Odmah kako je SAD propisao sankcije sedmorici ruskih oligarha kao povezanima sa službenim Kremljom, u New Yorku, Londonu i Hong Kongu na burzama strmoglavo su stale padati vrijednosti dionica Olega Deripaske. Riječ je o akciji povodom nedavno trovanja bivšeg dvostrukog špijuna Sergeja Skrupala i njegove kćeri u Velikoj Britaniji, za što Washington i vlade država skoro cijelog EU-a optužuju vlasti u Moskvi. Sankcije se odnose na oligarhe i njihovih 12 tvrtki, te na 17 dužnosnika vlade Rusije.
Dionice Deripaskinog RusAl-a pale su u ponedjeljak za 49,14 posto svoje vrijednosti. Na burzi Euronext u Parizu ovom dionicom čak se više niti ne trguje, a dionica je 30 posto vrijednosti pala čak i na burzi u Moskvi, unatoč tome što je vlada Rusije jamčila da će pomoći svim tvrtkama koje se nađu na udaru sankcija. Sličnu sudbinu prolazi i Deripaskina tvrtka En+, samo što je s RusAl-om situacija ipak bitno ozbiljnija.
Riječ je o tvrtki koja drži čak sedam posto svjetske proizvodnje aluminija, a prema ruskom listu Vedomosti, 79 posto svoje proizvodnje, odnosno 7,9 milijardi dolara, ostvarila je u inozemstvu. Izvoz u SAD od ukupne proizvodnje RusAl-a značio je za tvrtku 14 posto ili vrijednost od 1,4 milijarde dolara, a u zemlje EU-a 29 posto, odnosno 2,9 milijardi dolara. Za očekivati je da će uslijed ovakvog tretmana RusAl-a na Zapadu, posebno u SAD-u skočiti vrijednost američkih proizvođača aluminija.
To je pak bitno zato što je u veljači Donald Trump najavio pravi trgovinski rat carinama protiv EU-a zbog proizvodnje čelika i aluminija. Tada je između SAD-a i EU-a žestoko zaiskrilo, mnogi su čak i u SAD-u najavljeni potez žestoko kritizirali kao iracionalan, jer proizvođači iz EU-a ionako u SAD izvoze vrlo malo. Državnici EU-a obećavali su Trumpu protumjere, a on sa svoje strane u tom slučaju dodatne protumjere na njihove protumjere.
Prije dva tjedna, konačno, Trump je od sankcija koje iznose 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij, izuzeo kompletan EU, kao i Argentinu, Australiju, Brazil, Kanadu, Meksiko i Južnu Koreju. U takvoj atmosferi došlo je do novog vala sankcija ruskim tvrtkama i oligarsima uslijed slučaja Skripal, koji je, dok je još živio u Rusiji, neko vrijeme proveo i u zatvoru.
Sankcije vrijede od 6. travnja i propisuju da svi američke fizičke i pravne osobe trebaju rasprodati svoje dionice u RusAl-u do 7. svibnja, a svi ugovori s tom tvrtkom da se trebaju raskinuti do 5. lipnja. To se ne odnosi samo na kupnju i prodaju sirovina, polugotovih i gotovih proizvoda, nego i na poslovanje zapadnih banaka koje su tvrtku do sada pratile u poslovanju i kreditirale.
RusAl, praktično Deripaska osobno, za takav sveopći udar u javnost je poslao priopćenje da će "vrlo vjerojatno" sankcije imati "značajan nepovoljan utjecaj na poslovanje i perspektive razvoja". Ispada da drugo nije niti mogao priopćiti jer će s njegovom tvrtkom, dok je pod američkim sankcijama, htjeti poslovati malo tko u svijetu. Poslovanjem s RusAl-om bi druge tvrtke iz svijeta riskirale da naiđu na probleme s poslovanjem u SAD-u.
Deripaska je, prema Forbesovoj listi bogataša, uoči sankcija bio 23. najbogatiji ruski državljanin. Njegovo bogatstvo Forbes je procjenjivao na 5 milijardi dolara. U samo nekoliko dana procjenjuje se da je, samo na padu vrijednosti dionica, izgubio više od jedne milijarde. Nije to i jedina Deripaskina tvrtka koja se našla na udaru, ali je poslovno najovisnija o Zapadu. Pod sankcijama su još i njegov GAZ, tvornica automobila, Evrosinbenergo, HR+, Kuban i druge.
