Četnička je emigracija u Sjedinjenim Državama nekoliko puta pokušala ubiti Josipa Broza Tita. Jedan od neuspjelih atentata izveden je za Titrova posjeta Johnu Fitzgeraldu Kennedyju. Pokušaj atentata se dogodio u New Yorku 1963, za vrijeme posjeta koji je trajao od 16. do 25. listopada.

Najpoznatiji u brojnoj legiji neuspješnih atentatora bio je Nikola Kavaja, Srbin sa Kosova poznat kao "lovac na Tita". On je potrošio dobru polovicu života organizirajući "sačekuše" za Maršala. Nema gdje ga nije bilo: vidimo ga u Camp Davidu, iza nekog zida; u Williamsburgu se maskira u svećenika, ali ni tu nema uspjeha pa 1979, planira oteti zrakoplov, kako bi se njime zabio u Centralni komitet. No, nijedan od tih pokušaja nije uspio.

"Tito je bio drumski razbojnik. Upropastio je srpski narod. Da sam ga ubio, bilo bi mi dosta da poživim i dvije sekunde", rekao je, no uspio je samo odslužiti 18 godišnju robiju.

Radoš Stevlić, posljednji atentator Tita, odležao je  u Arizoni deset godina zbog iste aktivnosti. U beogradskoj Politici, rekao je:

“Kao i moji suborci, smatrao sam da je Josip Broz lažni car Šćepan Mali i da ne zaslužuje vladati Srbijom. Sa druge strane, bio sam svjestan da po našoj vjeri nemam pravo oduzeti čovjeku život. I možda je bolje što se sve završilo kako i jest. I da smo ga tada likvidirali, ništa se ne bi promijenilo”. 

Stevlić je Tita pokušao ubiti u Meksiku, Philadelphiji i Washingtonu. Sreća je po komunističkog vođu, što se nije šetao po travnjacima ispred Bijele kuće, jer bi tamo bio nezaštićen. No, on je u Bijeloj kući bio jako rado viđen gost: tretiran je kao legenda Drugog svjetskog rata pa su ga u Washingtonu primila tri američka predsjednika. 

Zadnji, Jimmy Carter, Tita je nazivao radi vanjskopolitikih savjeta. Josip Broz sudjelovao je tako u sukreiranju američke vanjske politike. Od onda do Kolinde, državnika kojemu bi to pošlo za rukom nismo imali. Desničar Nixon toliko je cijenio diktatora da je za posjete Hrvatskoj otišao i do Kumrovca, kako bi vidio kuću u kojoj se rodio.