Kaptol bi Karamarka rado vidio kao ministra okolišanja, a ne kao premijera. Iz vrha Crkve doznajemo, naime, da im je njegova politička orijentacija, u kojoj je bilo puno vatrenog antikomunizma, ali malo nauka vjere, bila previše razvodnjena.

Zašto kopija kad imamo original? Mladi franjevac, hrvatski Julienne Sorel, metkovski “profeta” Božo Petrov, postao je prvi izbor Crkve! Crkva misli da je on čovjek koji će na Markov trg uvesti katolički svjetonazor, oslanjajući se na starijeg, ali zabludjelog brata.

Iako je drugi dan nakon izbora Bozanić savjetovao Karamarku da odstupi, Crkva ipak HDZ još vidi u igri, ali kao sporednog igrača. A svemu su kumovala četiri dalmatinska biskupa...

Ta su četiri biskupa u Boži Petrovu vidjela sve one kvalitete za koje se Crkva zalaže. Sjemeništarac koji je umalo postao svećenik, čovjek koji ima tri sina i kojemu je duhovni učitelj najutjecajniji Hrvat u Vatikanu bio je sve ono što je Crkva željela podržati na ovim parlamentarnim izborima. Ali tajno...

Mladi Petrov impresionirao je najviše dubrovačko-neretvanskog biskupa Matu Uzinića, pod čiju biskupiju i pripada grad Metković, na čijem je čelu, a malo pomalo slijedili su ga i drugi dalmatinski biskupi: splitsko-makarski Marin Barišić, hvarski Slobodan Štambuk i zadarski Želimir Puljić. 

S obzirom na to da Zadarska nadbiskupija odgovara izravno Vatikanu, ta podrška Boži Petrovu još je značajnija.

"Slušajte, nitko od biskupa nije, naravno, javno govorio da se glasa za Most, ali su zato javno rekli da vjernici podrže onu stranku koja ima ista stajališta kao Crkva. A koja je to stranka bila na ovim izborima? Od utjecajnijih jedino Most. I to je to", kaže nam naš izvor.

Biskupi, iako nisu javno pozvali vjernike da svoj glas daju Mostu, vjerojatno su među sobom, a onda i među svećenicima u biskupijama, malo pomalo iznosili svoja mišljenja o toj opciji. 

Potom su svećenici govorili o tome između sebe, a većina toga je sigurno došlo i do naroda. Odnosno, svećenici se nikad toliko nisu družili s pukom kao prije ovih izbora, a onda su puku iznosili da glasuju za onu opciju koja se zalaže za krščanske vrijednosti, a to je Most. 

Na kraju krajeva, upravo je takva bila i poruka kardinala Josipa Bozanića.

Netom prije izbora dao je naslutiti, onako između redaka i ne imenovavši nikoga, kome vjernici trebaju dati svoj glas. 

Govorio je s oltara zagrebačke prvostolnice da se svi trebaju zapitati je li neka opcija voljna i sposobna braniti ljudski život od začeća do naravne smrti; zauzima li se za slobodu ispovijedanja vjere; shvaća li brak i obitelj kao zajednicu muškarca i žene; poštuje li i pomaže li obiteljima koje žele imati više djece; ugrađuje li kršćanske i općeljudske vrijednosti u odgoj i obrazovanje ili se povodi za novim ideologijama koje ozbiljno štete Hrvatskoj.

Sve što je Bozanić govorio mnogi su pripisali njegovoj podršci HDZ-u, no baš i nije bilo tako. Radilo se zapravo o Mostu. Neočekivano?

"Problem je nastao jer se ni jedna stranka u kampanji i u pretkampanji, a mislim na razdoblje od predsjedničkih izbora, nije bavila pitanjima abortusa, homoseksualnih brakova, ali i povratka crkvene imovine. Tu je još i problem oko poreza za Crkvu... A te su teme trenutno Crkvi najvažnije", kaže nam izvor.

Riječ je o visokopozicioniranom svećeniku s Kaptola koji potvrđuje kako je Crkva prepoznala “hrvatskog Mesiju”, spasitelja društva u nesuđenom svećeniku i čelniku Mosta Boži Petrovu, kojeg mnogi zovu “velečasni”.

Tome je, dakako, pomogla i činjenica da je i sam Tomislav Karamarko zaštekao u pitanjima bitnima Crkvi. Dok je Kolinda Grabar Kitarović u utrci za predsjednika donekle i odgovorila (iako s dosta izmotavanja, tako da ni dan danas ne znamo njezino pravo mišljenje) zalaže li se za zabranu abortusa, je li za homoseksualne brakove ili ne, Karamarko o tim pitanjima u kampanji nije niti jednu riječ rekao.

Vjerojatno jer je znao da bi na tim pitanjama mogao pasti: kaže li, naprimjer, da je protiv abortusa, optužili bi da ga da stranku vodi u neka prošla vremena i da nije moderan, a opet kaže li da je za abortus, pokupio bi gnjev cijele Crkve, ali i onih članova svoje stranke koji su desnije orijentacije.

I upravo je na izbjegavanju odgovora na ta pitanja, govori nam visoki izvor s Kaptola, Karamarko na neki način izgubio potporu Katoličke crkve.

