Prijedlog referenduma o promjeni izbornog zakonodavstva, kojim bi manjinske izborne liste bile ukinute a broj preferencijanih glasova bio povećan na tri, izazvao je silne nedoumice. Kamo sve to vodi? Je li to projekt Crkve, koja se tako odriče HDZ-a i želi dovesti na vlast aktiviste neokonzervativnog pokreta? Ili je riječ o obračunu Željke Markić i Ante Đapića s Miloradom Pupovcem, zbog pozdrava "Za dom spremni"?
Je li to izbor između Hrvatske u kojoj vladaju - na jednoj strani - Andrej Plenković, Davor Božinović, Gordan Janković, Davor Bernardić, Arsen Bauk, Mihael Zmajlović (liste)...ili one u kojoj vladaju Božo Petrov, Miro Bulj, Mirela Holy, Goran Aleksić, Željka Markić, Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović, Sinčić i Pernar (pojedinci, tribuni).
Argument onih koji misle da je drugi izbor bolji (a može ga se čuti i na ljevici) jest da bi to uzdrmalo ustajali, već odavno pokvareni politički establishment, koji ne čini ništa ni za koga, osim za svoje uske interese, bio biran s većinske ili manjinske liste. U tom su smislu svi našli političari "etnobiznismeni" jer nacionalnost koriste kao predmet političke trgovine.
A iz ekonomskih i investicijskih krugova upozoravaju da bi to bilo narušavanje političke stabilnosti, što bi proizvelo loše ekonomske posljedice. S druge strane, može se reći da politička stabilnost u Hrvatskoj znači samo stabilnost nečinjenja: ono jamči stabilnu korupciju, stabilnu neslobodu tržišta rada, stabilnu stagnaciju gospodarstva ili njegov stabilan pad.
Krešimir Planinić iz udruge U ime obitelji kaže: "Nepravedno je što će netko tko dobije 351 glas za saborskog zastupnika biti jednak saborskom zastupniku koji ima 17.000 do 20.000 glasova". S brojkama se slaže politički analitičar Žarko Puhovski, koji ističe da prijedlog sadržajno ima smisla, ali napominje da je loš ako se referendumom želi većinski oduzeti prava nacionalnim manjinama.
"To se izravno protivi demokratskim osnovama referenduma. Ali ako gledamo to što traže za nacionalne manjine, to je politički striptiz na biračkome mjestu. Ljudi će se morati izjasniti kao Srbi, Romi ili Mađari, a sve kako bi dobili taj privilegij da s manje glasova njihovi predstavnici uđu u parlament. U tom slučaju se svima mora javno podastrijeti jedna osobna i privatna karakteristika. To je razlog zbog kojeg tri puta manje pripadnika manjina izlazi na izbore naspram pripadnika većinskog stanovništva", rekao je Puhovski.
Dodao je da tema, prošla na eventualnom referendumu ili ne, neće ugroziti HDZ, iako se na prvu može činiti kao udar na vladajuće. "Ni Crkva ne može skinuti HDZ s najjače pozicije u hrvatskom narodu. Kao što nitko ne može skinuti SDP s druge pozicije, koliko god se Bernardić trudio. Smatram da referendum neće proći jer ni ne smije proći."
Puhovski tvrdi da je najveći problem vladajućih što o svemu odlučuje predsjednik stranke. Zbog toga vlada samo postoji, a ne funkcionira. Jer premijeru je, kaže, najvažniji broj 76, mimo kojega ga ništa drugo ne zanima. Ipak, što se tiče pitanja manjinaca, Puhovski ističe da prijedlog U ime obitelji ne narušava poziciju vladajućeg HDZ-a.
No tom se mišljenju Puhovskog suprotstavlja stručnjak za izborni sustav, koji je htio ostati anoniman. Prema njemu, ovakva promjena izbornog sustava - koja nije do kraja artikulirana - izbacila bi dijasporu iz Sabora, a povećala broj srpskih zastupnika. "Turbohrvati time miniraju i Kolindinu inicijativu da predstavnik Hrvata uđe u srpski i vojvođanski parlament, ali i parlament Kosova. Referendum o ukidanju manjinskih lista izazvao bi reakciju Svjetskog sabora Roma, Svjetskog židovskoga kongresa, Vaseljenske patrijaršije SPC-a, Čeha, Albanaca..."
"Na zadnjim parlamentarnim izborima za zastupnike iz dijaspore (3) glasovalo je 21.208 građana, a za zastupnike (14) iz 10. izborne jedinice 223.180. dakle, dijasporski mandat vrijedi otprilike 7000 glasova, a iz "obične" izborne jedinice oko 16.000", kaže on. Brojke pokazuju da srpska manjina dobiva više glasova od dijaspore. Milorad Pupovac je u 12. izbornoj jedinici imao 16.166 glasova, Mile Horvat i Boris Milošević dobili su 12.175 i 11.479 glasova te su tako ušli u Sabor...
