Iz još uvijek nepoznatih razloga, većina tankera pod iranskom zastavom sada ispravno odašilje podatke putem AIS-a bez lažiranja podataka; prvi put u sedam i pol godina. Prestanak mimikrije prvi je put zabilježen u ponedjeljak. Otkako je SAD ponovno uveo sankcije na iransku naftu 2018. godine, iranski tankeri koristili su taktike kako bi izbjegli detekciju, uključujući isključivanje transpondera ili slanje lažnih koordinata.

Homayoun Falakshahi, viši analitičar u tvrtki za analizu roba Kpler, rekao je za Iran International da bi odluka mogla biti povezana s povratkom sankcija UN-a ili kao odvratna mjera protiv zapljena ili kao pokušaj legitimacije iranske pomorske aktivnosti.

Teorija odvraćanja sugerira da Teheran signalizira da bi svaka zapljena mogla izazvati odmazdu; teorija legitimnosti sugerira da želi pokazati da njegovi tankeri prevoze naftu, a ne oružje ili nuklearni materijal.

Strah od odmazde

Prema podacima Kplera, više od 80 posto tankera koji prevoze iransku sirovu naftu prenosilo je AIS podatke u posljednja 48 sati, iako takozvana "fantomska flota" koja posluje pod drugim zastavama možda još uvijek nije na radaru.

Miad Maleki, bivši službenik američkog Ministarstva financija i sadašnji savjetnik Zaklade za obranu demokracija (FDD), sugerirao je da je Iran možda odlučio biti oprezniji.

„Prema pravilima UN-ove Međunarodne pomorske organizacije (IMO), lažiranje i manipulacija AIS podacima predstavljaju prekršaje koji mogu dovesti do ozbiljnih posljedica ako se provedu“, rekao je Maleki za Iran International.

„Iran bi mogao smatrati da će UN vjerojatno poduzeti snažnije mjere provedbe u odnosu na prekršaje ovih IMO zahtjeva.“

Iran već dugo koristi starije, često neosigurane brodove koji posluju pod različitim zastavama za prijenos tereta s broda na brod prije nego što tereti stignu u kineske luke, čime se skriva njihov izvor.

Obnovljene sankcije UN-a omogućuju drugim zemljama jaču pravnu osnovu za inspekciju ili zapljenu iranskih brodova, posebno onih koji nemaju osiguranje.

Omišalj na Krku

SAD je 26. ožujka ove godine najavio da planira konfiscirati 47 milijuna dolara prihoda od prodaje milijun barela nafte koja se svojedobno skladištila u JANAF-ovom terminalu u Omišlju na Krku. U tužbi podnesenoj na Okružnom sudu za okrug Columbia tužitelji su detaljno opisali zbunjujuće putovanje koje je dovelo gotovo milijun barela nafte s iranskog otoka Kharg u skladišne tankove na Janafovoj postaji u Omišlju prije gotovo tri godine.

Teret je ukrcan u siječnju 2022. godine na vrlo velikom tankeru za naftu Berg 1 (IMO: 9262168), kojeg je sankcionirao SAD krajem 2024. Tužitelji su naveli da je teret potom prešao tri prijenosa s broda na brod prije nego što je Narcissus (IMO: 9232931), tada nazvan Okeanos, istovario teret u Janafove skladišne tankove 22. travnja 2022. godine, koristeći lažne brodarske dokumente koji su tvrdili da je teret potekao iz Malezije.

Iran iza svega

U lipnju prošle godine, neimenovani švicarski subjekt prodao je teret neidentificiranoj međunarodnoj tvrtki, koja je potom prodala drugoj neimenovanoj međunarodnoj tvrtki. Te prihode je zaplijenio SAD. Švicarski subjekt "isključivo posluje u ime Triliancea, prodajući naftne proizvode proizvedene u Iranu" od 2022. godine, navode tužitelji.

Dodali su da je menadžer Triliancea, iranski državljanin Ali Bayandorian, početkom 2022. uvjerio vlasnika švicarskog subjekta da "sve svoje poslove obavlja u ime Bayandoriana i Triliancea, zapravo pristajući pružiti vlasniku švicarskog subjekta naftne proizvode iz Irana na kredit i dopustiti da se profit od prodaje održava na bankovnim računima koje vodi vlasnik švicarskog subjekta.

I Rijeka bila u igri

Tužitelji navode da je Bayandorian imao namjeru skladištiti naftu u Hrvatskoj kako bi povećao tržišnu atraktivnost iranskih proizvoda u Europi i "potencijalno uspostavio budući tok kupovine za europske kupce".

POVIJEST KOMPANIJE Srpski NIS bušio je u Angoli i prvi imao 'vruće pumpe'. Od 2009. gazda im je Gazprom

Ta ambicija vjerojatno je brzo srušena ubrzo nakon što je iranski naftni tanker Okeanosa prvi put stigao na hrvatske obale. Slijedeći tragove Okeanosa, drugi tanker pun iranske nafte, Olia (IMO: 9268112), tada Arc 1, trebao je pristati u Rijeci početkom svibnja. Međutim, tanker je iznenada promijenio smjer dok se približavao luci nakon što je američka inicijativa United Against Nuclear Iran poslala pisma luci Rijeka, lučkim agentima i hrvatskim rafinerijama, podsjećajući ih na američku politiku vezanu uz iransku naftu.

Arc 1 je proveo više od četiri tjedna izvan Hrvatske čekajući hoće li Vlada prihvatiti ili odbiti teret. U kolovozu, Arc 1 je prenio svoju naftu putem prijenosa s broda na brod na Phoenix I (IMO: 9236248), koji ju je potom isporučio u Kinu, čime je okončan epski put tereta koji je trajao više od šest mjeseci i prešao više od 17.000 nautičkih milja."