Aktualni Obiteljski zakon, nastao u mandatu ministrice Milanke Opačić odmah po izglasavanju suočio se sa žestokim kritikama, a sve je predvodila prof. dr. sc. Dubravka Hrabar s Pravnog fakultet u Zagrebu.

"Predloženi nacrt vrvi nomotehničkim pogreškama, pravnim nelogičnostima i apsurdnim nepoznavanjem značenja i dosega pojedinih obiteljskopravnih instituta i njihovog međuodnosa. Cilj zakonodavca moraju biti jasni i jednostavni propisi. U ovome slučaju, što god se moglo – zakompliciralo se, štogod je bilo moguće mijenjati – mijenjalo se, štogod se autorima uratka nije dopalo – izbacilo se", stajalo je u otvorenom pismu stručnjaka upućenom tadašnjoj ministrici i čitavoj javnosti. Potpisnici bili su redom, ranije spomenuta profesorica Hrabar, zatim njene kolegice s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandra Korać Graovac i Irena Majstorović te Dijana Jakovac-Lozić s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Splitu i na kraju Nenad Hlača s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.

Referendoumlje Markić ruši Pupovca, a dovela bi više Srba u Sabor...

Zamijetit ćete da su to imena ljudi koji sada sjede u Užoj radnoj skupini koja je progurala sramotni nacrt novog obiteljskog zakona koji nije izdržao ni 24 sata prije nego je povučen iz javne rasprave. Na papiru to zvuči savršeno normalno. Vrhunski stručnjaci imali su značajne prigovore na kvalitetu aktualnog zakona i Vlada im je, u svojoj beskrajnoj mudrosti, ponudila šansu da naprave novi nacrt zakona u skladu sa svim pravilima i propisima struke i uvriježenih pravila Europske unije. Međutim, već dulje vrijeme postoje ozbiljne glasine da je Dubravka Hrabar bila povrijeđena zato što njoj nisu povjerili izradu zakona dok je Opačićka bila ministrica.

Radili smo moderan i progresivan zakon

Ministricu smo upitali za komentar, a ona nam je samo rekla: "Okupili smo mlađe profesorice da naprave moderan i progresivan zakon, što nam je i uspjelo. Aktualni zakon pokazuje da čak 70% brakorazvodnih parnica završava planom roditeljstva. To znači da obje strane sjednu za isti stol i dogovore sve detalje, od alimentacije do skrbništva nad djetetom ili djecom. Prije tomu nije bio slučaj. Prije su obje strane imale odvjetnike koji su maksimalno razvlačili parnice, a djeca su bila ni na nebu ni zemlji pa bi mjesecima i godinama morali to proživljavati i nerijetko im je trebala psihološka pomoć. Eto toliko o tome da zakonu nije stalo do djece". Glasine o dr. Hribar nije htjela komentirati.

Prema pisanju Jutarnjeg lista, priča s osporavanjem zakona  zapravo je počela negdje u proljeće 2012. godine kada je Hrabar došla na sastanak u ministarstvo Socijalne politike gdje joj je tadašnja pomoćnica Jasna Ćurković Kelava spomenula da su napravili analizu obiteljskog zakonodavstva i da im treba pomoć oko nekih poglavlja. 

"Možete li mi pomoći u tome? Možete li mi reći, po temama, tko su ljudi koji su najstručniji za ta područja?" pitala je pomoćnica šeficu zagrebačke Katedre. I dr. Hrabar joj je, ne sluteći što se zapravo sprema, pomogla. I tako je, malo-pomalo, dr. Hrabar navela najstručnije ljude u Hrvatskoj. Nije bila ni svjesna što se događa sve dok sastanak nije završio.

Bizaran dar Markićka Papi dala kovanicu s likom nerođenog djeteta

"Pa oni neće mene!", navodno je rekla poznanicima nakon tog sastanka, shvativši da je cijeli razgovor bio usmjeren tome da se izbjegne nju kao šeficu radne skupine za izmjene zakona.

A za pretpostaviti je da joj ta spoznaja nije lako pala. Naime, uvijek je Obiteljski zakon i njegove izmjene radila zagrebačka Katedra za obiteljsko pravo. Uvijek je radnu skupinu vodila predstojnica te katedre. Već godinama to je činila upravo dr. Hrabar, pisao je Jutarnji u rujnu 2013. godine.

Okretanje ploče

U tom sudbonosnom razgovoru spomenuto je i ime Ivane Milas Klarić koja je analizirala izgubljene procese pred Europskim sudom za ljudska prava zbog hrvatskog nepoštivanja međunarodnih konvencija. Dr. Hrabar preporučila ju je kao suradnicu na području skrbništva, da bi nešto kasnije potpuno okrenula priču.

U razgovoru za Express, izvor koji je htio ostati anoniman, potvrdio nam je da je dr. Hrabar iznimno tašta osoba i da ju je strašno povrijedilo što ju je preskočila dužnost izrade novog zakona. Dolaskom konzervativne vlade i ministrice Bernardice Juretić, Hrabar je imala savršenu priliku da preuzme primat. "Ova radna skupina je ostala iza Juretićke koja im je pustila da rade što žele. Ona je podijelila novac udrugama po vlastitom nahođenju, a na ostale pritiske je samo kimala glavom. Pitanje je samo hoće li aktualna ministrica iskoristiti ovu zlatnu priliku da uvede neke promjene ili će nastaviti sve po starom", kaže nam naš, odlično upućeni, izvor.

