Razlike između populističkih krajnje desnih stranaka i organizacija s otvorenom nacističkom ili fašističkom političkom agendom vrlo često ipak postoje. Britanski Daily star ovaj put se pozabavio ovim potonjima kako bi upozorio na jačanje neonacističkih skupina diljem Europe, često i paramilitarnih, okupljenih oko zajedničkog cilja – uništavanja EU-a.

Skloni zastavama s neonacističkim simbolima, takvim sličnim tetovažama, s transparentima poput "podrži svoju rasu", ovakve skupine iskoristile su izbjegličku krizu s Bliskom istoka, ekonomske probleme i pojedinih država i građana pojedinačno, terorizam i gubitak vjere u EU. U Njemačkoj postoji nekoliko neonacističkih skupina, no stožerne su Nacionalna demokratska partija (NPD), koju centar i ljevica već dulje vrijeme pokušavaju proglasiti protuustavnom, te Die Rechte.

I dok NPD ima desetljećima dugu neslavnu prošlost, srećom daleko od toga da bi postao parlamentarna stranka, Die Rechte je osnovan 2011. i obožava organizirati marševe, posebno po istočnoj Njemačkoj. Trenutno im je glavna meta Angela Merkel, a koliko god stranačkim vođama nikada nije ništa dokazano, oko tih stranaka okuplja se mnoštvo marginalaca sklonih nasilju, premlaćivanju stranaca, čak i ubijanju, spaljivanju stanova i zgrada.

Egzotično Njemačka: uhvatili ISIL-ovca koji je ranije bio neonacist

Nedavno je Express pisao o tome da u istočnoj Njemačkoj tvrtke počinju imati strašnih problema s poslom jer im iole kvalificirana radna snaga, prvenstveno stranci, ali i Nijemci, naprosto više ne žele dolaziti raditi u ekstremistički desničarski zvjerinjak. Koliko god ekstremisti ne čine većinu apsolutno nigdje osim u tek ponekim zadnjim zabitima. Po Švedskoj, Finskoj, Norveškoj i Danskoj neonacisti se okupljaju uvelike pod zelenom zastavom Nordijskog pokreta otpora.

U Švedskoj je čak desničarska etnonacionalistička stranka Švedski demokrati na posljednjim izborima osvojila oko petine glasova, no još gori od njih su bjelački rasistički pokreti iz kojih se ova politička opcija razvila. U veljači su trojica pripadnika Nordijskog pokreta otpora uhićena zbog bombaškog napada na izbjeglički centar. U Helsinkiju su takvi tipovi, tijekom prosvjeda, na mjestu ubili prolaznika koji je stao na njihov transparent odložen na podu.

Prošle godine 53-godišnji ekstremist Thomas Mair povezan s nacističkim krugovima usred bijelog dana i pred mnoštvom nožem je izbo parlamentarku Jo Cox dok je ova bila u kampanji protiv Brexita. Mair je vrlo brzo osuđen na doživotni zatvor, no tek ta tragedija ponukala je britanske vlasti da neonacistički pokret Nacionalnu akciju proglasi terorističkom organizacijom i zabrani. A tek Zlatna zora u Grčkoj...

Riječ je o jednoj od većih parlamentarnih stranaka, sam njihov simbol očita je veza između nacističke svastike i antičkog helenističkog ukrasnog uzorka, njihov se predsjednik obožava naslikavati u smeđim uniformama, a njihovi pripadnici neslavni su po svojim napadima na strance. U Grčkoj takvima, međutim, život ipak nije posebno lak zbog snažne i duge tradicije krajnje ljevice i anarhista, tako da njihovi susreti znaju biti vrlo gadni.

13 pripadnika Zlatne zore od travnja 2015. na suđenju je jer su optuženi da su ubili antifašističkog repera Pavlosa Fyssasa. Slovačka svoj problem ima u parlamentu, 14 parlamentaraca iz profašističke stranke Naša Slovačka. Njihov uspon u parlament ne čudi već i time što je čak i slovački socijaldemokratski premijer Robert Fico neslavan po svojim otvorenim ksenofobnim i antimuslimanskim ispadima, unatoč tome što je riječ o zemlji čija je muslimanska populacija približno nula kako god se mjerilo.

Izbori u Francuskoj Le Pen obećava 'oslobođenje od EU' i čestita Trumpu

Partija Naša Slovačka, pak, otvoreno salutira "mjerenjem kukuruza". Politička stručnjakinja Alina Polyakova kazala je za Daily Star da je problem s ocjenjivanjem koliko su ti pokreti uopće snažni već i to što je uvelike riječ o subkulturnim marginalcima, naprosto ih je teško pratiti. Mnoge su organizacije postojale godinama, minijaturizirane i sasvim izvan društvenih tokova. A onda su došle ekonomska kriza, potom izbjeglička kriza, terorizam...

Mnogi su u međuvremenu ostarili, shvatili da će politički nešto napraviti samo ako se priključe populističkim desničarima poput Alternative für Deutschland ili Partij voor de Vrijheid Geerta Wildersa. "Čini mi se da se u Njemačkoj i još ponegdje događa to da krajnje desni populisti nastoje legitimizirati se, a onda im se priključuju ekstremisti", kazala je Polyakova.

Što se tiče nastojanja i desničarskih populista i desnih ekstremista da razbiju EU, ključni će biti skori izbori u Francuskoj, uoči kojih je Marine LePen otvoreno izjavljivala da se divi Vladimiru Putinu i Donaldu Trumpu.