Obrazovni sustav više ne trpi odugovlačenje. Stav je to ministra obrazovanja Pave Barišića koji je već izražavao nezadovoljstvo zaustavljanjem cjelovite kurikularne reforme. Kako bi ubrzao proces “rehabilitacije”, Ministarstvo je raspisalo natječaj za voditelja i dvanaest članova ekspertne radne skupine.

Rok za prijavu je subota 22. travnja, a novoizabrani će stručnjaci utvrditi koji su kurikuli zreli za ulazak u škole te spremni za trenutačnu primjenu. Tako se trakavici konačno nazire kraj, piše Večernji list.

Provođenje cjelovite kurikularne reforme zacrtano u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije prihvaćeno je još 2014. godine u Saboru. Na javni poziv za voditelja skupine na taj se prvi natječaj javio samo Boris Jokić, dotad široj javnosti nepoznat znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja. Znanstvenik koji je, nakon dvije godine rada, za Vlade Tihomira Oreškovića podnio neopozivu ostavku sa svim članovima svojega stručnog tima. Svoj potez opisao je kao rezultat političkih pritisaka. Danas, gotovo godinu dana nakon tog poteza, Boris Jokić planira se ponovno prijaviti na istu funkciju.

– Stručan i vrijedan rad 500 nastavnika i profesora koji su dosad sudjelovali treba nastaviti jer predstavlja zalog suvremenog i znanstveno utemeljenog odgoja i obrazovanja usmjerenog za potencijal svakog djeteta i za potrebe društva i gospodarstva. Ova je reforma nužna želi li Hrvatska iole održati korak s razvijenim društvom – komentirao je Boris Jokić raspisani natječaj. Protiv njegove ponovne prijave nema ništa ni sam ministar Barišić. Već je u nekoliko navrata pozvao sve bivše članove ekspertne skupine da se prijave, pa i samog Jokića. Za sada iz Ministarstva ne žele otkriti koliko je zaprimljenih prijava za raspisani natječaj. Takvi podaci još im nisu poznati, kažu, s obzirom na to da do kraja natječaja ima još nekoliko dana.

Nakon što nova ekspertna radna skupina bude imenovana, nastavit će rad na već 55 postojećih dokumenata. Rad na njima, objasnili su iz Ministarstva, znači rad najprije na očitovanjima koja su pristigla tijekom javne rasprave, potom slijedi recenzija. Takvo detaljno češljanje u konačnici vodi do usvajanja kurikularne reforme, kojoj zadnje zeleno svjetlo daje ministar. Kad zadovolji proceduru, ekspertna skupina odredit će hoće li primjena novog obrazovnog sustava u školama početi kao eksperimentalni program ili odmah u svim školama.

– Ekspertna radna skupina predlagala je da se postupno uvode kurikuli u sve razrede osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Kad bi se nastavilo sa započetim procesom, moguće je u školskoj godini 2018./2019. eksperimentalno uvesti programe, a u jesen 2019. u sve škole u Hrvatskoj – rekao je Boris Jokić.

Nije jasno zašto se Jokić odlučio kandidirati za povratak na mjesto odakle je otišao, kako je i sam rekao, zbog političkih pritisaka. Osim toga, morao bi surađivati i s predsjednicom Povjerenstva za unaprjeđenje reforme obrazovanja, rektoricom Sveučilišta u Zadru, Dijanom Vican. Pod njenim vodstvom je povjerenstvo oštro kritiziralo predložene reformske dokumente, a Jokić i njegovi suradnici ustvrdili su da su kritike zasnovane na neistinama, lažima i iskrivljenim činjenicama.  "Takvo izvješće nije korak prema razvoju pluralizma, demokratičnosti i europske perspektive kojoj teži Vlada Andreje Plenkovića, niti može pomoći u nastavku provođenja kurikularne reforme i Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije", pisalo je svojevremeno u pismu Jokićeve skupine.