Desetljećima su pričuvne snage NATO-a bile u sjeni, a sada postaju dio moderne obrane. Ruska invazija na Ukrajinu pokazala je da stari pristup pričuvama više nije dovoljan za današnje prijetnje. Saveznici ubrzano povećavaju broj rezervista i privlače ljude iz civilnog sektora, kibernetičke stručnjake, IT stručnjake, inženjere, operatere dronova i medicinare gdje su plaće u privatnom sektoru često znatno veće od vojnih. "Sve nacije to rade na drugačiji način i različitom brzinom, ali to dobiva na zamahu“, rekao je za Euronews brigadni general Gilbert Overmaat, predsjednik NATO-ovog Odbora za rezerve.

Nakon kraja Hladnog rata Europa je smanjila pričuvne snage. Prvi alarm stigao je 2014. aneksijom Krima i ratom na istoku Ukrajine, a drugi ruskom invazijom 2022. godine. Rat je otkrio granice oslanjanja samo na profesionalne vojnike i potrebu za brzim mobiliziranjem snaga, projekcijom moći u kibernetičkom prostoru i svemiru te popunjavanjem praznina u logistici, specijalnim operacijama i cyber obrani. Godine 2023. NATO je ažurirao pričuvnu politiku kako bi se uskladila s novim Strateškim konceptom. Naglasak je na integraciji pričuvnih i redovnih snaga. 'Najveća korist je kada pričuvne i redovne snage rade zajedno, s usklađenom taktikom, opremom i obukom', ističe Overmaat, piše Euronews.

Francuska je prošlog rujna u vježbi VULCAIN 2025 mobilizirala 1000 rezervista, dok su profesionalci pružali podršku dronovima, helikopterima i inženjerijom. Plan „Rezerva 2030“ predviđa udvostručenje pričuva, stvaranje kibernetičkog bataljuna i veće sudjelovanje u multinacionalnim vježbama. Ove godine uvodi se i dobrovoljno služenje za 18-godišnjake.

Njemačka cilja 260.000 aktivnih vojnika i 200.000 rezervista do 2035., uz dobrovoljnu službu za mlade.

ŽELJEZNA ZAVJESA Zona smrti na ulazu u Rusiju. NATO gradi veliki zid za obranu od Moskve

"Sjevernije i istočnije zemlje su uzori drugima", kaže Overmaat. Estonija ima ratnu strukturu pretežno sastavljenu od pričuvnika, od pješaštva i topništva do kibernetičke obrane i specijalnih snaga. Nakon obvezne regrutacije (8–11 mjeseci) slijede redovite iznenadne vježbe. Latvija je 2023. vratila regrutaciju (11 mjeseci), nakon čega svi idu u pričuvu. Litva planira povećati aktivnu rezervu s 33.000 na 51.000 do 2030.

Civilni stručnjaci u uniformi NATO sve više traži talente iz civilnog života. "Nakon 24. veljače 2022. vidimo jasan porast interesa. Ljudi koji prije nisu razmišljali o vojnoj službi sada kažu: mogu doprinijeti svojim vještinama iz privatnog sektora“, rekao je potpukovnik Kenneth Myrup iz NATO-ovog Međunarodnog vojnog osoblja.

Ministarstva obrane izravno razgovaraju s tvrtkama iz logistike, građevine, transporta i financija – to je win-win: vojska dobiva potrebne vještine, pričuvnici stječu vodstvo i donošenje odluka koje koriste i njihovim poslodavcima. "Nisu nam potrebne samo vojne sposobnosti, potrebno nam je otporno društvo", ističe Overmaat. Baltičke i skandinavske zemlje imaju najvišu civilnu spremnost zbog blizine Rusije i povijesti. U zapadnoj Europi tema je osjetljivija, primjerice u Francuskoj je general Fabien Mandon izazvao buru upozorenjem na mogućnost rata i „gubitak naše djece“. Rusija bi do kraja desetljeća mogla testirati neku drugu europsku zemlju, a hibridne sabotaže već redovito uzdrmavaju kontinent. 

Poljski ministar obrane i potpredsjednik vlade Władysław Kosiniak-Kamysz najavio je stvaranje nove kategorije vojnih pričuvnika, tzv. visokosposobne rezerve u sklopu ambicioznog plana za izgradnju oružanih snaga od 500.000 pripadnika do 2039. godine. To uključuje više od 200.000 pričuvnika, koji bi se pridružili profesionalnim vojnicima i snagama Teritorijalne obrane (WOT).

"Ovo je odgovor na demografske izazove koji će u nadolazećim godinama smanjiti broj potencijalnih regruta“, rekao je Kosiniak-Kamysz na konferenciji za novinare. Cilj je privući volontere, i muškarce i žene pod jednakim uvjetima, nudeći fleksibilnost, plaćene vježbe i pristup dodatnim tečajevima.

Prema riječima načelnika Glavnog stožera, generala Wiesława Kukułe, pričuvnici će biti raspoređeni u određene vojne jedinice i morat će završiti najmanje osam dana obuke godišnje. Jedinice će biti podijeljene po razinama spremnosti. Najspremnije snage moći će se mobilizirati u roku od 5 do 7 dana. Služba će biti dobrovoljna, s naglaskom na privlačnost, bez obvezne regrutacije. 

Poljska je posljednjih godina najveći europski povećavač obrambenih izdataka, a sada ide korak dalje prema modelu koji kombinira profesionalnu vojsku, Teritorijalnu obranu i visokopripravne pričuvnike.