Suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu u aferi Ina-MOL se nastavilo u Sanaderovoj odsutnosti jer je ustrajao na operaciji koljena, unatoč mišljenju sudskog vještaka da je tu operaciju mogao odgoditi.

Sanaderovi odvjetnici Jadranka Sloković i Čedo Prodanović htjeli su odgodu ročišta dok se njihov klijent ne oporavi, ali sutkinja je na temelju iskaza sudskog vještaka kirurga taj zahtjev odbila.

Na klupu za svjedoke je tako u četvrtak sjeo svjedok Mario Čerhak, bivši vlasnik restorana Marcellino u kojem je nastala famozna video snimka susreta Ive Sanadera i Zsolta Hernadija.

Kad je u javnost dospjela videosnimka susreta Ive Sanadera s predsjednikom Uprave MOL-a Zsoltom Hernadijem iz Marcellina, bio je to početak kraja restorana. Snimka je u DORH-u prihvaćena kao zakonit dokaz u postupku protiv Sanadera na suđenju za primanje mita od MOL-a, zbog čega je vlasnik dospio na stup srama kao osoba koja tajno snima i difamira svoje goste.

Ćaćin uspon Sanaderovi počeci: Htio se obogatiti na golišavim fotkama

Mario Čerhak je te objede poslije kategorički pokušavao odbaciti, ali je negativna reklama učinila svoje pa je danas od njegova restorana ostala još samo na ulazu metalna tabla s imenom.

Snimka ručka Sanadera i Hernadyija, koju je Čerhak čuvao dvije godine, baš kao svojedobno Monika Lewinsky haljinu u ormaru, okončala mu je karijeru, a Sanader i dandanas objašnjava kako se s Hernadijem tamo našao kao stari prijatelj. Doduše, još nikako nismo čuli obrazloženje zašto su obojica iz mobitela za vrijeme ručka izvadila baterije i koliko su točno puta njih dvojica u Marcellinu pregovarali o Ininoj prodaji.

Nije potpuno razjašnjeno ni tko je otkrio snimku. 2011. godine, tjednik Nacional ovako je to opisao:

" Prije nego što je dobila sudski status optužujućeg materijala, informacija o videozapisu osvanula je na stranicama Jutarnjega lista 31. listopada ove godine. U osvajanju naknadnoga istražnog legaliteta DORH će tvrditi da je građu iskopao samostalnim snagama, slijedeći trag Ježićevih računa, dok se EPH-ov dnevni list 31. listopada još hvalio da su videozapis pribavili njegovi novinari.

Kako je Nacional svojedobno objavio, novinari su napisali istinu. Jedan od vodećih urednika Pavićeva dnevnika od 2005. Marcellino učestalo proglašava ponajboljim restoranom u Hrvatskoj, svakako dostojnim njegova vrtoglava cjenika, prilagođena korumpiranima, onima koji korumpiraju i svima koji vape za korupcijom.

Onda je, eto, došlo vrijeme da ugostitelj uzvrati uslugu svome oduševljenom gastropromotoru. Doznavši za restoransku snimku od samoga Čerhaka, Jutarnji list uputio je službeni upit u DORH, čiji su istražitelji tek tada doznali za postojanje Sanaderova i Hernadijeva kompromitirajućeg videomaterijala.

DORH je snimku ubrzo zatražio od vlasnika Marcellina. Predsjedavajući sudskog vijeća Ivan Turudić prihvatio je stvar kao neosporno važnu, čime je tekst u Jutarnjem listu dobio jednako fatalnu važnost. Iako je Pavić svojedobno sa Sanaderom i Ježićem ugovarao imovinsko-pravne odnose medijskoga prostora, nitko više neće moći poricati EPH-ove zasluge u antikorupcijskom pokretu."

Nagrabila se Mirjana Sanader: Ona je u kući vodila glavnu riječ

Sama snimka zapravo je poprilično benigna. Bez zvuka, relativno loše kvalitete, kakve su uostalom i sve snimke nadzornih kamera, nastala je 2009. godine i pokazuje Sanadera i Hernadija kako ćaskaju uz ručak. Međutim, u jednom trenutku se mijenja atmosfera sastanka. Obojica vade mobitele i čupaju baterije iz mobitela valjda kako bi bili sigurni da ih se ne prisluškuje. Razmjenjuju papiriće na kojima nešto piše. 