"Prema kriteriju da su zastupnici manjina izabrani s puno manje glasova od 'obično' izabranih zastupnika može se dovesti u pitanje i zajamčeni izbor tri zastupnika Hrvata izvan RH (11. izb. jedinica) bez obzira na broj glasača koji izađu na izbore (jer su i oni izabrani s manje glasova nego 'obični' zastupnici) - pojašnjava naš sugovornik."
Osam manjinskih zastupnika uvijek su dosad, kao i zastupnici dijaspore, bili rezervna vojska HDZ-a, osim s Karamarkom, ali i tad su bili na rubu dogovora. Participirali su i u lijevim vladama, no s njima bi nastavili surađivati i ako dolaze sa stranačkih lista. Manjinci bi podržali HDZ jedino ako dolaze iz desnih stranaka.To praktički znači da bi ovoj stranci bilo izbijeno sigurnih osam mandata pri sastavljanju vlade.
"Manjinsko pitanje prvo treba postaviti manjincima", smatra saborski zastupnik Goran Aleksić. Ali ne manjincima političarima nego narodu, ljudima, kritičnoj masi.
"Ako se stavim u poziciju da sam ja pripadnik nacionalne manjine, smatram da bi možda bilo dobro da je način izbora predstavnika manjina sličan sadašnjem, ali da se odrede neka pitanja u kojima ne bi bio presudan glas zastupnika nacionalnih manjina i gdje im na neki način ne bi bilo presudno da sudjeluju u vlasti. Bilo bi dobro da se postigne da manjinama bude poželjno da su u oporbi jer oni sami po sebi jesu manjine", istaknuo je Aleksić i dodao da prvi korak u rješavanju tog pitanja treba biti razgovor s ljudima koji su nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Sličnog je mišljenja i SDP-ovac Arsen Bauk. Ipak, malo je radikalniji. Smatra da je svaki prijedlog koji dolazi od strane Željke Markić i njene inicijative, a tiče se manjinskih prava, loš. Kako je naveo, u tom smislu za njega prestaje bilo kakva analiza tog prijedloga.
"Postoje neke teorije da je ovo napad na Plenkovića jer on ne želi podržati ovu inicijativu, dok njegova stranačka baza to želi. Ali to nije naš problem. Inicijativa, prošla ili ne, neće narušiti političku stabilnost i poredak. Politički establishment je postao bitan jer je dobivao glasove građana. Pa i Đapić i Markić su izašli na izbore i ostvarili zanemariv rezultat. Možda je ovo njihov pokušaj da skrenu pažnju na sebe nauštrb nekog drugog", rekao je Bauk i dodao:
"Prvi referendum im je bio protiv 'pedera', drugi protiv Srba i Židova, a na trećem ćemo svi drugi doći na red." Politički analitičar Višeslav Raos s FPZG-a smatra da referendum možda nije idealno rješenje. Odluku bi, kako je naveo, bolje bilo provesti kroz Sabor. U protivnom bi mogla nastati polarizirajuća situacija koja bi inicirala da se nekome mogu namjerno uskraćivati prava.
"Zastupnici nacionalnih manjina bi tako bili još više integrirani. Ima dosta ljudi koji bi rekli da to nije loš model, samo tr eba vidjeti kakva će biti politička realizacija", rekao je Raos i zaključio: "Mislim da nije loše da se otvori ta rasprava." Nada se, ipak, da to neće biti debata koja će nacionalne manjine stjerati u kut i umanjiti njihova prava. Na pitanje je li ovo projekt Katoličke crkve, dr. Natalija Kanački, članica upravnog odbora inicijative U ime obitelji, rekla je:
"Teško je stalno komentirati iste gluposti. Da bi netko došao na vlast, mora dobiti glasove birača. Niti u jednoj državi u Europskoj uniji nemaju pripadnici manjinskih naroda ovakav privilegiran položaj. Mi smo pokrenuli javni proces izjašnjavanja građana o promjeni izbornog sustava prije tri godine, kad još nije bilo ni Brexita ni Trumpa.
Prava manjina u Hrvatskoj su osigurana brojnim međunarodnim konvencijama i jasno je da je potrebno štititi pravo na jezik, kulturu, obrazovanje, sve ono čime nacionalne manjine doprinose bogatstvu jedne države. Ali kakve veze ima politička trgovina s promocijom kulture i nacionalnog identiteta", pita se dr. Kanački.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
treba njih sve smijeniti, jer nitko ne valja, i previše ih je, koje narod plača za ništa, sami zgubidani....
a, vidi, nelsone, meni je užasan milorad pupovac koji je predsjednik stranke koju je u vukovaru za vrijeme četničke vlasti osnovao četnik i ratni zločinac goran hadžić
užasna je stalno se dira u politiku