Zagreb Vučićevu 'čovjeku za mržnju' ne da u Jasenovac
I opet su izbili problemi oko Aleksandra Vulina, ministra obrane Republike Srbije, ovaj put oko ovogodišnje komemoracije žrtvama ustaškog logora u Jasenovcu. Prvo je u petak ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske Marija Pejčinović Burić za N1 rekla da ima informacije da Vulin namjerava doći u Hrvatsku, što bi bilo vrlo osjetljivo sve da i nije bilo prostačkog performansa Vojislava Šešelja u srbijanskom parlamentu tijekom posjeta hrvatske delegacije Beogradu.
"Ministar Vulin je poznat po nekad neodmjerenoj i zapaljivoj retorici. Mislimo da takva vrsta retorike i takva vrsta ponovnih nekih izjava u Hrvatskoj, sigurno ne bi pridonijela našim odnosima tako da očekujemo od srbijanske vlade da bude odgovorna u ovom trenutku. Dakle, mi sigurno želimo graditi bolje odnose s Republikom Srbijom, vjerujemo da bi to trebala biti i želja druge strane, ona je deklarativno takva, i u tom smislu mislim da bilo kakva posjeta, bilo kojeg dužnosnika sa strane, treba biti mjerena na takav način", kazala je.
Danas je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković ponovio takav stav Zagreba: „Očekujemo da svatko tko dolazi u Hrvatsku poštuje hrvatsku državu, a on je znao prilikom svojih boravaka imati neprimjerene i uvredljive izjave i nismo sigurni da je u ovakvom trenutku to najbolje rješenje.“ Drugim riječima, što se tiče Zagreba, Vulinu je poručeno: "Hvala, ali ne hvala."
Tek tijekom dana oglasio se i Vulin, rekavši da mu nije namjera u Jasenovac ići kad tamo vijence polaže Vlada Hrvatske. "Naravno da na taj dan ja ne bih bio u Jasenovcu. Da li ću doći u Mlaku, u obnovljenu srpsku crkvu, tamo gdje se nalaze Srbi, tamo gdje se nalaze potomci žrtava Jasenovca, odlučit ću ja i o tome može odlučiti vrhovni komandant Vojske Srbije, Aleksandar Vučić, a nikako o tome ne mogu odlučiti hrvatski ministri", izjavio je Vulin za Tanjug.
Sve ono što je rekao povrh toga, zapravo je ponavljanje niza izjava poput onih zbog kojih ga i u Srbiji i u Hrvatskoj mnogi analitičari smatraju "Vučićevim čovjekom za pomutnju". Vulin je od početka godine imao nekoliko izjava kojima je podizao nacionalističke tenzije. Izjavljivao je da se Srbima dogodila Oluja jer su "šutjeli o Jasenovcu", da se Hrvatska i Srbija ne mogu složiti ni oko stradanja Srba, Židova i Roma u Jasenovcu i slične stvari.
"Ustaški pozdrav ne treba biti na jasenovačkim kostima. Nemoguće je danas naći zemlju na svijetu s kojom se nećete složiti o prirodi bilo kakvog kvislinškog fašističkog režima, osim u slučaju Hrvatske", izjavljivao je. Govorio je da Vučić u Hrvatskoj želi razgovarati o isplati mirovina protjeranim Srbima, rješavanju pitanja njihovog radnog staža i ljudskim pravima, Zakonu o braniteljima kojim je 500.000 državljana Hrvatske srpske nacionalnosti proglašeno agresorima, kao i o zakonu o plaćanju poreza na zemlju koja se ne koristi.
Prije tri godine, na komemoraciji žrtvama logora Jadovno, kritizirao je moguću kanonizaciju Alojzija Stepinca tako što se pitao "ako je Stepinac svet, što je s onima koji su u Jasenovcu i Jadovnu ubijeni zbog vjerske, nacionalne i političke pripadnosti". "Što da kažem pobijenoj srpskoj djeci koja nakon 74 godine na ulicama najljepših gradova čuju istu pjesmu i imena onih koji su ih bacali u jamu? Koji je to život koji je vikara ustaške vojske preporučio za sveca?" Pritom je isticao da Srbija ipak želi mir i partnerske odnose.
Uoči Vučićevog posjeta Hrvatskoj postavljao je uvjete koje prvo treba ispuniti ako Vučić odluči otputovati u Zagreb. "S pravom treba očekivati i dobiti ispriku za genocid izvršen nad Srbima tijekom Drugog svjetskog rata, za masovna ubojstva i protjerivanja Srba u građanskom ratu u Hrvatskoj tijekom 90-tih godina, ispriku i povlačenje zakona o braniteljima gdje se Srbi proglašavaju agresorima", govorio je.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Ni to nije bilo sve nego je tražio da predsjednik Srbije u Hrvatskoj dobije "i ispriku i nadoknadu za otetu imovinu prognanih Srba, ali i države Srbije, isprike za zatvaranje granica tijekom migrantske krize, isprike za ustaške ploče na jasenovačkom stratištu". Otvoreno je isticao da Vučić ne treba ići tamo gdje se "sjećanje na pobijene Srbe u Jasenovcu smatra uvredom, a ustaški vikar Alojzije Stepinac proglašava svecem".
