Visoki diplomatski dužnosnici Sjedinjenih Država, Ukrajine i ključnih europskih saveznika okupili su se u nedjelju u Ženevi kako bi raspravljali o kontroverznom američkom mirovnom planu koji bi trebao okončati iscrpljujući, gotovo četverogodišnji rat u Ukrajini. Atmosfera u švicarskom gradu bila je napeta, ali prema riječima sudionika, iznenađujuće konstruktivna, unatoč ultimatumima koji dolaze iz Washingtona i strahovima Kijeva da bi predloženi uvjeti mogli značiti kapitulaciju.

Sastanak, koji se održao iza zatvorenih vrata, označava početak onoga što bi mogao biti završni čin krvavog sukoba, no put do potpisivanja sporazuma posut je teškim kompromisima. Dok se diplomati znoje nad kartama i klauzulama, američki predsjednik Donald Trump iz udobnosti Bijele kuće šalje jasne poruke nezadovoljstva brzinom i stavom ukrajinskog vodstva.

Rubio: Najproduktivniji sastanak dosad

Nakon prve runde razgovora, američki državni tajnik Marco Rubio izašao je pred novinare s optimističnim tonom, pokušavajući ublažiti medijske spekulacije o razdoru među saveznicima.

- Ovo je bio vjerojatno najproduktivniji i najznačajniji sastanak koji smo dosad imali u cijelom ovom procesu. Prošli smo kroz neke točke prijedloga jednu po jednu i napravili dobar napredak - izjavio je Rubio nakon susreta s ukrajinskom delegacijom koju predvodi Andrij Jermak, šef ureda predsjednika Zelenskog.

Jermak je putem društvenih mreža potvrdio da je raspoloženje bilo "vrlo konstruktivno" te da nastavljaju raditi zajedno kako bi postigli pravedan mir. Iako su detalji razgovora ostali tajni, jasno je da se koplja lome oko američkog prijedloga od 28 točaka. Rubio je morao gasiti požar koji je nastao dan ranije, kada su neki američki senatori tvrdili da im je on osobno rekao kako je plan zapravo "ruska lista želja".

- Mirovni prijedlog sastavio je SAD. Ponuđen je kao snažan okvir za pregovore. Temelji se na inputima ruske strane, ali i na prethodnim i tekućim inputima iz Ukrajine - pojasnio je Rubio na društvenim mrežama, demantirajući glasine da Washington samo prosljeđuje Putinove zahtjeve.

Ovaj diplomatski manevar ključan je za održavanje povjerenja, jer Kijev strahuje da bi prihvaćanje plana u izvornom obliku značilo de facto priznanje ruskih osvajanja. Bijela kuća zasad nije službeno objavila tekst plana, no curenje informacija sugerira drastične rezove u ukrajinskim ambicijama.

Trumpov ultimatum i pitanje zahvalnosti

Dok su diplomati u Ženevi pokušavali pronaći zajednički jezik, predsjednik Donald Trump ponovno je uzburkao strasti svojim objavama na društvenim mrežama. Trump, koji se vratio u Ovalni ured s obećanjem da će brzo okončati rat, ne skriva frustraciju ukrajinskim oklijevanjem.

"Vodstvo Ukrajine izrazilo je NULA zahvalnosti za naše napore", napisao je Trump, kritizirajući i Europu koja "nastavlja kupovati naftu od Rusije". Njegove riječi odjeknule su kao hladan tuš, podsjećajući sve sudionike tko drži ključeve vojne i financijske pomoći bez koje Ukrajina ne može preživjeti.

Trump je postavio rok do četvrtka, kada se u SAD-u slavi Dan zahvalnosti, da Ukrajina prihvati plan. Iako je naknadno ublažio retoriku rekavši da to nije njegova "konačna ponuda" te da je rok moguće produžiti ako pregovori budu napredovali, pritisak na Volodimira Zelenskog je ogroman.

*-Želio bih doći do mira. To se trebalo dogoditi davno. Rat u Ukrajini s Rusijom nikada se nije trebao dogoditi. Na ovaj ili onaj način, moramo ga završiti - rekao je Trump novinarima, ne ulazeći u detalje što će se dogoditi ako Kijev odbije potpisati.

Što donosi plan od 28 točaka?

Prema informacijama koje su procurile u javnost, američki plan zahtijeva od Ukrajine bolne ustupke. Kijev bi se morao odreći teritorija koje trenutno kontrolira Rusija, uključujući Krim i Donbas, te pristati na zamrzavanje linija fronte u regijama Herson i Zaporižja. Osim teritorijalnih gubitaka, plan predviđa i odustajanje od članstva u NATO savezu, što je bio jedan od ključnih ciljeva ukrajinske vanjske politike.

Posebno je sporna točka o ograničavanju veličine ukrajinske vojske. Dok SAD predlaže limit, europski saveznici strahuju da bi to ostavilo Ukrajinu ranjivom na buduće napade.

- Ukrajina mora biti sposobna braniti se. Rusija želi rat i vodila ga je mnogo puta proteklih godina - upozorila je Alice Rufo, dužnosnica francuskog Ministarstva obrane, naglašavajući da bi ograničenja suvereniteta bila opasan presedan.

Europski diplomati izradili su stoga protuprijedlog koji uključuje veći limit za vojsku (do 800.000 vojnika u mirnodopsko vrijeme) i sigurnosna jamstva koja bi zrcalila članak 5. NATO ugovora, iako bez formalnog članstva.

