Marine Le Pen, predsjednička kandidatkinja desničarske stranke Nacionalni front, u kampanju za najvišu političku poziciju u Francuskoj uoči izbora u travnju i svibnju, krenula je s izjavama tvrđima nego ikada ranije. Ustvrdila je da je Francuska pod prijetnjom dva totalitarizma; ekonomske globalizacije i islamskog fundamentalizma. Pritom je pozvala i na "oslobođenje Francuske od EU-a".
Rekla je da su Francuska kultura i njene vrijednosti ugrožene "uličnim molitvama pojedinih džamija", te time što neke muslimanke u Francuskoj nose velove preko lica. "Nijedan Francuz niti republikanac niti žena kojoj je stalo do tih vrijednosti ne može to prihvatiti", kazala je u govoru kojim je otvorila svoju predizbornu kampanju. Za ovakvo stanje optužila je imigraciju muslimana u Francusku.
"Mjesta islamskog propovijedanja ćemo zatvoriti, a širitelje mržnje osuditi i protjerati", obećala je, kao i uskraćivanje zdravstvene skrbi za ilegalne useljenike, te da će njena vlada protjerivati sve strance koji počine ikakvo kazneno djelo. Njena retorika pada na plodno tlo nakon terorističkih napada u Francuskoj u posljednje dvije godine. Posljednji je bio pokušaj napada izvjesnog Egipćanina mačetom na pripadnika osiguranja u Louvreu u Parizu.
Trenutno joj, barem što se prvog kruga izbora tiče, ankete idu u prilog. Kandidat konzervativaca François Fillon ubrzano gubi na popularnosti nakon što su u javnost procurile informacije da je svojoj supruzi i djeci isplatio oko milijun eura tijekom nekoliko godina, na ime toga što su oni radili kao parlamentarni pomoćnici. Fillona se optužuje da pritom nije u stanju dokazati da su oni doista i obavili neki stvaran posao.
Le Pen tako u prvom krugu vodi sa 27 posto podrške, drugi je izrazito centristički socijal liberal Emmanuel Macron koji nastupa kao nezavisni sa 23 posto. Kao što je bio slučaj i prije nego što je Fillon stradao u skandalu, i Macron bi, prema anketama, u drugom krugu pobijedio Le Pen. Fillon je sada na 20 posto, a dva kandidata s umjerene i udaljenije ljevice, Benoit Hamon i Jean-Luc Melenchon stoje na 17 odnosno 10 posto.
Hoće li se Marine Le Pen probiti na ovim izborima ili ne, analitičari bez razlike smatraju da o tome ovisi hoće li EU opstati pod udarom konzervativnosti Trumpa, Brexita, Putina i cjelokupnog političkog stanja kojim je EU okružena. Le Pen je u kampanji odaslala "144 obaveze", obećanja koja počinju sa stvarima poput ograničavanja useljenja u Francusku na 10.000 godišnje, ograničavanje besplatnog obrazovanja samo za francuske državljane, protjerivanje svih ilegalnih imigranata.
Pravi udar na EU vidi se iz obećanja poput referenduma o izlasku iz EU-a, po uzoru na Brexit i na valu podrške Donalda Trumpa dezintegraciji Europe, odbacivanje eura kao valute i povratak franku, te posebni porezi i na uvoznu robu i na zapošljavanje stranaca. Marine Le Pen bez ustručavanja je čestitala i Britancima na Brexitu, koliko god je dvojbeno da bi Britanci danas većinski izglasali izlazak iz EU-a, ali i Amerikancima na izboru Donalda Trumpa za predsjednika.