"To je zanimljivo zato što s bivšim premijerom razgovara šef najveće kompanije u regiji. Zastupnik najvećeg investitora u Hrvatskoj. Mi razgovaramo, a bivši premijer me nešto upita. Ja vadim telefon, uključujem ga, čekam malo jer iziskuje nešto vremena dok se telefon uključi, provjeravam nešto, zatražim komadić papira jer ga nisam imao, a nemam ni sada. Nemam ni olovku. Ali kakve to veze ima s kriminalom? Neka mi to netko objasni. A ako to netko želi podastrijeti kao dokaz, ja mogu samo raširiti ruke i reći: Bože moj, gdje mi to živimo!? Sanader je od mene tražio telefonski broj jedne mađarske javne osobe jer ju je htio nazvati. Ja sam rekao kako ću provjeriti imam li njen broj i provjerio sam u telefonu. Imao sam broj i napisao sam ga na komadiću papira. Nemojmo zaboraviti da tada Sanader već 3-4 mjeseca više nije bio predsjednik vlade. Više nije imao ono staro tajništvo, lako pokretljive ekipe koje je imao dok je bio premijer. To je bila jednostavna molba, s jednostavnim odgovorom. Napisao sam telefonski broj i spremio svoj telefon", ustvrdio je Hernadi.

Do sada su bilo kakve posljedice stigle samo Čerhaka. Sanader je nešto ležao po zatvorima, ali procesi su i dalje u tijeku. Hernadi se slobodno šeće Europom, usprkos potjernicama. Restoran Marcellino je zatvoren nakon što su bogati gosti shvatili da ih se snima, iako je restoran uredno bio oblijepljen natpisima s upozorenjima o videonadzoru. 

"Sanaderovo osiguranje znalo je za snimanje... Posvuda su istaknute obavijesti o videonadzoru", izjavio je svojevremeno Čerhak.

Kasnije će Čerhak govoriti da je on zapravo žrtva u svemu tome.

"Naravno da se smatram žrtvom. Dimenzija te žrtve može biti diskutabilna. Moj restoran imao je samo scensku ulogu za događaje vezane uz taj posjet, isto kao što je imao istu scensku ulogu i za desetine tisuća drugih posjeta. Moj restoran i videonadzor nikada nisu bili odgovorni ni za jedan postupak bilo kojega gosta. Kao što za ovaj naš razgovor, naš susret i za naš odnos i eventualne probleme nastale unutar našeg odnosa mi ne bismo trebali kriviti ovaj prostor i njegov videonadzor. To su elementi pristojnog razuma. Na žalost, pristojnog razuma u Lijepoj Našoj odavno nema. To se najbolje vidi u nadrealnom iscrpljivanju između virtualnih partizana i ustaša, latinično-ćiriličnih problema i svega ostalog što se pojavljuje kao nuspojava beskonačnih tranzicijskih ciklusa na koje je naša domovina osuđena", ispričao je u razgovoru za Večernji list.

Zatvorska ptičica Kako je Ježić slučajno otkrio zašto je Sanader morao otići

Postoji sasvim realna mogućnost da je Čerhak spremio snimku, tada staru dvije godine, kako bi se pohvalio pred ostalim gostima koliko povjerenja premijer ima u njega. 

Kako je to opisao Nacional: "Navodno demonstrirajući svoj elitni položaj, gosti su strpljivo podnosili čak nametljivo gostoprimstvo nekadašnjeg bubnjara koji napokon uživa svoju dozu pažnje i uvažavanja.

"Ne samo da gost nije mogao birati hranu, nego bi gazda zasjeo za stol usred poslovnoga dogovora, pa naširoko i nadugačko elaborirao govedinu koja se kuha nekoliko sati. Ili svoje cipele. Ili bi značajno šaptao o slavnom gostu kojega je upravo ispratio", kaže jedan od Marcellinovih gostiju kojem više ne pada na pamet da žvače pod videonadzorom."