"Neka Hrvatska nađe snage priznati zločine i za njih se ispričati, pa neka onda naš predsjednik ide u Zagreb", tražio je. Njegov politički stav jasan je i iz njegove izjave o opravdanosti postojanja Republike Srpske: "Republika Srpska morala nastati kao otpor ponavljanju jasenovačkom genocidu, kao otpor ponavljanju jasenovačkom genocidu, kao otpor ponavljanju istrebljenja srpskog naroda, njegovog proterivanja i njegovog zatiranja."
Politička karijera Aleksandra Vulina počela je u Savezu komunista - Pokretu za Jugoslaviju gdje se ujedinila stara komunistička garda iz JNA poput generala Veljka Kadijevića, ali i neki pridošli komunisti kao što je to bila Miloševićeva supruga Mira Marković. Kraj ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini označio je i kraj Saveza komunista nakon žestoke borbe s Miloševićevim krilom stranke pod vodstvom njegove supruge.
Tako je nastala Jugoslavenska ujedinjena ljevica, a strankom je upravljala upravo Miloševićeva supruga. Vulin, generalni tajnik Saveza, prešao je bez puno oklijevanja u JUL gdje je imao i mjesto glasnogovornika. Pamti se da je nakon nekih prosvjeda, gdje je policija zalijevala prosvjednika hladnom vodom, izjavio: "Zar su ih trebali zalijevati toplom?"
1998. godina donijela je snažne naznake da bi Miloševićev režim mogao uskoro otići u povijest, a i Vulinu je bilo vrijeme za odlazak u mirnije političke vode. Zašto je u nekom trenutku izišao iz JUL-a, nije točno poznato, ali je on sam govorio da je to bilo zbog koalicije sa Šešeljevim radikalima. Potom je nakratko osnovao vlastitu stranku da bi se 2002. priklonio Socijalističkoj partiji Srbije, nekad Miloševićevoj stranci. Raznim preslagivanjima je Vulin završio u vladi, a i sada se pametno drži uz Vučićev režim.
Iako mu je bilo dobro na vlasti, pratile su ga razne afere, a daleko najveća je ona sa stanom "od tetke iz Kanade". Slučaj stana vrijednog više od 200.000 eura dospio je u medije nakon što je na Facebooku i Twitteru podijeljen tekst, objavljen na portalu Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), a Vulin je izbjegavao izravno odgovoriti na konkretna pitanja novinara da dokaže kako je legalno uspio prebaciti toliku svotu iz inozemstva u Srbiju, jer nema traga novčanom toku.
Nakon što je poslije izbora 2012., kao koalicijski partner Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS), ušao u vlast i postao zastupnik, Vulin je po zakonu bio obvezan prijaviti imovinu i prihode Agenciji za borbu protiv korupcije, uključujući novokupljeni stan i dug nastao kupnjom. "Agenciji za borbu protiv korupcije (Aleksandar Vulin) dao je neuvjerljivo objašnjenje da je novac pozajmio od suprugine tete iz Kanade. Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo, Agencija ga je prijavila tužiteljstvu koje je dvije godine kasnije obustavilo postupak", navodi KRIK.
Iako je prvo osnovno tužiteljstvo odbacilo prijavu protiv ministra Vulina, Agencija i dalje ne zna podrijetlo tog novca, piše KRIK, koji navodi da je Vulin njihovoj novinarki odgovorio da je novac prebacivao "devet tisuća po devet tisuća eura", što bi značilo da je najmanje 22 puta putovao po novac do Kanade i natrag, što se može lako utvrditi u putovnici. Otkako je postao ministar obrane najviše mu se zamjeraju planovi i najave uvođenja obaveznog vojnog roka, iako sam nikad nije bio u vojnoj odori.
-
FOTOGALERIJABura u Dalmaciji vjetrenjače od 65 tona kida kao igračke, cijena jednoj je milijun i pol €
-
U UKRAJINSKOJ VINICIDok se elitni odredi ustaša bore u Staljingradu, Pavelić leti na sastanak s Hitlerom
-
BIZNISI TOME PAVIĆAZrikavac kao Bob Graditelj: Ćopili su ga taman kad je krenuo graditi vile u Zagrebu
-
ZASTRAŠUJUĆE ORUŽJEPutinov projekt zvan Orešnik: 'Lješnjak' stoji 10 milijuna € i leti deset puta brže od zvuka
-
SUSRETI S DIKTATOROMMemoari Merkel: Putin nije rekao niti riječi o zločinima Srba pri raspadu Jugoslavije