. Ova predaja odvijala se istovremeno kad i sastanak Trumpa i Putina u Helsinkiju, na kojem su privatno razgovarali više od dva sata.

Ne znamo o čemu su razgovarali, ali s obzirom na uloge s obje strane, bila je to dobra prilika da se rasprava dotakne sankcija koje je SAD trebao nametnuti najvećem ruskom proizvođaču aluminija.  

Riječ je o tvrtki koja drži čak sedam posto svjetske proizvodnje aluminija, a prema ruskom listu Vedomosti, 79 posto svoje proizvodnje, odnosno 7,9 milijardi dolara, ostvarila je u inozemstvu. Izvoz u SAD od ukupne proizvodnje RusAl-a značio je za tvrtku 14 posto ili vrijednost od 1,4 milijarde dolara, a u zemlje EU-a 29 posto, odnosno 2,9 milijardi dolara.

Deripaska je i suvlasnik kompanije 'Strabag' koja posluje i u Hrvatskoj. Izabrani su kao izvođač radova na izgradnji mosta kopno-Čiovo, a HAC im je morao isplatiti 535 tisuća eura odštete jer su bili izabrani da izvedu radove na mostu svilaj između Hrvatske i Bih, ali nikad nisu uvedeni u posao.

Afera Skripal Putinov graditelj Hrvatske: Zbog sankcija ću propasti

Gradili su i bazen na Kantridi, zagrebački pročistač otpadnih voda, a trebali su graditi i rotor na zagrebačkom Remetincu. Osim toga, izvodili su mnoge radove na hrvatskim auto-cestama, a posljednji natječaj, zbog kojeg se upravo žale je ovaj za Pelješki most.

Najveći dioničari Strabaga su UniqaRaiffeisen s 27,5 posto dionica, obitelj Haselsteiner sa 26,4 posto dok Oleg Deripaska preko svoje kompanije Rasperia Trading ima 25,9 posto.