Više se bavio nacionalizmom, jačanjem domoljublja, podjelom na ustaše i partizane, a zanemario je ono što je, uz sve to, Crkvi važno, ako ne i važnije.

Ni Zoran Milanović nije u kampanji ulazio u spomenutu problematiku, ali njegovi su stavovi i stavovi njegove stranke jasni - Kukuriku vlada omogućila je sklapanje životnog partnerstva homoseksulanim parovima.

Iako se ni Petrov nije javno izjašnjavao o svim ovim temama, Crkva je bila dobro upoznata s njegovim vrijednosnim sustavom. Ono što je običnim ljudima promaknulo, ali ne i mnogim svećenicima i biskupima, jest njegov intervju pet dana prije izbora na jednom vjerskom portalu. 

A u njemu se Petrov potpuno ogolio, iznio sva svoja stajališta o upravo spomenutim pitanjima.

"Osobno se zalažem za afirmaciju života i smatram da abortus ne rješava problem neželjene trudnoće nego ostavlja druge probleme u životu onih koji se odluče na taj čin. To govorim kao psihijatar. Treba tražiti načine edukacije kako smanjiti broj abortusa", rekao je Petrov u tom intervjuu naglasivši kako u društvu treba glasnije govoriti o pravu na život.

"Nisam siguran da bi u ovom globaliziranom svijetu zabrana spriječila abortus nego bi se dogodilo da odu u Sloveniju, Mađarsku ili Bosnu i Hercegovinu napraviti abortus ili ‘negdje na crno’. Ali ono što jest sigurno je da u društvu treba sve glasnije govoriti o pravu na život onih koji su nezaštićeni. O tome sve glasnije u hrvatskom društvu govore različiti ljudi neovisno o svjetonazoru ili religijskom uvjerenju iz kojeg dolaze. Evo, uzmimo primjer voditelja Aleksandra Stankovića, koji smatra da je abortus ubojstvo, ne iz religijskih nego iz humanističkih razloga", rekao je Petrov.

Njegove riječi nisu promaknule kleru, posebno četvorici dalmatinskih biskupa.

"Ma to se tako uvijek radi. Pa i svećenici imaju pravo na svoje mišljenje i njegovo izražavanje. Ponavljam, raočaralo ih je što HDZ u kamapanji nije riječi rekao o abortusu. Nije ni Most, ali Petrov živi pravi obiteljski život, ide u crkvu, aktivan je bio u crkvenim udrugama i zapravo Crkva zna njegova stajališta o svemu", dodaje naš izvor. 

S druge strane, u HDZ-u zamjeraju Crkvi što nije stala na njihovu stranu dodajući da i oni znaju kako je stala na stranu Mosta.

"Vidjelo se to, nitko to nije morao javno reći, ali se vidjelo", kaže visokopozicionirani HDZ-ovac. 

Iako je kardinal Bozanić drugi dan nakon izbora primio šefa HDZ-a Karamarka, to, kažu, ne mora ništa značiti. Pogotovo što gradom kruži priča da je Bozanić na tom sastanku Karamarka upozorio na neuspjeh te mu rekao da bi bilo dobro da odstupi.

Ova priča nije potvrđena ni iz jednog izvora, ali upućuje da Crkva i dalje iznimno snažno utječe na političku scenu u RH.

Činjenica koja ide u prilog tome da je ta skupina nezavisnih lista imala najveću podršku Crkve jest ideja o velikoj koaliciji SDP-a i HDZ-a. Naime, o tome je Express pisao dva tjedna prije izbora ističući da je to velika želja generala Ante Gotovine, ali i Kaptola. 

Izvor iz samog vrha Kaptola tad nam je rekao kako je uvjeren da bi veliku koaliciju podržali svi hrvatski biskupi, ali problem je, kaže, što je očito da za nju nisu šefovi stranaka Milanović i Karamarko.

I pokazalo se da je imao pravo. Veliku koaliciju predložio je Petrov nakon što se pokazalo da Most odlučuje o formiranju Vlade, ali su je glatko odbili i jedni i drugi.

Koliko je Crkva zadovoljna rezultatima izbora, pokazuje izjava nadbiskupa Želimira Puljića, predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, na početku 51. plenarnog zasjedanja HBK u Zagrebu.

"Parlamentarni izbori koji su iza nas pokazali su uobičajene prednosti i nedostatke. Čini se ipak da nam društvo napreduje u usvajanju pravila demokracije. Onima koje su birači izabrali želimo puno snage, mudrosti i sloge u obnašanju časnog posla u Parlamentu i u Vladi", rekao je nadbiskup Puljić.

Netom nakon izborne noći krenule su glasine kako Crkva utječe na Petrova želeći da on formira koaliciju s HDZ-om jer su oni ideološki puno bliži. 

Crkva se, naime, i dan danas zgražava nad činjenicom što je SDP-ova vlada omogućila sklapanje istospolnih brakova i ne bi mogla podnijeti da oni s nekim drugim zakonima odu još i dalje. 

