Aktualni Obiteljski zakon, nastao u mandatu ministrice Milanke Opačić odmah po izglasavanju suočio se sa žestokim kritikama, a sve je predvodila prof. dr. sc. Dubravka Hrabar s Pravnog fakultet u Zagrebu.
"Predloženi nacrt vrvi nomotehničkim pogreškama, pravnim nelogičnostima i apsurdnim nepoznavanjem značenja i dosega pojedinih obiteljskopravnih instituta i njihovog međuodnosa. Cilj zakonodavca moraju biti jasni i jednostavni propisi. U ovome slučaju, što god se moglo – zakompliciralo se, štogod je bilo moguće mijenjati – mijenjalo se, štogod se autorima uratka nije dopalo – izbacilo se", stajalo je u otvorenom pismu stručnjaka upućenom tadašnjoj ministrici i čitavoj javnosti. Potpisnici bili su redom, ranije spomenuta profesorica Hrabar, zatim njene kolegice s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandra Korać Graovac i Irena Majstorović te Dijana Jakovac-Lozić s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Splitu i na kraju Nenad Hlača s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.
Zamijetit ćete da su to imena ljudi koji sada sjede u Užoj radnoj skupini koja je progurala sramotni nacrt novog obiteljskog zakona koji nije izdržao ni 24 sata prije nego je povučen iz javne rasprave. Na papiru to zvuči savršeno normalno. Vrhunski stručnjaci imali su značajne prigovore na kvalitetu aktualnog zakona i Vlada im je, u svojoj beskrajnoj mudrosti, ponudila šansu da naprave novi nacrt zakona u skladu sa svim pravilima i propisima struke i uvriježenih pravila Europske unije. Međutim, već dulje vrijeme postoje ozbiljne glasine da je Dubravka Hrabar bila povrijeđena zato što njoj nisu povjerili izradu zakona dok je Opačićka bila ministrica.
Radili smo moderan i progresivan zakon
Ministricu smo upitali za komentar, a ona nam je samo rekla: "Okupili smo mlađe profesorice da naprave moderan i progresivan zakon, što nam je i uspjelo. Aktualni zakon pokazuje da čak 70% brakorazvodnih parnica završava planom roditeljstva. To znači da obje strane sjednu za isti stol i dogovore sve detalje, od alimentacije do skrbništva nad djetetom ili djecom. Prije tomu nije bio slučaj. Prije su obje strane imale odvjetnike koji su maksimalno razvlačili parnice, a djeca su bila ni na nebu ni zemlji pa bi mjesecima i godinama morali to proživljavati i nerijetko im je trebala psihološka pomoć. Eto toliko o tome da zakonu nije stalo do djece". Glasine o dr. Hribar nije htjela komentirati.
Prema pisanju Jutarnjeg lista, priča s osporavanjem zakona zapravo je počela negdje u proljeće 2012. godine kada je Hrabar došla na sastanak u ministarstvo Socijalne politike gdje joj je tadašnja pomoćnica Jasna Ćurković Kelava spomenula da su napravili analizu obiteljskog zakonodavstva i da im treba pomoć oko nekih poglavlja.
"Možete li mi pomoći u tome? Možete li mi reći, po temama, tko su ljudi koji su najstručniji za ta područja?" pitala je pomoćnica šeficu zagrebačke Katedre. I dr. Hrabar joj je, ne sluteći što se zapravo sprema, pomogla. I tako je, malo-pomalo, dr. Hrabar navela najstručnije ljude u Hrvatskoj. Nije bila ni svjesna što se događa sve dok sastanak nije završio.
"Pa oni neće mene!", navodno je rekla poznanicima nakon tog sastanka, shvativši da je cijeli razgovor bio usmjeren tome da se izbjegne nju kao šeficu radne skupine za izmjene zakona.
A za pretpostaviti je da joj ta spoznaja nije lako pala. Naime, uvijek je Obiteljski zakon i njegove izmjene radila zagrebačka Katedra za obiteljsko pravo. Uvijek je radnu skupinu vodila predstojnica te katedre. Već godinama to je činila upravo dr. Hrabar, pisao je Jutarnji u rujnu 2013. godine.
Okretanje ploče
U tom sudbonosnom razgovoru spomenuto je i ime Ivane Milas Klarić koja je analizirala izgubljene procese pred Europskim sudom za ljudska prava zbog hrvatskog nepoštivanja međunarodnih konvencija. Dr. Hrabar preporučila ju je kao suradnicu na području skrbništva, da bi nešto kasnije potpuno okrenula priču.
U razgovoru za Express, izvor koji je htio ostati anoniman, potvrdio nam je da je dr. Hrabar iznimno tašta osoba i da ju je strašno povrijedilo što ju je preskočila dužnost izrade novog zakona. Dolaskom konzervativne vlade i ministrice Bernardice Juretić, Hrabar je imala savršenu priliku da preuzme primat. "Ova radna skupina je ostala iza Juretićke koja im je pustila da rade što žele. Ona je podijelila novac udrugama po vlastitom nahođenju, a na ostale pritiske je samo kimala glavom. Pitanje je samo hoće li aktualna ministrica iskoristiti ovu zlatnu priliku da uvede neke promjene ili će nastaviti sve po starom", kaže nam naš, odlično upućeni, izvor.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ima jedno zlatno pravilo, zakone moraju pisati normalni obrazovani stručnjaci koji žive normalne živote, naglasak je na normalni, niti genijalc,i niti oni oni drugi ne mogu u svom mozgu pojmiti ono što nisu naučili, a nije struka.
Nije ni čudo,da nam je školska naobrazba,takva kakva je,kad takovi "Einsteini" stoje za katedrom.
tko su ljudi koji su se šokirali prijedlogom obiteljskog zakona? imaju li uopće zasnovanu i funkcionalnu obitelj?