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

Stvarni problemi nastali su u siječnju 2013. godine kada je Milas Klarić objavila da je iz Ministarstva socijalne politike i mladih dobila poziv za sudjelovanje u radnoj skupini za izmjenu Obiteljskog zakona i to u odnosu na poglavlje o skrbništvu. Ta je informacija, kako se potvrdilo na sudu, izazvala iznimno negativnu reakciju Dubravke Hrabar. Pred svim članovima katedre Hrabar ju je optužila da je "izdajica katedre, da je nekorektna, da će sve to ionako propasti". U tužbi je Milas Klarić navela da joj je šefica rekla kako će "Katedra obiteljskog prava popljuvati zakonske izmjene", pitala ju je zašto se upušta u projekt koji će ionako propasti...

"Mi ćemo to popljuvati, znači, Ivana, da ćemo popljuvati i vas... to će se negativno ocjenjivati u vašoj biografiji... znamo da vam nije do novca, jer novac nećete dobiti, pa zar ste toliko tašti da ne možete odoljeti pozivu vlasti... zašto sad srljate... kad mi budemo pisali zakon, onda ćete sudjelovati"... navela je Milas Klarić uvrede koje joj je pred svima sasula šefica katedre.

200.000 kuna odštete

Prema sadržaju tužbe koju je sud usvojio, ispada da Hrabar tu nije stala, nego je docenticu lažno optužila da je ukrala "tekicu" s bilješkama o primjedbama na Obiteljski zakon te je dostavila ministarstvu Milanke Opačić, opisao je Večernji list, te 2014. godine, kako je sve proteklo.

Zbog takvog postupanja je Milas Klarić zatražila pravnu satisfakciju da bi zagrebački općinski nepravomoćno presudio u njenu koristi i dodijelio joj 200.000 kuna odštete, uvećano za kamate, zato što Pravni fakultet nije spriječio dr. Hrabar u mobbingu.

Aleksandra Korać Graovac, još jedna članica Uže Radne skupine za obiteljski zakon svojevremeno je sudjelovala u izradi zakona o životnom partnerstvu pod budnim okom tadašnjeg ministra uprave Arsena Bauka. Smetalo joj je, čini se, što je omogućeno i istospolnim zajednicama da imaju djecu. 

'Hod za život' U koloni i frend kardinala prijavljenog za pedofiliju

"Podržavam donošenje Zakona o životnom partnerstvu jer je to način da država otkloni diskriminaciju u pravima istospolnih partnera, a što je i naša obveza u skladu s europskim standardima zaštite njihovih prava. Ali, ono s čim se nikako ne slažem, niti ima obveze Hrvatske prema EU i Vijeću Europe, jest uređivanje odnosa istospolnih partnera prema djetetu, bilo kad dijete ne potječe od partnera, bilo kad je drugi partner biološki roditelj. Postojeći Obiteljski zakon ima dobre instrumente zaštite djece koje mogu koristiti i istospolni partneri, pa i posvojenje nakon smrti roditelja, ali samo ako se procijeni da je to u najboljem interesu djeteta", komentirala je Korać Graovac za Večernji list nedugo nakon što se odrekla rada na zakonu o partnerstvu.

Rame uz rame sa Željkom

Nekoliko godina kasnije pokazala je malo ekstremnije stavove, ovog puta u razgovoru za portal narod.hr. "Potpuno izjednačavanje učinaka neformalne izvanbračne zajednice s učincima braka daljnji je korak prema slabljenju obitelji, u ovom slučaju njezinog formalnog okvira. Odustaje se od zahtjeva za formalno očitovanje volje žene i muškarca da zasnuju trajnu obiteljsku zajednicu temeljenu na braku. Brak je obiteljskopravni institut koji je po svojoj prirodi javan, jer je upisan u državne matice, te omogućava pravnu sigurnost kako bračnim drugovima, tako i trećim osobama", kazala je ona.

Spomenuti portal je, inače, pod ingerencijom Željke Markić i njene udruge U ime obitelji.

Nepravomoćno Željka Markić tužila Express - i izgubila

Utjecaj Markićke i njenih ideala osjeti se i kod drugih članova skupine za izradu novog Obiteljskog zakona. Spomenimo samo primjer odvjetnika Krešimira Planinića koji je od samih početaka stajao rame uz rame Željke Markić dok su provodili referendum o braku da bi za nagradu dobio predsjedničku poziciju u kasnije osnovanoj stranci U ime obitelji - Projekt domovina.

Osim njega, i Anica Čulo Margaletić, profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu, rado je viđena gošća na predavanjima iste udruge. Barem ako je suditi po objavama Facebook stranici U ime obitelji.

Dijana Jakovac-Lozić, također članica Uže Radne skupine, još je jedna iz kruga osoba sklonijih konzervativnim idejama. Ljetos ju je pak Glas Koncila sa zadovoljstvom citirao nakon što je objavila članak u kojem stoji: "Rodna ideologija teži društvu bez razlike između spolova, čime se dokida sam antropološki temelj obitelji. Njome se biološki spol kao prirodna danost s jedne strane i društveno-kulturna uloga spola (koja bi se mogla nazvati ‘rodom’) pokušavaju odijeliti, s ciljem ukidanja svih razlika između muškaraca i žena, ostvarenja denaturalizacije spolova. Dovoljno je htijenje, želja pojedinca da bude ono što hoće i kad hoće, a sve pod parolama prava na izbor, jednakost, nediskriminaciju. Živimo u vremenu olakoga zaodijevanja ljudskih želja habitom ljudskih prava. Danost i fiksnost ‘spola’ u odnosu na fluidnost i varijabilnost ‘roda’ gubi bitku"