Uz to, važno im je i da se ubrza proces vraćanja crkvene imovine, a vjeruju da o tom pitanju ne mogu naći konsenzus s SDP-om.

"Crkva želi očuvanje društva, morala, obitelji, a želi i svoju imovinu natrag, koju su joj oduzele komunističke vlasti. Zato i navija za koaliciju Most-HDZ jer bi ta koalicija bila konzervativna, a imovina bi joj se sigurno brže vratila. Također, ne bi sigurno niti jedna strana inzistirala na poništenju Vatikanskog ugovora", kaže nam visoki izvor s Kaptola.

Božo Petrov spomenute dalmatinske biskupe oduševio je svojim životopisom. Pohađao je franjevačku gimnaziju, bio je politički aktivan u procrkvenoj stranci Hrast, pa je stoga, prirodno, povezan s mnogo svećenika. 

No najveći utjecaj na njega ima mons. Martin Vidović (62), bivši apostolski nuncij u Bjelorusiji, a danas apostolski nuncij na raspolaganju Svetoj Stolici. Riječ je, dakle, o najmoćnijem Hrvatu u Vatikanu, čovjeku silno važnom za sve posjete pokojnog svetog Ivana Pavla II. Hrvatskoj. 

Vidovićevu je važnost, navodno, uočio i sam Karamarko. Naime, kruži priča da je preko kardinala pokušao doći do njega kako bi se ovaj kod Petrova zalagao za koaliciju Mosta i HDZ-a. 

Ako je to istina, Karamarko je na dobrom putu, jer don Vidović može, ako želi, utjecati na Petrova. Zasad, ipak, Most na distanci drži i HDZ i SDP. S druge strane, u njihovu su se priču uključili i mnogi konzervativni političari te aktivisti ponikli iz pokreta i udruga što ih je nekoć vodila Željka Markić uz potporu Crkve. 

Naime, Most je dugo odbijao objaviti članove Nacionalnog vijeća, koje donosi odluke, i tek je ovaj tjedan tu informaciju ipak pustio u javnost koja se pita tko su ljudi koji odlučuju o sudbini Vlade i Hrvatske.

Otkrilo se da u vijeću sjedi čvrsta konzervativna struja ponikla iz pokreta Hrast, koji se raspao prije pet godina. Od njega su se tad odcijepili Željka Markić i Krešimir Planinić.

Hrast ima i svježijih sukoba. Kad je njihov čelnik Ladislav Ilčić lani odlučio podržati HDZ-ovu koaliciju, uz njega je stao desniji dio. S druge strane, žestoku poruku Ilčiću potpisao je Branimir Karačić, koji je sad u Nacionalnom vijeću Mosta zadužen za financije.

Tu je još jedan bivši član predsjedništva Hrasta. Ivan Tomljenović bio je studentski pravobranitelj i svojevrsni glasnogovornik stranke.

Povukao se 2011. godine razočaran politikom Željke Markić i Ilčića. I metkovski gradonačelnik Božo Petrov te njegov najbliži suradnik i dogradonačelnik Nikola Grmoja su potekli iz Hrasta.

"Za razliku od lijevo-desnih prijevara, koje većinom idu za osobnim probitkom, nudi ono što hrvatski narod uistinu ima već dugo stoljeća, a to su kršćanske, moralne, tradicionalne i obiteljske vrijednosti", govorio je i Petrov 2011. zašto je izabrao Hrast.

U međuvremenu se od njega udaljio, ali je zadržao suradnike.

Prvi među njima je dogradonačelnik Grmoja. Grmoja je s njim bio i u inicijativi More je kopno, koja je sakupljala potpise u trenutku kad je Jadranka Kosor potpisala sporazum o arbitraži sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom. 

Osnovao je i konzervativnu udrugu Narenta, koja se kasnije priključila Hrastu. U Metkoviću je ta udruga organizirala i tribinu “Kršćanin u politici”, na kojoj su govorili Marijana Petir iz HSS-a i Ivica Relković, jedan od utemeljitelja pokreta Grozd, predsjednik Obiteljske stranke i istaknuti desni političar i publicist. 

Relković je govorio i na skupovima “Za domovinu” koje je vodio Velimir Bujanec. Navodno je on utjecao na to da Dragu Prgometa ekspresno izbace iz stranke. 

Inače, Prgomet će prije konstituirajuće sjednice Sabora, kaže nam izvor blizak njemu, osnovati svoju stranku, a sve kako novac iz državnog proračuna koji dobiva po mandatu ne bi otišao Mostu i Petrovu.

I dok je Prgomet, spletom okolnosti, izvisio iz svih pregovora, u njih se, na iznenađenje mnogih, uključio Dario Čehić, koji se pojavio na pregovorima s SDP-om i HDZ-om vezanima za pravosuđe.

Riječ je o konzervativnom odvjetniku iz Poreča koji je uspio na Ustavnom sudu srušiti kurikulum zdravstvenog odgoja koji je predložio tadašnji ministar Željko Jovanović. 

Na Ustavnom sudu su i njegovi prijedlozi za rušenje Zakona o predstečajnim nagodbama, ali i Zakona o životnom partnerstvu, koje je donijela ova vlada.