Sve članice NATO-a će se složiti da se izdvajanje za obranu poveća na 5 posto, te bi 3,5 posto išlo za modernizaciju, naoružavanje i opremanje, a 1,5 posto za infrastrukturu koja je izravno povezana sa sigurnošću, tvrdi ministar obrane Ivan Anušić. S vremenom bi, tako, budžet hrvatskog ministra obrane mogao narasti na najmanje pet milijardi eura, što je golem novac, gotovo u visini dva trenutačna proračuna Grada Zagreba.

Za razliku od ministra obrane, koji po prirodi stvari navija za jačanje svojeg resora, ministar financija Marko Primorac u prvi plan stavlja zajedničku nabavu i interoperabilnost opreme, što će reći da ne bi imao ništa protiv kad bi vruć krumpir ulaganja u obranu delegirao dalje prema Bruxellesu. Ministar financija mišljenja je da zajedničku obranu i sigurnost, kao javno dobro svih Europljana, treba stvarati i financirati zajedničkim sredstvima, kako bi dobili usklađene sustave.

ŠTO SMO SVE IMALi? Proizvodili smo podmornice, desantne brodove... I odrekli se svega zbog vonja SFRJ

Europska izdvajanja za obranu su trn u oku američkog predsjednika Donalda Trumpa otkad je dospio u Bijelu kuću. Irska izdvaja samo 0,2% BDP-a, Malta 0,4%, a Luksemburg i Austrija po 0,6% BDP-a. Hrvatska su izdvajanja za vojsku bila na 1,3 posto BDP-a, slično kao i prosjek EU, talijanska i slovenska na 1,2 posto, dok je Španjolska na 0,9 posto.

Europa se ne može pohvaliti ni povoljnom strukturom vojnih izdataka jer je 2023. godine nešto manje od polovice (42%) ukupnih obrambenih troškova odlazilo na plaće i socijalne doprinose, oko 29% bilo je namijenjeno “međufaznoj potrošnji”, odnosno kupnji roba i usluga, dok su ključna kapitalna ulaganja, poput kupnje nove opreme, uzimala samo petinu budžeta. U apsolutnom iznosu, ukupni obrambeni izdaci EU iznosili su spomenute 2023. godine 227 milijardi eura, u odnosu na 202 milijarde eura u 2022., 183 milijarde eura u 2021., 177 milijardi eura u 2020. i 168 milijardi eura u 2019. godini.

BRODOVI, PUŠKE, TENKOVI... Hrvatska je u kaosu utrke za naoružanjem. Ali isključivo potrošnja, nema proizvodnje

Može li Europa utrostručiti izdatke za obranu na 800 milijardi eura ili Hrvatska na 5 milijardi eura?

- Ako promotrimo planove po državama članicama, oni su još u većini slučajeva nedorečeni, odnosno nedovoljno specificirani, što potvrđuje očekivanja da će rast vojne potrošnje biti postupan. U nekim većim državama članicama, poput Španjolske, postoje i određeni otpori povećanoj potrošnji na obranu. Značajno podizanje izdavanja odjednom ne čini se realnim, ne samo u Hrvatskoj, koja je u povoljnoj fiskalnoj situaciji, već ni na agregatnoj razini europodručja. Naša je osnovna pretpostavka da će na razini europodručja izdvajanja dosegnuti 3,5% BDP-a krajem 2029. iako ne isključujemo da bi ciljani iznos mogao biti veći - kaže analitičarka RBA Zrinka Živković- Matijević.  Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, procjenjuje da dizanje izdataka za obranu na samo 3 posto BDP-a može povećati rast europskoga gospodarstva za od 0,2 do 0,5 postotnih bodova, dok bi hrvatska ekonomija mogla dodatno porasti 0,6 postotnih bodova. Zrinka Živković-Matijević nešto je opreznija zbog toga što vojna industrija nema značajnijeg utjecaja na naše gospodarstvo, pa ona procjenjuje da bi povećanje izdvajanja za obranu s 2 na 2,5% BDP-a do 2027. godine potaknulo rast hrvatskoga gospodarstva između 0,1 i 0,2 postotna boda po godini.

- Fokus treba biti na projektima u koje ćemo ulagati i koje ćemo razvijati, a ne samo na osiguravanju fonda za financiranje obrambene industrije. Hrvatske tvrtke u sektoru obrambene industrije odlikuje spremnost na suradnju, zajednički nastup i strateška povezivanja i to treba iskoristiti jer inovacije u obrambenoj industriji mogu povećati produktivnost, a postoji i mogućnost dvostruke primjene projekata u civilne i vojne svrhe - komentar je Hrvoja Stojića iz HUP-a.

KUPUJU I AVIONE Zašto se Srbija sve više naoružava? Vučić kupio triput više tenkova od Hrvatske

Prihodi domaćih tvrtki udruženih u Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije udvostručeni su na oko 401 milijun eura od 2019. do 2023. godine, a u tom je razdoblju izvoz porastao dva i pol puta, na oko 300 milijuna eura. Hrvatska obrambena industrija obuhvaća proizvođače u različitim segmentima, uključujući pješačko oružje (HS Produkt), balističke kacige (ŠESTAN-BUSCH) te robotske sustave za humanitarno razminiranje, obrambenu inženjeriju i civilnu zaštitu (DOK-ING). Uz to, značajnu ulogu imaju tvrtke poput PROBOTIKE (robotika), ORQA (dronovi), RIZ PE (taktički radio), Audio Video Trend AVT (termovizijske kamere), ATIR (streljivo 40x46 mm), M ADLER D (oružani sustavi VLRS i bacači granata) te ĐURO ĐAKOVIĆ SPECIJALNA VOZILA d.d. (vagoni za posebne namjene i održavanje). Dio dobavnog lanca za obrambenu industriju čine i tvrtke specijalizirane za sigurnosna i zaštitna rješenja (INFIGO, IS SOLVERSHIP, INsig2) te proizvođači iz tekstilne i obućarske industrije, koji su iznimno uspješni u svojim tržišnim nišama, nabraja Stojić.

Što bi izdvajanje 5 % BDP-a za naoružanje značilo za Hrvatsku pročitajte OVDJE.