Zelenski između čekića i nakovnja

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u nedjelju da je Ukrajina zahvalna Sjedinjenim Državama i predsjedniku Donaldu Trumpu na svim američkim naporima usmjerenim na pomoć Kijevu.

- Ukrajina je zahvalna Sjedinjenim Državama, svakom američkom srcu, a posebno predsjedniku Trumpu na pomoći koja, počevši s Javelinom (raketama), spašava ukrajinske živote - napisao je Zelenskij na Telegramu nakon što je Trump rekao da ukrajinski čelnici nisu izrazili "nikakvu zahvalnost" za američku pomoć.

Zelenskij je također izrazio zahvalnost Europi i skupinama zemalja G7 i G20 na njihovoj pomoći, rekavši da su napori za održavanje te podrške važni.

- Zato tako pažljivo radimo na svakoj točki, svakom koraku prema miru - napisao je.

- Sve se mora ispravno razraditi kako bismo zaista mogli okončati ovaj rat i spriječiti da se rat ponovi - dodao je.

Njegov savjetnik Mihajlo Podoljak i ministar obrane Rustem Umerov pokušavaju balansirati, nazivajući američke prijedloge "čvrstom osnovom za raspravu", ali inzistiraju na tome da se ne smije pregovarati o teritorijalnom integritetu na način koji bi nagradio agresora.

Europa traži jamstva

Europski čelnici, okupljeni na marginama summita G20 u Johannesburgu, izrazili su spremnost na suradnju s Trumpovom administracijom, ali uz značajne rezerve. Poljski premijer Donald Tusk, čija je zemlja jedan od najglasnijih zagovornika Ukrajine, bio je oprezan.

- Bilo bi dobro znati sa sigurnošću tko je autor plana i gdje je nastao - napisao je Tusk, aludirajući na sumnje da su uvjeti pisani u Moskvi.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen bila je jasnija, naglasivši da se granice ne smiju mijenjati silom te da Ukrajina ne smije ostati bez mogućnosti obrane.

- Kao suverena nacija, ne mogu postojati ograničenja za ukrajinske oružane snage koja bi zemlju ostavila ranjivom na buduće napade - poručila je Von der Leyen.

Merz: Rok nije realan

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je u nedjelju da nije uvjeren da će se do roka koji je postavio američki predsjednik Donald Trump doći do rješenja prihvatljivog Ukrajini na temelju Trumpova plana od 28 točaka za okončanje rata u Ukrajini.

- Danas je nedjelja. Plan predsjednika Trumpa da se dogovori sporazum je četvrtak. I dalje smo jako daleko od toga. To ne znači da je to potpuno nemoguće ispuniti, no skeptičan sam je li takav ishod moguć s obzirom na trenutačne razlike - rekao je Merz na marginama G20 samita u Johannesburgu.

Merz je dodao da je iznio svoj prijedlog, o kojemu se trenutačno raspravlja u Ženevi, o tome kako barem poduzeti prve korake do četvrtka ako je 28 točaka previše za pokriti u pet dana.

- Želim barem pokušati pronaći jednu točku slaganja s Rusijom na ukrajinskoj strani, kako bi dobili potvrdu Amerikanaca i Europljana - rekao je, iako nije otkrio više detalja o svome prijedlogu.

Plenković: Američki mirovni plan za Ukrajinu "izrazito problematičan"

Hrvatski premijer Andrej Plenković je u nedjelju u Beču američki mirovni plan za okončanje rata u Ukrajini nazvao "izrazitom problematičnim" jer predviđa prepuštanje čak triju ukrajinskih regija Rusiji.

Premijer je u Beču sudjelovao na međunarodnoj konferenciji o budućnosti Europe, a nakon završnog panela "Prema novom europskom samopouzdanju", održanom u dvorcu Hofburg, zajedno s predsjednikom Vlade Luksemburga Lucom Friedenom, obratio se novinarima.

"Izrazito je problematično da se po predloženom mirovnom planu za okončanje rata u Ukrajini čak tri regije prepuštaju Rusiji i da joj se omogući da iz ove agresije ode s Krimom, Luhanskom i Donjeckom", rekao je Plenković.

Smatra da će upravo taj segment biti najzahtjevniji za Ukrajinu u sljedećim danima, kako se plan bude modificirao i prilagođavao.

"To je naime suprotno ustavu Ukrajine, ide se u kršenje načela teritorijalnog integriteta", rekao je.

Najavio je i sazivanje sastanka na razini europskih čelnika, na kojem će se raspravljati o pozicijama Ukrajine te analizirati sadržaj i implikacije predloženog plana.

Naglasio je kako je važno uskladiti stavove europskih lidera te osigurati jedinstven pristup u daljnjim razgovorima o sigurnosti i stabilnosti na europskom kontinentu.

Plenković je na X-u objavio da je u Beču, zajedno s predsjednikom Vlade Luksemburga Lucom Friedenom, razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem te da su razmijenili informacije o najnovijim diplomatskim aktivnostima vezanim uz mirovni plan u 28 točaka, kao i o aktualnim razgovorima koji se u Švicarskoj vode na razini Vijeća za nacionalnu sigurnost.

"Ostajemo čvrsto predani podršci Ukrajini u ovom osjetljivom trenutku i ponovno potvrđujemo našu predanost pravednom i trajnom miru", poručio je šef hrvatske vlade na X-u.